Sveučilište u Zagrebu

Pretplati se na Sveučilište u Zagrebu feed Sveučilište u Zagrebu
Novosti
Osvježeno: prije 2 hours 10 min

Rektorski zbor Republike Hrvatske podržao projekt Sveučilišta u Zagrebu

pon, 2017-09-04 09:42
U ponedjeljak, 28. kolovoza 2017., na Sveučilištu Sjever u Varaždinu održana je 11. sjednica Rektorskoga zbora Republike Hrvatske. U jednoj od točaka dnevnog reda Rektorski zbor je podržao i projekt organizacije znanstveno-edukativne konferencije "Uloga informacijske i komunikacijske tehnologije u izjednačavanju mogućnosti obrazovanja osoba s invaliditetom". Prijedlog projekta organizacije konferencije Rektorskome zboru uputio je rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Damir Boras a ideju o organiziranju konferencije inicirao je doc. dr. sc. Mario Konecki s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, posebni savjetnik rektora Sveučilišta u Zagrebu za internetske servise i koordinator Rektorskoga zbora Republike Hrvatske za informacijske tehnologije. Glavni organizator konferencije je Sveučilište u Zagrebu, a uz Rektorski zbor Republike Hrvatske i nekoliko vodećih američkih sveučilišta i organizacija suorganizatori konferencije bit će Grad Varaždin, Grad Daruvar i drugi. Na konferenciji će sudjelovati i predavači američkih sveučilišta i organizacija koje se bave razvojem inovativnih tehnologija za pomoć osobama s invaliditetom. Na spomenutoj sjednici doc. dr. sc. Konecki također je predstavio i dizajn novih web stranica Rektorskoga zbora Republike Hrvatske koji je izrađen s ciljem približavanja rada Rektorskoga zbora široj javnosti, kao i lakšeg i bržeg dostupa do priopćenja, zaključaka i ostalih relevantnih informacija.    
   

Posjet rektora i prorektora Studentskom centru Varaždin

uto, 2017-08-29 11:23
U ponedjeljak 28. kolovoza 2017. rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić, prorektorica za prostorni razvoj i kontrolu sustava kvalitete prof. dr. sc. Mirjana Hruškar i prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga posjetili su Studentski centar Varaždin. U društvu ravnatelja SC-a Varaždin Nenada Milijaša posjetili su gradilište i upoznali se s dinamikom radova na novom studentskom domu te razgledali novouređeni fitness centar u starom domu. Također, pred početak nove akademske godine obišli su nove sobe te pogledali uređenost soba u starom domu. Nakon obilaska razgovarali su o radnjama koje još treba obaviti do završetka i useljenja studenata u novi dom.  Izvor fotografija: Studentski centar Varaždin

Informacije o znanstvenoj produktivnosti Sveučilišta u Zagrebu

pet, 2017-08-18 11:25
U svojem govoru za Dan sveučilišta (Dies academicus) dana 3. studenog 2016. godine, rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Damir Boras komentirao je rang Sveučilišta u Zagrebu na tzv. Šangajskoj listi te je istaknuo da je 2016. godine Sveučilište u Zagrebu postiglo svoj najbolji rezultat na Šangajskoj listi najboljih sveučilišta u svijetu te se približilo 400. rangu. Na kraju tog govora posebno je zahvalio istraživačima koji su to omogućili publiciranjem radova u časopisima „Nature“ i „Science“, kao i onim istraživačima koji su posebno često citirani te su imali istaknuti odjek u svjetskoj znanosti. Rang Sveučilišta na Šangajskoj listi pod znatnim je utjecajem objavljivanja članaka u dva spomenuta časopisa, a u prošloj godini zabilježen je samo jedan rad sa Sveučilišta u Zagrebu objavljen u časopisu „Nature“, što je utjecalo na položaj Sveučilišta koje je u 2017. godini na toj rang listi pozicionirano između 500. i 600. ranga. Kako bi se informiralo hrvatsku javnost o znanstvenoj produkciji Sveučilišta u Zagrebu, tj. o broju objavljenih i referenciranih radova, potrebno je istaknuti sljedeće:
  1. Broj radova istraživača sa Sveučilišta u Zagrebu, koji su referencirani u uglednoj bazi Web of Science, u kontinuiranom je porastu od 2013. godine te je za radove objavljene u 2016. godini postigao do sada najveći broj. Prema analizi načinjenoj 16. kolovoza 2017., za posljednjih 10 godina to izgleda ovako (broj radova naveden je u zagradi iza godine): 2007. (2.352), 2008. (2.797), 2009. (3.039), 2010. (2.969), 2011. (3.117), 2012. (3.035), 2013. (2.866), 2014. (3.037), 2015. (3.174), 2016. (3.329).
  2. Broj radova referenciranih u bazi Scopus u porastu je od 2007. godine, uz manje fluktuacije u pojedinim godinama: 2007. (1.912), 2008. (1.955), 2009. (2.224), 2010. (2.436), 2011. (2.674), 2012. (2.880), 2013. (2.747), 2014. (2.933), 2015. (2.973), 2016. (2.904).
  3. Prema tražilici znanstvenih i stručnih publikacija Google Znalac (scholar.google.com) broj navoda vezanih uz izraz „Sveučilišta u Zagrebu“ u kontinuiranom je porastu kod pretraživanja vezanih uz jednogodišnja razdoblja od 2007. do 2016. godine.
Položaj Sveučilišta u Zagrebu na tzv. Leidenskoj listi već četiri godine uglavnom je stabilan, uz manje fluktuacije, te je na toj listi u 2017. godini Sveučilište bilo na 358. mjestu s obzirom na broj znanstvenih publikacija kao glavni indikator. Na rang listi Scimago položaj Sveučilišta u Zagrebu postupno se popravio od 644. mjesta u 2009. godini do trenutačno najboljeg 457. mjesta u 2017., godini. Scimago vrednuje znanstvenu izvrsnost i produktivnost, inovativnost (broj patenata), kao i prisutnost na webu (broj web stranica i njihovu popularnost). Na rang listi Webometrics, koja prilično često mijenja metodologiju za rangiranje, Sveučilište u Zagrebu trenutačno je na 563. mjestu. Još u siječnju 2017. godine Sveučilište u Zagrebu bilo je na 479 mjestu na toj rang listi svjetskih sveučilišta, a do nagle promjene ranga najvjerojatnije je došlo zbog nedavne promjene IP adrese računala poslužitelja (u srpnju 2017. godine) na kojem se nalazi centralno mrežno mjesto Sveučilišta (www.unizg.hr). Sveučilište u Zagrebu, unatoč mnogim vanjskim ograničenjima, ulaže sredstva u razvoj poticajne okoline za znanstvenike, poput ovogodišnjeg stimuliranja znanstvenika koji su objavljivali u vrhunskim časopisima kroz dodatna sredstva za potpore istraživanjima. Kao što su rektor Sveučilišta u Zagrebu i Rektorski zbor više puta isticali, jedan je od najvažnijih činitelja povećanja znanstvene produktivnosti sveučilišta, pa tako i Sveučilišta u Zagrebu, je povećanje izdvajanja za znanost iz državnog proračuna. I uz relativno nisko izdvajanje za znanost u našoj zemlji, prethodno izloženi podaci pokazuju da znanstvena produktivnost na Sveučilištu u Zagrebu kontinuirano raste. U povremenim analizama znanstvene produktivnosti na Sveučilištu u Zagrebu pozornost se posvećivala i citiranosti objavljenih radova. Prema servisu tvrtke Thompson Reuters pod nazivom „InCites Essential Science Indicators“ u kontinuiranom je porastu i citiranost istraživača sa Sveučilišta u Zagrebu u svjetskoj znanstvenoj literaturi. U odnosu na 5-godišnje razdoblje od 2007.-2011. godine, citiranost je kontinuirano rasla te je uzevši u obzir novije razdoblje od 2012.-2016. godine ukupan broj citiranja radova istraživača sa Sveučilišta u Zagrebu porastao za 49%, a broj citata po objavljenom radu za 40%, dok je broj najcitiranijih radova (tzv. „Top papers“) najviše porastao u promatranom razdoblju i to za 65%. Molimo medije da kod procjene znanstvene produktivnosti Sveučilišta u Zagrebu u razmatranje uzimaju prethodno izložene podatke, a ne samo rang na Šangajskoj listi svjetskih sveučilišta. 

U postocima izražen porast ukupnog broja radova, ukupnog broja citata, prosječnog broja citata po radu i ukupnog broja najcitiranijih radova („Top papers“) za Sveučilište u Zagrebu prema servisu „InCites Essential Science Indicators“ (podaci su „normalizirani“ tako da je korišten petogodišnji prosjek).
Izvor: Thompson Reuters „InCites Essential Science Indicators“, 16. kolovoza 2017.

Preminuo professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu fra Bonaventura Duda

pet, 2017-08-04 11:57
Professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu fra Bonaventura Duda, franjevac-svećenik, istaknuti teolog, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, član Hrvatske franjevačke provincije svetih Ćirila i Metoda, bibličar, prevoditelj, poliglot, pisac i pjesnik, kateheta, pedagog i skladatelj, preminuo je u četvrtak 3. kolovoza 2017. u 94. godini.

Fra Bonaventura Duda rodio se u Rijeci 14. siječnja 1924. Nakon mature 1944. započeo je studij teologije na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu diplomirao 1950., a iste je godine zaređen za svećenika.

Doktorirao je 1954. u Rimu na Franjevačkom sveučilištu Antonianum, zatim je na Papinskom biblijskom institutu položio biblijski licencijat, a u Zagreb se vratio 1957. i postao asistent na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Od 1964. do 1969. bio je redoviti profesor i pročelnik Katedre Svetoga pisma Novoga zavjeta. Više puta bio je prodekan, a od 1982. do 1986. dekan Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Predavao je i na različitim institutima, a uz profesorski i nastavni rad, često je sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima i objavljivao radove u stručnim časopisima i znanstvenim zbornicima. Umirovljen je 1993., a 2001. godine izabran je za profesora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu.

Fra Bonaventura Duda objavio je više tisuća znanstvenih, stručnih i kulturnih priloga te više od 40 knjiga. Većinu života živio je i djelovao u Franjevačkom samostanu svetog Franje na Kaptolu u Zagrebu, a kao neumoran pastoralni djelatnik, istaknuti propovjednik i publicist bio je smatran najuglednijim hrvatskim franjevcem.

Za dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za društvene znanosti, izabran je  2010.

Professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu fra Bonaventura Duda ostat će u trajnom sjećanju Katoličkoga-bogoslovnoga fakulteta, svoga Sveučilišta i cijele akademske zajednice.


Komemoracija u spomen na fra Bonaventuru Dudu održat će se u ponedjeljak 7. kolovoza 2017. u 19.15 sati u crkvi sv. Franje na Kaptolu u Zagrebu.

Posljednji ispraćaj održat će se u utorak 8. kolovoza 2017. u 15.50 sati na groblju Mirogoj, nakon čega će u crkvi sv. Franje na Kaptolu u Zagrebu biti održana misa zadušnica.

Poziv za sudjelovanje na 15. Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2017

pet, 2017-08-04 09:58

Međunarodna izložba inovacija ARCA, koja će održavati od 19. do 21. listopada 2017. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, organizira se 15. puta s ciljem predstavljanja inovacija i najinovativnijih projekata nastalih u Hrvatskoj i svijetu.

Izložbu organizira Udruga inovatora Hrvatske kako bi se javnost upoznala s proizvodima, projektima i tehnologijama koje su rezultat stvaralaštva pojedinaca i timova u tvrtkama, akademskoj zajednici i javnim institucijama u području strojarstva, elektrotehnike, informatike i medicine te drugih prirodnih i tehničkih znanstvenih područja.

Na prošlogodišnjoj, 14. Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA, izniman su uspjeh ostvarile sastavnice Sveučilišta u Zagrebu. Deset fakulteta koji djeluju u sastavu Sveučilišta u Zagrebu predstavilo je na Izložbi ukupno 19 inovativnih projekta, osvojivši pritom četiri zlatne, četiri srebrne i pet brončanih medalja te veliku nagradu Grand Prix.

Iznimni uspjesi sastavnica Sveučilišta u Zagrebu na prošlogodišnjoj međunarodnoj izložbi ARCA pokazatelj su da se povezivanjem gospodarskih subjekata s akademskom zajednicom te korištenjem znanstvene i istraživačke innfrastrukture značajno može osnažiti konkurentnost hrvatskoga gospodarstva i pridonijeti razvoju Republike Hrvatske.

U cilju bolje povezanosti s gospodarstvom te poticanja inovativnosti, Sveučilište u Zagrebu i ove godine poziva svoje sastavnice na sudjelovanje na 15. Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA kako bi se domaćoj i međunarodnoj javnosti predstavili sveučilišni inovativni projekti.

Detaljnije informacije i prijavnica za sudjelovanje na 15. Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA dostupne su ovdje.

Preminuo bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu akademik Vladimir Stipetić

pon, 2017-07-24 15:24
Akademik Vladimir Stipetić, bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu i istaknuti hrvatski ekonomist umro je u nedjelju 23. srpnja u Zagrebu u 90. godini života. Rodio se 27. siječnja 1928. u Zagrebu gdje je 1951. završio Ekonomski fakultet i 1956. doktorirao. Postdoktorski studij završio je 1958. u Oxfordu. Radio je na Radio Zagrebu (1952.–1953.), u Ekonomskom institutu u Zagrebu (1953.–1955.), u Saveznom zavodu za privredno planiranje u Beogradu (1955.–1960.), na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (1960.–1993.) i na Hotelijerskom fakultetu u Opatiji (1988.–1995.). Od 1967. do 1968. bio je gostujući profesor na Sveučilištima u SAD-u (Ames, Yale, Stanford), a predavao je i na mnogim europskima sveučilištima i institucijama.

Od 1986. do 1989. bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu, a od 1971. do 1974. bio je  član Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske te od 1974. do 1978. zastupnik u Saboru i Skupštini Jugoslavije. Bio je predsjednik Jugoslavenske nacionalne komisije za FAO od 1973. do 1982. te od 1978. do 1981. potpredsjednik Svjetskog prehrambenog savjeta UN-a i njegov stalni član od 1976. do 1985.

Član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti s najdužim stažem bio je 56 godina. Za dopisnoga člana izabran je 1961., a za redovitoga člana 1973. Od 1978. do smrti bio je voditelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Zbirke Baltazara Bogišića u Cavtatu. Kao glavni i odgovorni urednik Anala Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku od 1978. do 2006. uredio je 26 knjiga.

Akademik Vladimir Stipetić bavio se istraživačkim radom na području ekonomske teorije i ekonomske politike, prvenstveno ekonomske poljoprivrede.

Objavio je brojne knjige, od kojih je desetak prevedeno na strane jezike (uključujući japanski i kineski). Najznačajnije djelo mu je Dva stoljeća razvoja hrvatskoga gospodarstva (1820.-2005.) koje je Hrvatska akademija objavila 2012., a objavio je i knjige Kretanje i povijest hrvatske ekonomske misli, 1298-1847. (2001.) te  Povijesna demografija Hrvatske (2004., suautor akademik Nenad Vekarić). Zadnje djelo, Sport u vremenu globalizacije (sport i kapital) akademik Stipetić je objavio 2016. u suautorstvu s dr. sc. Damirom Škarom. Sveučilište u Zagrebu izražava najdublju sućut obitelji Stipetić.

Sveučilište u Zagrebu sudjelovalo na Danu otvorenih vrata za iseljenike i hrvatske manjinske zajednice kod Predsjednice RH

pon, 2017-07-24 11:54
Sveučilište u Zagrebu sudjelovalo je na Danu otvorenih vrata za iseljenike i hrvatske manjinske zajednice održanom u petak 21. srpnja 2017. u Uredu predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. Predsjednica Grabar-Kitarović je istaknula važnost povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske te naglasila uspostavljanje veza s potomcima Hrvata koji su se iselili prije više desetljeća, osobito s mladima i ljudima srednje dobi. Napomenula je kako je njima potrebno omogućiti posjete Hrvatskoj kroz programe školovanja, studija i učenja hrvatskoga jezika, ali i poslovne programe. Nužnim drži i poticanje osnivanja i rada društava i zaklada za učenje hrvatskoga jezika i kulture u zemljama gdje su Hrvati manjinske zajednice. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras i voditeljica Sveučilišne škole hrvatskog jezika i kulture prof. dr. sc. Zrinka Jelaska tijekom svečanoga programa dodijelili su diplome polaznicima Sveučilišne škole hrvatskog jezika i kulture, dok je svakom polazniku osobno čestitala i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
 
Sveučilište u Zagrebu i njegove akademske programe predstavljao je središnji Ured za međunarodnu suradnju, stručna suradnica Ana Barbarić i voditeljica dr. Branka Roščić te nastavnice Croaticuma, Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskoga fakulteta. Uz općenito veliki interes brojnih nazočnih za formalno učenje hrvatskoga jezika i kulture, posebnih upita bilo je u vezi regulacije upisa studenata iz dijaspore i kvota za dijasporu.

Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij 'Konferencijsko prevođenje'

pon, 2017-07-24 11:35
Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje natječaj za upis na Sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij Konferencijsko prevođenje u akademskoj godini 2017./2018. za stjecanje akademskoga naziva: sveučilišni specijalist konferencijskoga prevođenja. PRAVO UPISA imaju pristupnici koji su stekli diplomu sveučilišnoga četverogodišnjega dodiplomskoga studija ili diplomu magistra struke u skladu s bolonjskom shemom studiranja, te oni koji zadovolje na razredbenom ispitu.
Prijavi treba priložiti:
  1. Ispunjen obrazac za prijavu;
  2. Ovjerenu presliku diplome / rješenja o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije;
  3. Životopis.
Prijave se podnose na propisanom obrascu, a prijave koje nisu u skladu s uputama ili nisu potpune neće se uzeti u obzir. Pristupnik može priložiti dodatnu dokumentaciju za koju smatra da može pomoći kandidaturi. ŠKOLARINA za akademsku godinu 2017./2018. iznosi 30.000,00 kuna za kombinacije jezika A-B i A-C1-C2, te 35.000,00 kuna za kombinacije jezika A-B-C, A-B1-B2, A-C1-C2-C3, itd. Školarina će se plaćati u ratama. Prva razina odabira temeljit će se na pregledu podnesene dokumentacije, čime će se odabrati kandidati koji ispunjavaju uvjete za izlazak na razredbeni ispit. Druga razina odabira bit će razredbeni ispit, koji ima selekcijsku svrhu. Troškovi razredbenog postupka iznose 500,00 kuna. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA: 18. kolovoza 2017.

Sva potrebna dokumentacija šalje se na adresu:
Sveučilište u Zagrebu
Centar za poslijediplomske studije
(s naznakom: NATJEČAJ ZA UPIS NA PDSS KONFERENCIJSKO PREVOĐENJE)
Trg maršala Tita 14, 10000 Zagreb

Propisani obrazac te sve dodatne obavijesti možete pronaći OVDJE.
Kontakt osoba:
Ana Fruk
Tel.: + 385 (0)1 4698 171
E-mail: afruk@unizg.hr Pristupnici se mogu natjecati za stipendiju Glavne uprave za usmeno prevođenje pri Europskoj komisiji (DG Interpretation). ROK ZA PRIJAVU ZA STIPENDIJU: 15. rujna 2017.

Natječaj za upis studenata u I. godinu diplomskih studija

pet, 2017-07-21 13:50
Na temelju članka 77. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/2003.) i članka 55. Statuta Sveučilišta, a u skladu s odlukama Senata Sveučilišta od 23. svibnja i 13. lipnja 2017. Sveučilište u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis studenata u I. godinu diplomskih studija u akademskoj godini 2017./2018.   Više možete pročitati OVDJE.

Javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu nagrade 'Inovacija godine' za 2016.

pet, 2017-07-21 10:21
Udruga inovatora Hrvatske objavila je Javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu godišnje nagrade Inovacija godine za 2016. godinu. Nagrada je ustanovljena u cilju unaprjeđenja i promicanja inovatorstva i inovativnoga djelovanja te podizanja inovativnosti i konkurentnosti gospodarstva Republike Hrvatske, a Udruga inovatora Hrvatske tradicionalno je dodjeljuje na prigodnoj svečanosti upriličenoj povodom obilježavanja Dana hrvatskih inovatora.
Nagrada se dodjeljuje za komercijaliziranu inovaciju inovativnim pojedincima, državljanima Republike Hrvatske ili autorskim timovima čiji su članovi državljani Republike Hrvatske. Inovacije i tehnološki razvoj ključni su za postizanje najkompetitivnijega i najdinamičnijega gospodarstva temeljenoga na znanju, odnosno u stvaranju inovativnoga gospodartsva koje se temelji na visokom obrazovanju i istraživanjima na javnim znanstvenim institucijama. Akademska zajednica, unatoč deficitu ulaganja u znanost, trudi se i postiže velike uspjehe u inovacijama na svjetskoj razini. Primjerice, u samo protekle dvije godine inovativni projekti Sveučilišta u Zagrebu ostvarili su iznimno značajne uspjehe i priznanja na međunarodnim izložbama. Osvojene su čak dvije Grand Prix nagrade te osamnaest zlatnih, devetnaest srebrnih i devet brončanih medalja. Ti uspjesi pridonose, ne samo promicanju treće misije Sveučilišta u Zagrebu, nego i razvoju, popularizaciji i promicanju inventivnoga rada s ciljem stvaranja modernoga sveučilišta. Prijave su otvorene od 5. srpnja do 1. rujna 2017. do 16 sati. Javni poziv Obrazac prijave Pravilnik o dodjeli

Predstavnici australskoga sveučilišta 'Curtin University' posjetili Sveučilište u Zagrebu

čet, 2017-07-20 14:01
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras ugostio je 19. srpnja 2017. profesora dr. Johna Yovicha i gospođu Jeanne Yovich s australskoga sveučilišta Curtin University (Zapadna Australija). Sastanku su sa Sveučilišta u Zagrebu nazočili: prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Miloš Judaš, prodekan Medicinskoga fakulteta prof. dr. sc. Davor Ježek i voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju dr. phil. Branka Roščić.

Nakon uvodnoga upoznavanja sa sustavom organizacije i rada australskoga kao i zagrebačkoga sveučilišta, rektor prof. dr. sc. Boras i prof. dr. Yovich razgovarali su o potencijalnoj akademskoj suradnji, kako na sveučilišnoj razini općenito, tako i na razini područja biomedicinskih znanosti i reprodukcijske medicine, koja je uža specijalnost profesora Yovicha.

Na sastanku je svečano potpisan međusveučilišni Sporazum o razumijevanju (Memorandum of Understanding).

Curtin University je najveće sveučilište u Zapadnoj Australiji s najvećim brojem stranih studenata. Ciljna područja za zajedničku suradnju bi bila: biomedicina, rudarstvo, geologija, inženjerstvo, agronomija i humanističke znanosti. Nastavno na sastanak na Rektoratu organiziran je radni posjet Medicinskom fakultetu koji je vodio prof. dr. sc. Davor Ježek.

Također, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Australiji na čelu sa dr. sc. Damirom Kušanom i konzulom Mladenom Cvrljom proaktivno je radilo na poticanju ove akademske suradnje jer u Australiji živi izrazito velika hrvatska dijaspora, značajno zastupljena i u akademskim institucijama, a koja želi surađivati s kolegama u Hrvatskoj. Prof. dr. Yovich je također potomak hrvatske dijaspore u Australiji.

Predavanje dr. sc. Tihomira Domazeta: Razvoj Hrvatske na ekonomici i tehnologiji koja oblikuje društvo 21. stoljeća

uto, 2017-07-18 11:26
Predavanje dr. sc. Tihomira Domazeta pod nazivom Razvoj Hrvatske na ekonomici i tehnologiji koja oblikuje društvo 21. stoljeća održat će se u srijedu 19. srpnja 2017. u 11 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu (Trg maršala Tita 14, Zagreb). Na predavanju će biti riječi o ekonomskom i društvenom razvoju Hrvatske te će se pokušati ponuditi novi znanstveni okvir takvoga razvoja. Uvodno će o toj temi govoriti prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu.
Dr. sc. Tihomir Domazet (Hrvatski institut za financije i računovodstvo) je redoviti profesor ekonomike i financija i član Akademskog savjeta na Sveučilištu za mir i razvoj (utemeljeno od UN-a) te gostujući profesor na više sveučilišta izvan Hrvatske. Školovao se, osim u Hrvatskoj, u SAD-u, Velikoj Britaniji, MMF-u i drugdje u inozemstvu. Bio je pomoćnik ministra financija RH, potpredsjednik UNCTAD – ISAR, tajnik Vijeća ekonomskih savjetnika, državni dužnosnik za odobravanje programa EU itd. Sudionik je brojnih konferencija u ulozi predavača i suradnika diljem svijeta, suradnik važnih inozemnih institucija i organizacija (Europska komisija, Svjetska banka, MMF, UNCTAD, OECD, SEEPAD) te ambasador mira (UN-UPF). Autor je osam knjiga (od kojih tri na engleskom jeziku) te 27 knjiga kao suautor, objavio je oko 200 znanstvenih i stručnih radova.

Doc. dr. sc. Mario Konecki s Fakulteta organizacije i informatike uključen u razvojni tim prestižne američke organizacije Benetech

pon, 2017-07-17 10:31
Doc. dr. sc. Mario Konecki s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, posebni savjetnik zagrebačkoga rektora za internetske servise i koordinator za internetske i informatičke projekte Rektorskoga zbora Republike Hrvatske, uključen je u razvojni tim prestižne američke organizacije Benetech. Organizaciju Benetech osnovao je Jim Fruchterman, student poznatoga američkoga sveučilišta i istraživačkoga instituta The California Institute of Technology (Caltech). Organizacija Benetech jedna je od vodećih u području razvoja inovativne tehnologije koja služi ujednačavanju mogućnosti i prava svih osoba i zaslužna je za razvoj najveće svjetske pristupačne internetske knjižnice za osobe s raznim poteškoćama (Bookshare). Knjižnica do današnjega dana ima više od 560 000 pristupačnih naslova. Tijekom svoje suradnje s organizacijom Benetech doc. dr. sc. Mario Konecki prvenstveno će raditi na razvoju novih tehnologija za pomoć osobama oštećena vida. Za vrijeme akademske mobilnosti u lipnju i srpnju 2017. doc. dr. sc. Mario Konecki ostvario je projektnu suradnju na području razvoja pomoćnih tehnologija za studente s poteškoćama i s američkim sveučilištima Penn State i New York University (NYU), kao i s američkom školom za slijepe i slabovidne Perkins School for Blind, najstarijom školom za slijepe u SAD-u i mjestom školovanja poznate svjetske aktivistice Helen Keller.   

Svečana dodjela diploma studentima diplomskoga studija Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Orléansu iz područja bioindustrije

čet, 2017-07-13 14:58
Svečana dodjela diploma studentima diplomskoga studija Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Orléansu iz područja bioindustrije održat će se u petak 14. srpnja 2017. godine u 10 sati, u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu (Trg maršala Tita 14, Zagreb). Osmoj generaciji studenata diplomskoga studija Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Orléansu iz područja bioindustrije diplome će uručiti rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras i profesor Daniel Hagège sa Sveučilišta u Orléansu, koji je ujedno i jedan od koordinatora ovoga studijskoga programa. Svečanosti će nazočiti Nj. E. Corinne Meunier, veleposlanica Republike Francuske u Republici Hrvatskoj. Suradnja Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Orléansu na diplomskom studiju iz područja bioindustrije temelji se na Sporazumu o suradnji koji su čelnici dviju institucija potpisali u studenom 2007. Na temelju Sporazuma, studentima Sveučilišta u Zagrebu koji studiraju na diplomskom studiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta iz područja molekularne biologije te na diplomskom studiju Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta iz područja molekularne biotehnologije, omogućeno je pohađanje dijela nastave koju izvodi Sveučilište u Orléansu, kao i obavljanje prakse u francuskim tvrtkama, čime će steći preduvjete za stjecanje francuske diplome Sveučilišta u Orléansu na razini magistra iz područja bioindustrije (Diplôme de Master du domaine Sciences et Technologie, mention Sciences du Vivant, spécialité techniques bio-industrielles). Program je usklađen s Bolonjskim procesom, a u izvođenju nastave na drugoj godini diplomskoga studija sudjeluju profesori Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Orléansu na francuskom, engleskom i hrvatskom jeziku. Uz Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Orléansu, realizaciju programa podržava Veleposlanstvo Republike Francuske u Republici Hrvatskoj. Svečana dodjela diploma osmoj generaciji studenata diplomskoga studija Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Orléansu iz područja bioindustrije održat će se u prisustvu prorektora za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miloša Judaša, prodekana za međunarodnu suradnju Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tomice Hrenara, prodekana za međunarodnu suradnju Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Antonija Starčevića, koordinatora studija na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu prof. dr. sc. Vladimira Mrše i koordinatorice studija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu prof. dr. sc. Višnje Besendorfer.

Ansambl LADO dobio novu prvakinju

sri, 2017-07-12 12:19
Tamara Horvat postala je nova folklorna prvakinja Ansambla narodnih plesova i pjesama LADO. Ova istaknuta solistica u Ladu je ostvarila zavidnu karijeru koja traje više od dva desetljeća. Nova prvakinja Ansambla LADO ističe se iznimnim tehničkim i stilskim izvedbama različitih plesnih elemenata, kao i odličnim vokalnim izvedbama u zborskim programima. Dala je veliki umjetnički doprinos mnogim točkama repetoara, poput Smotre u širokama, Mi jim ne bumo sveču držali, Plesovi i pjesme otoka Suska, Ladarkama i mnogim drugima. "U Ladu sam 21 godinu i ovo promaknuće za mene donosi lijepe promjene. Ponosna sam i sretna jer postati prvakinjom nacionalnoga folklornoga ansambla za mene je iznimna čast i uspjeh, s osjećajem jos veće odgovornosti u umjetničkom rastu. Sretna sam što je umjetničko vodstvo prepoznalo moj rad, trud i kvalitetu. Radujem se godinama koje dolaze." Uz prvakinju, na mjesto plesač pjevač srednje uloge promovirane su plesačice pjevačice Iva Piler i Ivana Prokop, dok je Goran Hlebec promoviran na mjesto glazbenika solista.  

Apostolski nuncij mons. Alessandro D'Errico u oproštajnom posjetu Sveučilištu u Zagrebu

pet, 2017-07-07 14:34
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras primio je u četvrtak 6. srpnja 2017. u oproštajni posjet apostolskoga nuncija u Republici Hrvatskoj monsinjora Alessandra D'Errica. Oproštajnom posjetu su prisustvovali i prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić, prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Miloš Judaš, prorektor za umjetničko područje i međunarodni položaj Sveučilišta red. prof. art. Mladen Janjanin, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga te dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivan Koprek.   Rektor Damir Boras zahvalio je monsinjoru Alessandru D'Erricu na službi u Republici Hrvatskoj kojom je dao snažan doprinos učvršćivanju veza jedinstva koje postoje između Apostolske stolice i Hrvatske te za predanost poslu za dobrobit cijeloga hrvatskoga naroda, Hrvatske, a samim time i Sveučilišta.  Tijekom razgovora, rektor Damir Boras osvrnuo se na povijest Sveučilišta te istaknuo kako je od samog svog osnutka Sveučilište u Zagrebu  usko povezano s Crkvom, jer je upravo crkvena ustanova, tadašnja isusovačka akademija bila temelj Sveučilišta u Zagrebu. Za vrijeme služenja monsinjora Alessandra D'Errica u Hrvatskoj su postignuti brojni sporazumi između državnih vlasti, poput onog između Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove i Sveučilišta u Zagrebu. Tim je sporazumom Filozofski fakultet Družbe Isusove postao dio Sveučilišta u Zagrebu te je  29. srpnja 2016. potpisan Ugovor o položaju i djelovanju Filozofskoga fakulteta družbe Isusove u Zagrebu u sastavu Sveučilišta u Zagrebu. Rektor i prorektori Sveučilišta u Zagrebu posebno su se zahvalili apostolskome nunciju na euharistijskim susretima na početku i kraju akademske godine posvećenima mladim sveučilištarcima, nastavnicima i svim ljudima dobre volje. Monsinjoru Alessandru D'Erricu želimo puno uspjeha u svekolikom radu na dobrobit Crkve i ljudi, kao apostolskom namjesniku Svetoga Oca na Malti i Libiji!

Sveučilištu u Zagrebu dodijeljen novi projekt akademske mobilnosti: program Erasmus+ - Partnerske države (KA107)

pet, 2017-07-07 13:38
Unutar programa Erasmus+ - Partnerske države koji omogućuje razmjenu studenata i osoblja (sveučilišnih nastavnika i administrativnog osoblja) između europskih i ne-europskih partnera, Sveučilištu u Zagrebu dodijeljena su sredstva u iznosu od 617.180,00 eura kojima će se podržati navedene aktivnosti unutar projekta 2017-1-HR01-KA107-035070. Projekt traje 26 mjeseci, počevši od 1. lipnja 2017. i završno s 31. srpnja 2019., a Sveučilište u Zagrebu će prve natječaje za svoje studente i osoblje organizirati krajem 2017. Više informacija bit će dostupno na stranicama Ureda za međunarodnu suradnju u jesen 2017. http://www.unizg.hr/suradnja/medunarodna-razmjena/ Popis partnerskih sveučilišta s kojima će biti moguća mobilnost, a temeljem iskaza interesa sastavnica Sveučilišta prilikom podnošenja projektne prijave:
  1. Macquarie University, Sydney,
  2. Universidad de La Frontera from Chile,
  3. Federal Universidade Federal do Paraná, UFPR,
  4. Universidade de Sao Paolo,USP,
  5. Bogor Agricultural University (IPB),
  6. Lembaga Ilmu Pengetahuan Indonesia (LIPI),
  7. Institut Teknologi Bandung (ITB),
  8. Universitas Teknology Yogyakarta (UTY),
  9. Bar-Ilan University,
  10. Tel Aviv University,
  11. University of Haifa,
  12. Hadassah Medical Organisation,
  13. Ben Gurion University of the Negev,
  14. University of Pretoria,
  15. Shanghai University of International Business and Economics,
  16. Huazhong Agricultural University,
  17. Bejing Sport University,
  18. China University of Political Science and Law,
  19. East China University of Political Science and Law,
  20. University of Ulsan,
  21. Mohamed Premier University – Oujda (UMP),
  22. Cadi Ayyad University, Marrakesh (UCA),
  23. Lomonosov Moscow State University (MSU),
  24. Ural Federal University (URFU,
  25. National Research University Higher School of Economics (HSE),
  26. Voronezh State University (VSU),
  27. North Carolina State University (NCSU),
  28. Taras Shevchenko National University of Kyiv (TSUNK),
  29. Ivan Franko National University of Lviv (LNU),
  30. National Technical University of Ukraine “Kyiv Polytechnic Institute” (NTUU “KPI”),
  31. National University "Odessa Law Academy” (ONUA),
  32. Agricultural University of Tirana,
  33. University of Shkodra, "Luigj Gurakuqi",
  34. Univerzitet u Sarajevu,
  35. Univerzitet u Mostaru,
  36. Univerzitet umetnosti u Beogradu,
  37. Univerzitet Crne Gore,
  38. University of Prishtina 'Hasan' Prishtina.

Uputa za znanstvenike prilikom odlaska na rad u inozemstvo

pet, 2017-07-07 11:24
Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH izradilo je Uputu za znanstvenike prilikom odlaska na rad u inozemstvo. Uputa je izrađena s namjerom da se znanstvenicima koji odlaze na rad u inozemstvo omogući uvid u radnje koje moraju izvršiti neposredno prije odlaska u inozemstvo ili neposredno nakon dolaska u stranu državu. Uputom se utvrđuju nužni koraci u području reguliranja zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, prijave/odjave prebivališta i boravišta te poreznog tretmana znanstvenika i članova njihovih obitelji prilikom privremenog odlaska u inozemstvo zbog istraživačkog rada. Prilikom izrade Upute Ministarstvo je konzultiralo sva relevantna nadležna tijela; Ministarstvo financija - Poreznu upravu, Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje te Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Uputom se pokušava pružiti cjeloviti pregled svih prava i obaveza koje hrvatski državljani moraju ispuniti prilikom odlaska na privremeni rad u inozemstvo, ali i prilikom povratka u Republiku Hrvatsku. Uputu možete preuzeti OVDJE.

Svečana dodjela Rektorove nagrade za ak. god. 2016./2017.

sri, 2017-07-05 09:58
Svečana dodjela Rektorove nagrade za ak. god. 2016./2017. održat će se u četvrtak 6. srpnja 2017. u 10 sati u Kongresnoj dvorani Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Kennedyjev trg 6, Zagreb. Tijekom svečanosti, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras dodijelit će 184 Rektorove nagrade u ukupno pet kategorija.

U kategoriji za individualni znanstveni i umjetnički rad jednoga ili dvaju autora Rektorovom nagradom bit će nagrađena 123 rada. U kategoriji za timski znanstveni i umjetnički rad (tri do deset autora) nagrađeno će biti 28 radova. U kategoriji „veliki“ timski znanstveni i umjetnički rad (više od 10 autora) Rektorovu nagradu dobit će 4 rada, a u kategoriji posebni natjecateljski uspjesi pojedinaca ili timova dodijelit će se 7 nagrada. Rektorovu nagradu u kategoriji društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici dobit će 22 rada. Svečanosti dodjele Rektorove nagrade nazočit će prorektori, dekani i prodekani fakulteta i akademija, profesori, studenti te drugi uzvanici. Kao i prethodnih godina, na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 6. do 13. srpnja 2017. bit će organizirana izložba plakata na kojima će nagrađeni studenti predstaviti svoje radove. Na temelju Natječaja za dodjelu Rektorove nagrade za akademsku godinu 2016./2017., pravo prijave za Rektorovu nagradu imali su svi studenti preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu. U skladu s Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodjeli Rektorove nagrade, koji je Senat usvojio na sjednici 9. veljače 2016., studenti su svoje radove mogli prijavljivati u šest kategorija. Studenti su se na natječaj prijavljivali elektroničkim putem, putem posebnih obrazaca objavljenih na mrežnim stranicama Sveučilišta u Zagrebu, zaključno do 28. travnja u 16 sati. Povjerenstvo za dodjelu Rektorove nagrade pregledalo je i ocijenilo pristiglih 265 radova, nakon čega je rektoru dostavilo konačni prijedlog nagrađenih. Konačnu odluku o dobitnicima donio je rektor prof. dr. sc. Damir Boras. Popis dobitnika Rektorove nagrade dostupan je na poveznici.

35 godina Instituta za klinička medicinska istraživanja i nastavu KBC-a Sestre milosrdnice

uto, 2017-07-04 13:06
Svečani skup povodom proslave 35 godina Instituta za klinička medicinska istraživanja i nastavu Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice održat će se u srijedu 5. srpnja 2017. u 12 sati, u Multimedijskom centru Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice (Vinogradska cesta 29, Zagreb). U godini obilježavanja 100. obljetnice Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u organizaciji Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, bit će održan svečani skup povodom 35 godina od osnivanja Instituta za klinička medicinska istraživanja i nastavu KBC-a. Skup će otvoriti i uvodno se obratiti ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice prof. dr. sc. Mario Zovak. Uzvanike će pozdraviti prof. dr. sc. Krešimir Rotim, dekan Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Hrvoje Brkić, dekan Stomatološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Marijan Klarica, dekan Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu. Nadalje, dr. sc. Ivan Radić govorit će o ulozi KBC-a Sestre milosrdnice u iskoracima hrvatske medicine kroz 171 godinu postojanja, a prof. dr. sc. Nikola Đaković osvrnut će se na proteklih 35 godina rada Instituta. Tijekom 171 godine neprekinutoga postojanja Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice dao je značajan obol napretku i izgradnji hrvatske medicine. Generacije istaknutih liječnica, liječnika, ali i ostalih stručnjaka bolnice svojim vizionarstvom ostavile su neizbrisiv trag putem znanstvenoga, nastavnoga i stručnoga djelovanja na Medicinskom i Stomatološkom fakultetu, u Hrvatskom liječničkom zboru, Hrvatskoj liječničkoj komori te ostalim stožernim organizacijama. Drugi stup brige o zdravstvu – sestrinstvo – također je od svojih početaka do danas u KBC Sestre milosrdnice imalo čvrsto izvorište. U svemu tomu su znanost, istraživanja, inovativnost, visoka stručnost i posebice briga o izobrazbi mladih generacija, cijelo vrijeme bivale najveći prioriteti.

Stranice