Sveučilišni računski centar obilježio 45. godišnjicu djelovanja

(Zagreb, 3. svibnja 2016.) Sveučilišni računski centar (Srce) Svečanom sjednicom obilježio je svoj 45. rođendan. Rektor Ivan Supek je 29. travnja 1971. godine potpisao odluku o osnivanju Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu, tada jedinog sveučilišta u Hrvatskoj te taj dan obilježavamo kao Dan Srca.

Ravnatelj Srca dr. sc. Zoran Bekić i zamjenik ravnatelja Ivan Marić su se tijekom interaktivne prezentacije osvrnuli na dosadašnji rad i postignuća Srca, na sadašnje poslove i zadaće, kao i na planove i nove izazove koji su pred Srcem u godinama koje dolaze.

Na svečanoj sjednici bili su nazočni rektor Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Rektorskog zbora prof. dr. sc. Damir Boras, prof. dr. sc. Srećko Tomas, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta za visoko obrazovanje, izaslanica gradonačelnika grada Zagreba Katarina Milković, pomoćnica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, pomoćnik ministrice uprave Bernard Gršić, nadležan za e-Hrvatsku, te brojni drugi prijatelji i gosti Srca.

Program središnje svečanosti započeo je kratkim uvodom u povijest Srca u kojem se ravnatelj dr. sc. Zoran Bekić, posebno osvrnuo na najznačajnije dijelove povijesti  Srca, a u nastavku na najvažnije poslove u proteklih pet godina.

U doba kada je Srce osnovano računanje je bila potreba i privilegija malobrojnih, a pouzdanost ili kontinuitet rada ili sigurnost podataka (koji su se tada često čuvali i na bušenim karticama) nisu bili u fokusu pozornosti. Danas međutim svi u zajednici aktivno koriste i očekuju najnovije tehnologije, a od Srca pri tome očekuju ne samo da osigura pristup tim tehnologijama, nego da Srce radi pouzdano, da bude dostupno 24 sata svih 365 dana u godini, da nema prekida u radu ili bilo kakvih gubitaka podataka“, naglasio je dr. sc. Zoran Bekić ravnatelj Srca .

"Osim naprednog računanja i omogućavanja pristupa Internetu, važne su zadaća Srca i u području izgradnje informacijskih sustava, te platformi i alata za brigu i upravljanje podacima i informacijama, uključujući i objavu u otvorenom pristupu. Treći segment djelovanja Srca vezan je uz širenje informatičke pismenosti, obrazovanje i podršku korisnicima, što uključuje ne samo brojne obrazovne programe nego i implementaciju modernih platformi i virtualnih okruženja za e-učenje, te podršku nastavnicima i istraživačima pri uporabi takvih platformi i alata u modernom obrazovanju i modernim istraživanjima." rekao je u nastavku dr. sc. Zoran Bekić ravnatelj Srca

Na svečanosti je po prvi puta javno predstavljena sekundarna lokacija Srca u sveučilišnom kampusu Borongaj, kojom je Srce osiguralo važne preduvjete za kontinuitet poslovanja, što prije svega znači veću pouzdanost, dostupnost i stabilnost funkcioniranja svih sustava u nadležnosti Srca, uključujući i veću sigurnost i održivost podataka koji se pohranjuju na sustavima Srca. Radi se o značajnom tehničkom i organizacijskom iskoraku u 45 godišnjoj povijesti Srca.

Tijekom predstavljanja sekundarne lokacije Srca zamjenik ravnatelja Srca Ivan Marić istaknuo je: „Cilj je osigurati punu funkcionalnost sekundarne lokacije Srca u novom prostoru unutar Kampusa Borongaj, tako da svi najvažniji informacijski i podatkovni sustavi  u nadležnosti Srca u potpunosti koriste mogućnost  sekundarne lokacije za osiguravanje kontinuiteta poslovanja i održivog funkcioniranja sustava, posebno za nužnu sigurnost i održivost podataka koji se svakodnevno nadograđuju i trajno čuvaju u tim sustavima. Važno je osigurati pouzdanost rada sustava u Srcu i minimizirati vjerojatnost gubitaka podataka koji se nalaze i koji su pohranjeni na poslužiteljima i podatkovnim spremištima u Srcu“.

U prostoru Sveučilišnog kampusa Borongaj u planu je izgradnja i važnog dijela velikog, strateškog nacionalnog projekta kojeg vodi Srca – Hrvatskog  znanstvenog i obrazovnog  oblaka (HR-ZOO). „HR-ZOO je zamišljen kao distribuirana nacionalna e-infrastruktura sastavljena od čvorova s grid-resursima, čvorova s računalnim resursima visoke učinkovitosti te čvorova s cloud-resursima. Računalni i spremišni resursi HR-ZOO-a bit će instalirani u distribuiranoj infrastrukturi nacionalnih podatkovnih centara u četiri grada: Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Resursima i servisima opsluživat će sve korisnike i ustanove iz sustava znanosti i obrazovanja. Podatkovni centri HR-ZOO-a bit će međusobno povezani redundantnim optičkim vezama nacionalne akademske i istraživačke mreže CARNet te s međunarodnim infrastrukturama. Navedeni resursi tvorit će računalni i podatkovni oblak, temeljnu sastavnicu buduće nacionalne e-infrastrukture“, naglasio je zamjenik ravnatelja Srca Ivan Marić.

Godišnjice su vrlo često i trenuci u kojima dodjeljujemo priznanja pojedincima koji su svojim radom posebno pridonijeli prepoznatljivosti Srca. Ove godine priznanje za poseban doprinos prepoznatljivosti Sveučilišnog računskog centra i hrvatske informatike u svijetu dodijeljeno je Borisu Sakaču.

Posebna su priznanja dodijeljena i institucijama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja s kojima Srce i na institucionalnoj razini, ali i na razini zajedničkih inicijativa i projekata izuzetno uspješno surađuje. Tako su priznanja dobili Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Institut Ruđer Bošković, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Plan nam je i cilj i nadalje osiguravati akademskoj i istraživačkoj zajednici pristup najnovijim tehnologijama, ali i pouzdanost, stabilnost, kvalitetu i kontinuirani razvoj postojećih sustava i usluga. Ponekad su te dvije zadaće i suprotstavljene jedna drugoj - ali to je okolnost koja našem djelovanju samo daje dodatni izazov, a radost zbog naših uspjeha čini većom“, rekao je u završnoj riječi ravnatelj Srca dr. sc. Zoran Bekić.

Srce je osnovano s namjerom da „bude glavna pokretačka snaga kompjutorizacije zemlje, da „tehnički i organizacijski bude otvoreno svim potencijalnim korisnicima u okviru Sveučilišta ali i izvan njega, te da „bude okosnica buduće mreže kompjutora i povezan s Europskom mrežom računala.

Povijest Srca uključuje važne trenutke kako hrvatske informatike, tako i hrvatske akademske i istraživačke zajednice u razvoju i primjeni najnovijih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Spomenimo samo puštanje u rad jednog od najvećih računalnih sustava u ovom dijelu Europe 1974. godine, izgradnju sustava znanstvenih informacija Hrvatske (SIZIF) krajem 70-ih i tijekom 80-ih godina ili informacijskih sustava za velika sportska natjecanja nastalih u istom razdoblju, projekte Srca vezane uz računalno-komunikacijske mreže, koji su kulminirali početkom 90-ih prvom Internetskom vezom Hrvatske sa svijetom, registracijom hrvatske nacionalne Internetske domene .hr i izgradnjom hrvatske akademske i istraživačke mreže.

Svi rezultati, ali i potrebe akademske i istraživačke zajednice kojoj pripadamo i nužnost daljnjeg povezivanja hrvatskih e-infrastruktura s europskim i globalnim zasigurno su poticaj da u godinama koje dolaze planiramo mnoge nove poslove, projekte i iskorake. Za razliku od ranih 70-ih kada je zadaća Srca bila "samo" ili prvenstveno osigurati pristup najnovijim tehnologijama, uz tu stalnu zadaću Srce danas treba skrbiti i o pouzdanom, stabilnom i održivom funkcioniranju mnogih segmenata e-infrastrukture koji su postali nužni za svakodnevno funkcioniranje sustava visokog obrazovanja i znanosti

Spomenimo 830.000 hrvatskih studenata, učenika, nastavnika, profesora i znanstvenika koji koriste elektroničke identitete iz sustava AAI@EduHr, kojeg već deset godina uspješno gradi i razvija Srce, 170.000 studenata, profesora i zaposlenika hrvatskih sveučilišta koji koriste različite funkcionalnosti sustava ISVU, ISAK i ISSP (više o tim sustavima na web stranicama Srca). Ili 400 hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa u otvorenom pristupu dostupnih putem portala Hrčak, koji baš kao i novi sustav Dabar "živi" u Srcu. U Dabru već sada 95 ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja čuva svoju najvažniju - digitalnu imovinu. Dio svakodnevice je i sustav Merlin putem kojeg desetci tisuća studenata pristupaju svojim virtualnim okruženjima za učenje i surađuju unutar e-kolegija sa svojim profesorima i kolegama u procesu učenja.

Ipak i računanje i temeljna infrastruktura ostaju i dalje u fokusu i korisnika i Srca kao njihovog servisa. Studentima je tako sigurno važna infrastruktura za širokopojasni pristup Internetu u studentskim domovima, za desetke istraživačkih projekata dragocjeni su milijuni "odrađenih" CPU sati na naprednim računalnim resursima CRO NGI i klastera Isabella, a za sve građane Hrvatske petabajti prenesenih internetskih paketa preko nacionalnog središta za razmjenu internetskog prometa (CIX) u petnaest godina postojanja u Srcu.

Kao i u trenutku osnivanja, Srce i danas svoje poslove i zadaće planira i ostvaruje na dvije razine - na razini sustava visokog obrazovanja i znanosti Republike Hrvatske i na razini Sveučilišta u Zagrebu, koje danas više nego ikada prepoznaje mogućnosti i nužnost primjene najnovijih informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovanju, znanosti i istraživanjima.

Ured za odnose s javnošću Srca

Nataša Dobrenić