50.srce.hr - U srcu digitalne transformacije znanosti i visokog obrazovanja!

Sakupljač feed-ova

Znanstveni rad istraživača Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu preporučen od strane Američkog instituta za beton (ACI)

Sveučilište u Zagrebu - čet, 2021-02-25 10:32
Početkom veljače 2021. godine, Američki institut za beton (American Concrete Institute - ACI) je svojim članovima preporučio rad istraživača s Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, članak pod nazivom: Non-Destructive Corrosion Inspection of Reinforced Concrete Using Ground-Penetrating Radar: A Review, objavljen je u časopisu Materials, izdavača MDPI (ISSN 1996-1944) čiji su autori Ksenija Tešić, Ana Baričević i Marijana Serdar, djelatnice Zavoda za materijale Građevinskoga fakulteta.

Preglednim radom analizirane su prednosti i izazovi pri korištenju radara za određivanje korozije armature u betonu u realnom vremenu.

Američki institut za beton vodeća je svjetska organizacija u području projektiranja i izgradnje betonskih konstrukcija, koja se bavi razvojem i pripremom normi, tehničkih preporuka i izvještaja, kao i organizacijom obrazovnih programa. Ova organizacija broji preko 30 000 članova u preko 120 zemalja, a na mjesečnoj bazi objavljuje elektronske vijesti ''ACI Concrete SmartBrief'', s izdvojenim zanimljivostima za svoje članove u području inovacija. Više možete saznati OVDJE. Članak Američkoga instituta za beton

Dvije stipendije Poslijediplomskoga sveučilišnoga specijalističkog studija "Upravljanje gradom" za polaznike iz Grada Petrinje i Grada Siska

Sveučilište u Zagrebu - sri, 2021-02-24 10:14
Vijeće Poslijediplomskoga sveučilišnoga specijalističkoga studija Upravljanje gradom odlučilo je dodijeliti stipendije za dvoje poslije-diplomanata iz područja pogođenih potresom, jednu polaznicu ili polaznika iz Grada Petrinje i jednu ili jednoga iz Grada Siska.

Troškovi školarina će biti u potpunosti pokriveni iz financija Studija.  Gradovi će iz redova svojih zaposlenika predložiti polaznike Studija, a oni trebaju ispunjavati uvjete koje nalaže Natječaj za V. generaciju polaznika. Tekst natječaja možete pročitati OVDJE. Više možete saznati OVDJE. Sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij "Upravljanje gradom" Sveučilišta u Zagrebu proučava aspekte gospodarenja gradom, njegovu povijest, postanak, izgradnju, funkcioniranje, transformaciju, te mjesto i ulogu grada u budućnosti. Studij je zamišljen kao inter(multi)disciplinarni specijalistički poslijediplomski studij u koji su uključeni programi iz urbane geografije i demografije, geopolitike, urbane ekonomije, prava, sociologije, psihologije, urbanizma i arhitekture, povijesti umjetnosti, medicine, prometa, krajobraza, urbane poljoprivrede, šumarstva i drugih relevantnih disciplina i aspekata. Ovaj poslijediplomski studij namijenjen je širem krugu polaznika koji sudjeluju i koji će sudjelovati u rješavanju problema i donošenju odluka o unapređenju življenja i razvoju grada kao i stručnjacima u gradskim službama, a njegov temeljni cilj bio bi osigurati kvalitetniju edukaciju djelatnika gradskih i županijskih službi u cilju najboljeg gospodarenja gradskim i prigradskim resursima.

COVID 19: Preporuka rektora Sveučilišta u Zagrebu vezana za održavanje nastave na sastavnicama

Sveučilište u Zagrebu - uto, 2021-02-23 13:57
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras donio je Preporuku vezanu za održavanje nastave na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu u ljetnom semestru akademske godine 2020./2021. Preporuka rektora Sveučilišta u Zagrebu
Krizni stožer Sveučilišta u Zagrebu pratit će sve nove odluke Stožera civilne zaštite RH te će sukladno tome predložiti izmjene preporuka. Preporuke Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu obilježila 414 godina postojanja

Sveučilište u Zagrebu - uto, 2021-02-23 11:30
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u ponedjeljak 22. veljače 2021. godine prigodnim je programom obilježila svoj Dan i 414. obljetnicu svojega postojanja. Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zbog pandemije koronavirusa prvi se put održao u virtualnome okruženju uz izravan prijenos svečanoga programa na stranici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na Facebooku. U programu svečane proslave Dana Knjižnice sudjelovao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković. Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević predstavila je rad Knjižnice te najznačajnije projekte u 2021. godini, a zaslužnim pojedincima i ustanovama uručene su ovogodišnje Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu. Proslavi Dana Knjižnice nazočila je i ministrica kulture i medija Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek te ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Radovan Fuchs. Svečanost obilježavanja Dana NSK ove je godine i u znaku Godine čitanja stoga su u umjetničkome dijelu programa djelatnici Knjižnice Nada Mihaljević, Željka Lovrenčić, Antonija Filipeti, Tomislav Čop, Stevo Leskarac i Tomica Vrbanc čitali stihove znamenitih hrvatskih književnika. Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Za­grebu tradicionalno se obilježava 22. veljače, u spomen na dan kada je 1483. godine otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora. Kao logotip Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odabrano je slovo uglate glagoljice Iže (transliterirano latiničko „i“), a preuzeto je upravo iz Misala, najstarijega prvotiska na hrvatskome jeziku. Vrijednim i predanim prikupljanjem, čuvanjem i promidžbom pisanoga i tiskanoga kulturnog dobra kao i uspješnim odgovorima na izazove koje pred nas predstavlja digitalno doba, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu potvrdila se kao središnje mjesto hrvatske kulture, znanosti i obrazovanja.    

Izjava prorektora Lazibata povodom izglasavanja Hrvatskoga sabora o HKO-u

Sveučilište u Zagrebu - pon, 2021-02-22 14:52
Hrvatski sabor 19. veljače 2021. većinom je izglasao Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Prof. dr. sc. Tonći Lazibat, redoviti profesor u trajnom zvanju Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu, bivši dekan toga fakulteta i sadašnji prorektor za poslovanje Sveučilišta u Zagrebu dao je izjavu povodom izglasavanja toga zakona: "Zadovoljan sam odlukom Sabora Republike Hrvatske. Novim zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, stručni preddiplomski i diplomski studiji, kao i diplomski specijalistički stručni studiji i diplomski sveučilišni studiji stavljeni su na različite razine cjelovitih kvalifikacija. Naime, umjesto dosadašnjih jedanaest, novim zakonom predviđeno je trinaest razina cjelovitih kvalifikacija. U skladu s time, preddiplomski stručni studiji stavljeni su na razinu 7, a preddiplomski sveučilišni na razinu 8; diplomski specijalistički stručni stavljeni su na razinu 9, a diplomski sveučilišni na razinu 10. Time je implementirana odluka Ustavnoga suda, s napomenom da bi u članku 12. i 13. u povezivanju istih kvalifikacija s ishodima učenja i ti trebali biti na različitim razinama. No, to je samo tehnička opaska."

U nastavku teksta možete pročitati razgovor s prorektorom prof. dr. sc. Tonćijem Lazibatom iz lipnja prošle godine u povodu odluke Ustavnoga suda kojom su poništene odredbe Zakona o HKO-u koje su na istu obrazovnu razinu smještale stručne i sveučilišne studije.

Zašto stručni studiji ne mogu biti izjednačeni sa sveučilišnima? Razgovarao: Ivan Perkov
Odlukom Ustavnog suda ponovno se aktualizirala rasprava o razlikovanju sveučilišnih i stručnih studija… Ustavni je sud RH po drugi put donio odluku kojom se poništavaju odredbe Zakona o HKO-u koje izjednačavaju sveučilišne i stručne studije. Ove je godine ponovio presudu iz 2016. godine kada je vrlo jasno ukazao da sveučilišni i stručni studiji ne mogu biti na istoj razini Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i dokazao tzv. materijalnu diskriminaciju, prvenstveno prema svim studentima koji imaju završen sveučilišni studij. Smještanjem sveučilišnih i stručnih studija na istu razinu zapravo se derogira Ustav i temeljni zakon – Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Ustav RH jamči binarni sustav visokog obrazovanja, a izjednačavanjem sveučilišnih i stručnih studija on se de facto poništava.
Pojasnite široj javnosti što znači binarni sustav obrazovanja? Prije bolonjskog procesa na ovim prostorima imali smo sustav visokog obrazovanja koji se realizirao kroz tzv. dodiplomske i poslijediplomske studije na sveučilištima, odnosno sastavnicama, fakultetima i višim školama. Završetkom dodiplomskog studija stekla bi se titula, npr. diplomirani ekonomist VII/1, diplomirani pravnik VII/1 ili diplomirani inženjer VII/1 na fakultetima, odnosno ekonomist VI/1, upravni pravnik VI/1 ili pogonski inženjer VI/1 na višim školama (oznaka VII/1 i VI/1 je razina kvalifikacije). Svi ovi nazivi pišu se iza imena i prezimena, skraćeno; dipl. oec., dipl. iur., dipl. ing., oec., iur.,... Završetkom poslijediplomskog studija stekla bi se titula magistar (mr.), odnosno magistar znanosti (mr. sc.) Ove se titule pišu ispred imena i prezimena. Akademski stupanj doktor znanosti (dr. sc.) stjecao se obranom doktorske disertacije i oduvijek se piše ispred imena i prezimena.
Koje je promjene donijela bolonjska reforma? Prelaskom na bolonjski sustav visokoga obrazovanja uvedena su dva temeljna stupa obrazovanja (zato se i zove binarni) – u prvom su tzv. stručni studiji – stručna vertikala, a drugi predstavlja sveučilišne studije – akademska vertikala. Razlike su u pristupima tim studijima, dakle u ulaznim i izlaznim kompetencijama, odnosno u takozvanim ishodima učenja. Temeljni zakon – Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju jasno govori da sveučilišni studiji obrazuju za razvoj i implementaciju stečenih znanja struke, umjetničkih znanja i znanosti, dok stručni studiji obrazuju isključivo za što brže uključivanje na tržište rada. Binarni sustav obrazovanja Postoje još neke razlike dvaju sustava… Uvjeti upisa, realizacija programa i potrebna razina obrazovanja za upis na stručne studije i sveučilišne studije se također razlikuju. Na stručne studije se može upisati i s trogodišnjom srednjom školom (tzv. skraćeni stručni studij), u realizaciji programa stručnog studija sudjeluje tzv. nastavno osoblje u nastavnom zvanju, a to su predavači, viši predavači i profesori visoke škole. S druge strane, uvjet za upis na sveučilišne studije je završena četverogodišnja srednja škola i položena državna matura. U realizaciji sveučilišnih programa sudjeluje nastavno osoblje u znanstveno-nastavnim zvanjima, a to su docenti, izvanredni profesori, redoviti profesori i redoviti profesori u trajnom zvanju. Stručni studiji nemaju ta radna mjesta. Naravno da netko tko je zaposlen na visokoj školi ili veleučilištu može imati znanstveno-nastavno zvanje nekog sveučilišta (tzv. naslovno znanstveno-nastavno zvanje), npr. netko tko radi na visokoj školi na radnom mjestu predavača ili višeg predavača može imati naslovno znanstveno-nastavno zvanje nekog sveučilišta, ali radno mjesto, znanstveno-nastavno, na stručnim studijima, odnosno na visokim školama i veleučilištima – ne postoji. U javnosti se zato često stvara zabluda i nejasnoća oko toga što su to visoka učilišta.
Razjasnimo pojmove do kraja, što su visoka učilišta i kakva mogu biti? Visoka učilišta su zajednički naziv za ustanove visokog obrazovanja, a to mogu biti visoke škole, veleučilišta, fakulteti ili sveučilišta. Sveučilišta mogu biti integrirana, a postoje i neintegrirana koja čine fakulteti kao samostalne pravne osobe. Takva su naša četiri najveća sveučilišta – zagrebačko, splitsko, riječko i osječko. Sveučilišta koja su integrirana, a to znači da njihove sastavnice (odjeli i/ili fakulteti) nisu samostalne pravne osobe su: Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Puli, Sveučilište Sjever, Hrvatsko katoličko sveučilište i jedino privatno sveučilište – “Libertas”. Sveučilišta mogu izvoditi sve programe, i stručne i sveučilišne, dok visoke škole i veleučilišta mogu izvoditi isključivo stručne programe.
Razlika je u njihovoj temeljnoj misiji? Upravo tako. Zadaća visokih škola i veleučilišta je osposobljavanje studenata i stjecanje znanja koja omogućuju direktno uključivanje na tržište rada, a misija sveučilišta je da obrazuju za razvoj i primjenu znanstvenih i umjetničkih dostignuća u praksi. Zato je nepravedno i ne smije se povezivati sveučilišne studije isključivo s potrebama tržišta rada. Fakulteti i sveučilišta nisu start up kompanije koje bi trebale postojati samo dok su profitabilne. Takva praksa bi brzo dovela do nestanka nekog fundusa znanja. Moglo bi se dogoditi da u nekom trenutku na tržištu rada nema potrebe za npr. profesorima povijesti ili profesorima hrvatskog jezika ili nekom drugom strukom. Kad bi u tom trenutku ukinuli te programe ugrozili bismo i nacionalne interese, jer bi ubuduće takva znanja naši ljudi stjecali vani, a ne u našoj zemlji. Dakle, sveučilišta imaju sasvim drukčiju misiju u odnosu na visoke škole i veleučilišta. Razlike u misijama Mislite li da su navedena razlikovanja dovoljno poznata javnosti? Više stručnih studija se okuplja oko veleučilišta, više fakulteta tvori sveučilište. To je u najširoj javnosti zapravo slabo poznato, a često smo svjedoci da se neka visoka učilišta pogrešno oglašavaju, kažu npr. “upišite najbolji studij na visokom učilištu tom i tom” s tim da ne navode tip i razinu studijskih programa tog visokog učilišta. Mnogi ne znaju koje vrste studija mogu izvoditi sveučilišta, a koje visoke škole i veleučilišta. Takvo oglašavanje stvara zabludu, i kod potencijalnih studenata i roditelja, i kod potencijalnih poslodavaca.
Prepoznaju li poslodavci razlike? Što se tiče poslodavaca, zadržana je “stara” podjela u većini pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, što se može vidjeti iz natječaja za radna mjesta – često se traži viša stručna sprema ili visoka stručna sprema, što je neispravno. Više nema podjele na višu i visoku stručnu spremu već se moramo pozivati na binarni sustav, odnosno na završene stručne i sveučilišne studije. Temeljni Zakon je tu vrlo jasan i on pravi razliku između visokih škola, veleučilišta i sveučilišta, odnosno između stručnih i sveučilišnih studija. Također, Ustav RH jamči binarni sustav visokog obrazovanja i zato je odluka Ustavnog suda RH takva da sveučilišni i stručni studiji ne mogu biti na istoj razini jer različiti ulazi, kao što smo vidjeli, moraju imati različite izlaze. To je ta materijalna diskriminacija.
Kako se navedene razlike reflektiraju u stručnim i akademskim nazivima? Jedan od ciljeva bolonjskog procesa je i ujednačavanje stručnih i akademskih naziva na prostoru visokog obrazovanja Europske unije – EHEA – European Higer Education Area. Završetkom stručnih studija stječu se stručna zvanja, a završetkom sveučilišnih studija akademska. Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju uređuje akademske i stručne nazive i akademski stupanj, njihovo stjecanje i korištenje. Prema navedenom zakonu akademski naziv stječe osoba koja završi preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij i poslijediplomski specijalistički studij, stručni naziv stječe osoba koja završi stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij, dok akademski stupanj stječe osoba koja završi poslijediplomski sveučilišni studij. Zakon je regulirao izjednačavanja stečenih zvanja prije bolonjskog procesa i ovih sada. Netko tko je bio diplomirani ekonomist prije, izjednačen je s nazivom magistar ekonomije, diplomirani pravnik sada je magistar prava, a diplomirani inženjer je magistar inženjer struke…
Neki nazivi polako i nestaju… Da, magistri znanosti (mr. sc.), nažalost, nemamo ih više u sustavu obrazovanja u smislu obrazovanja-proizvodnje ali su zadržali svoja stečena prava. Magisteriji (mr.) na poslijediplomskoj razini izjednačeni su s poslijediplomskim specijalističkim studijima čijim se završetkom ostvaruje zvanje sveučilišni specijalist (univ. spec.). Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju jasno određuje da se završetkom stručnih studija stječe stručni naziv, a završetkom sveučilišnih studija akademski naziv.
Svaka obrazovna osovina ima svoju hijerarhiju? Najniže stručno zvanje je stručni pristupnik. To je zvanje koje se stječe završetkom stručnog studija koji traje manje od 3 godine, a može trajati od 1 do 3 godine. Takvi polaznici stječu zvanje stručni pristupnik. Završetkom preddiplomskog stručnog studija stječe se stručni naziv prvostupnik ili skraćeno bacc. (lat. baccalaureus), odnosno prvostupnica (lat. baccalaurea). Većina zemalja ima preddiplomsku razinu stručnih studija, a rijetko i diplomske specijalističke stručne studije, no u Republici Hrvatskoj i oni postoje. Dakle, to su oni studiji koji se upisuju nakon preddiplomskih stručnih studija. Završetkom takvih studija opet se stječe stručni naziv, ne akademski, a to je stručni specijalist (str. spec.). Završetkom sveučilišnih studija stječu se akademski nazivi. Završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica, skraćeno univ. bacc. (lat. baccalaureus/baccalaurea). Završetkom diplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv magistar struke (mag. iur., mag. oec., mag. arh.,...), u medicini doktor medicine (dr. med., dr. vet. med.) Završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija stječe se akademski naziv, sveučilišni specijalist (univ. spec.), a završetkom poslijediplomskog doktorskog studija stječe se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.), koji se piše ispred imena i prezimena. Svi ostali stručni i akademski nazivi pišu se iza imena i prezimena.
Koja je uloga u svemu tome Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru? Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru donesen je 2013. godine sa zadaćom da se sve stečene kompetencije razvrstavaju na jednu od razina Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i usklade s Europskim kvalifikacijskim okvirom. Međutim, odredbe Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru derogirale su Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Ustav RH. Da je to uistinu tako potvrdio je Ustavni sud koji je 2016. prvi put donio odluku da se ne mogu izjednačavati sveučilišni i stručni studij. Budući da je izmjenama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru ponovljeno izjednačavanje sveučilišnih i stručnih studija, odnosno smještanje na istu razinu, Ustavni sud je svojom odlukom ove godine drugi put jasno pokazao da to ne mogu biti iste razine, u protivnom se derogira Ustav RH i temeljni Zakon.
Čemu služi Europski kvalifikacijski okvir? Europski kvalifikacijski okvir – EQF – Europeans Qualification Framework, nam pomaže da lakše uspoređujemo kvalifikacije stečene u obrazovnim sustavima različitih zemalja. Europski kvalifikacijski okvir sastoji se od osam razina obrazovanja. Te razine povezane su s osam razina tzv. ishoda učenja. Ishodi učenja su znanja, vještine i kompetencije koje se stječu završetkom nekog studija. Europski kvalifikacijski okvir je upravo zato zajednički nazivnik za sve nacionalne kvalifikacijske okvire. Na prvoj je razini osnovno obrazovanje, od druge do četvrte razine je srednjoškolsko obrazovanje, na petoj su razini strukovne specijalizacije i skraćeni stručni studiji, na šestoj razini su stručni studiji, na sedmoj sveučilišni diplomski i poslijediplomski specijalistički studiji, a na osmoj, završnoj razini su kvalifikacije koje se stječu završetkom doktorskih studija. Europski kvalifikacijski okvir vrlo jasno u svojim ishodima učenja daje i tzv. deskriptore, tj. opisnice, dakle opisuje koje kompetencije, razine znanja i vještina ima netko tko je završio određenu razinu obrazovanja. I on vrlo jasno opisuje da se tek na razini 7 ishoda učenja uključuje komponenta znanosti i istraživanja. Što to znači? Znači da stručni studiji ne mogu biti na razini 7, kao što je to bilo u ovom hrvatskom Zakonu, jer nemaju znanstvenu komponentu. Nemaju je po temeljnom Zakonu koji kaže da oni obrazuju direktno za tržište rada, a ne za razvoj i primjenu znanosti i istraživanja u praksi. Isto tako, Europski kvalifikacijski okvir (prema svojim deskriptorima) vrlo jasno i eksplicitno svrstava sve stručne studije na razinu 6. Zato je Ustavni sud i postupio onako kako je jedino mogao.
Što je s opravdanim zahtjevima za usklađivanje programa studiranja s potrebama na tržištu rada? Što se tiče stalnog upozoravanja da svi programi moraju biti usklađeni s potrebama na tržištu rada, ali tu se primarno misli na stručne programe, jer njihova svrha postojanja i društvena važnost proizlazi upravo iz toga da obrazuju za što ranije uključivanje na tržište rada. Kao što rekoh, sveučilišni studiji imaju sasvim drugu misiju. Sveučilišta imaju zadaću da čuvaju tradiciju, identitet, dosadašnja znanja, i da doprinose razvoju i implementaciji novih spoznaja, novih znanja. Zato jedino sveučilišta, gotovo svugdje u svijetu, uživaju i ustavnu autonomiju, za razliku od visokih škola i veleučilišta koji tu autonomiju nemaju.
U Hrvatskoj je osnovano jako puno privatnih visokih škola i veleučilišta. Obraćate li se ovim istupom isključivo njima? Ista pravila vrijede za sve. Nakon prelaska na binarni sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj na tržištu visokog obrazovanja pojavila su se i privatna visoka učilišta od kojih je većina iz domene visokih škola i veleučilišta, a samo je jedno privatno sveučilište, koje sam maloprije spomenuo. Mnogi od njih imaju već afirmirane programe, ali se mora znati da su to većinom stručni studiji.  Oni su društveno važni i potrebni, ali su ipak različiti od sveučilišnih te imaju drukčiju svrhu i misiju. Zato ne mogu biti na istoj razini kvalifikacijskog okvira. Mi ne možemo biti iznimka u odnosu na Europu i svijet jer bi time urušili čitav sustav obrazovanja u RH.

Upozorenje: ne otvarati sumnjivu e-poštu prividno poslanu sa Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu - pon, 2021-02-22 11:13
U tijeku je phishing e-mail kampanja koja prividno dolazi s unizginfo@unizg.hr adrese, pod naslovom ZAHTJEV ZA PONUDU (Sveučilište u Zagrebu) EUI894/BU466. Ni u kojem slučaju ne otvarajte privitak ako ste dobili takvu e-poštu, već ga samo OBRIŠITE!

Webinar "Izrazita raznolikost i inkluzija u visokom obrazovanju: koncepti i prakse"

Sveučilište u Zagrebu - pet, 2021-02-19 14:21
Akademija izrazite raznolikosti Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova (UNIC) organizira prvi u seriji seminara na temu “Izrazita raznolikost i inkluzija u visokom obrazovanju: koncepti i prakse“. Cilj ovoga seminara je razvijanje najboljih praksi UNIC-ovih sveučilišta u odnosu na izrazitu raznolikost te širenje tih praksi na sva druga sveučilišta u Europi. Zbog epidemiološke situacije događanje će biti biti organizirano u formi webinara putem aplikacije Zoom na engleskom jeziku u srijedu 3. ožujka 2021. u 15 sati. Sudionici se trebaju prethodno registrirati na sljedećoj POVEZNICI. Prvi izlagač na webinaru bit će prof. Steven Vertovec (Max Planck Institute for the Study of Religious and Ethnic Diversity) koji je prvi u literaturu uveo pojam izrazite raznolikosti (superdiversity). Prof. Vertovec govorit će o pojmu izrazite raznolikosti i povezati ga s društvenom kompleksnošću. Potom će prof. Elina Lehtomaki (University of Oulu) imati izlaganje na temu inkluzivnoga visokog obrazovanja, a prof. Sabine Severiens (Erasmus University Rotterdam) na temu raznolikosti i obrazovne nejednakosti. Nakon uvodnih izlaganja, sudionici će imati priliku postaviti pitanja i raspraviti teme webinara. Više informacija o webinaru možete pronaći OVDJE.  

Prijavite se na najveće europsko inženjersko natjecanje "European BEST Engineering Competition (EBEC)"

Sveučilište u Zagrebu - čet, 2021-02-18 12:50
Studentska udruga BEST Zagreb i ove godine organizira najveće europsko inženjersko natjecanje European BEST Engineering Competition (EBEC). Riječ je o inženjerskom natjecanju organiziranom od strane studenata za studente koje se održava u 21 državi na području Europe. Cilj ovoga natjecanja je potaknuti studente da pokažu svoje vještine i kreativnost kroz dvije kategorija: Case Study i Team Design. EBEC se održava na tri razine – lokalnoj, regionalnoj i finalnoj. Pobjednici lokalne razine nastavljaju natjecanje na jednoj od 15 regionalnih razina, a 20 najboljih timova u Europi svoje vještine mogu pokazati na finalnoj razini u Madridu. Ovogodišnja lokalna razina natjecanja ponovno će se održati u Zagrebu i to 12. i 13. ožujka, a pobjednički timovi natjecat će se na regionalnoj razini u Ljubljani. Prethodnih godina natjecanje se održavalo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER), a ove godine, sukladno s mjerama Nacionalnog stožera, natjecanje će se održati online. Prilagođavanje trenutnoj situaciji ogroman je izazov koji iziskuje visok stupanj kreativnosti i fleksibilnosti. Prijave za natjecanje otvorene su do 28. veljače 2021. Za sudjelovanje u natjecanju potrebno je ispuniti prijavu na službenim stranicama natjecanja. U kategoriji Case Study, natjecatelji proučavaju problem iz djelatnosti tvrtke (tehnologija ili menadžment), a pritom su vremenski ograničeni u njegovom proučavanju i rješavanju. Nakon proučavanja, natjecatelji prezentiraju načine i metode rada te zaključke i rješenja zadanoga slučaja. U kategoriji Team Design, natjecatelji, uporabom svojih znanja, vještina i kreativnosti od danih materijala konstruiraju rješenje zadanoga problema, odnosno, timovi osmišljavaju funkcionalnu maketu koja samostalno izvršava unaprijed određenu radnju u zadanom vremenskom periodu. Tvrtke partneri osmišljavaju problem zajedno s BEST-ovim timom odgovornim za zadatak, no imaju i mogućnost zadati stvarni problem kojim se bave te osigurati željene materijale za ispunjavanje zadatka. Vanjskim suradnicima također se pruža mogućnost sudjelovanja u žiriju koji će odlučivati o pobjedničkom timu u svakoj kategoriji, koji će pristupiti regionalnoj razini.

"UNIC Spring School on Entrepreneurship and Transformation" - poziv na sudjelovanje

Sveučilište u Zagrebu - čet, 2021-02-18 10:10
U organizaciji članova UNIC konzorcija (Europsko sveučilište postindustrijskih gradova) - Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta Ruhr iz Bochuma (Njemačka) i Sveučilišta iz Oula (Finska) - održava se prva UNIC-ova proljetna škola o poduzetništvu i transformaciji (UNIC Spring School on Entrepreneurship and Transformation). Predavanja će se održavati online zbog epidemiološke situacije izazvane COVID-19 od 15. ožujka do 31. svibnja 2021. Zainteresirani studenti mogu slušati predavanja iz slijedećih kolegija:   
  • The Economics of Digitalization  
  • Microeconomics of Competitiveness 
  • Business Statistics 
  • Doing Business in the European Union 
  • Digital Technology Usage in Entrepreneurship 
  • Building Business Through Creativity 
  • Exercising Entrepreneurship
Omogućeno je sudjelovanje 165 studenata preddiplomskih, diplomskih i doktorskih studija zainteresiranih za poduzetništvo i razmjenu ideja s kolegama s drugih sveučilišta.  Za uspješan završetak škole studenti će dobiti odgovarajući broj ECTS bodova. Prijave traju do 28. veljače 2021.     Više informacija o programu i prijavi dostupno je OVDJE. Za dodatne informacije: unic-school@rub.de Uz Sveučilište u Zagrebu, savez UNIC - Europsko sveučilište postindustrijskih gradova čine Sveučilište Deusto u Bilbaou (Španjolska), Sveučilište Ruhr u Bochumu (Njemačka), Koç sveučilište u Istanbulu (Turska), Erasmus sveučilište u Rotterdamu (Nizozemska), Sveučilište u Corku (Irska), Sveučilište u Liègeu (Belgija) i Sveučilište u Oulu (Finska).

Natječaj za dodjelu Rektorove nagrade 2020./2021.

Sveučilište u Zagrebu - sri, 2021-02-17 12:58
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras raspisao je Natječaj za dodjelu Rektorove nagrade za akademsku godinu 2020./2021. Pravo natjecanja za Rektorovu nagradu imaju svi studenti preddiplomskih, diplomskih te integriranih preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu. U trenutku prijave rada moraju imati status studenta. Rok za prijavu na natječaj je srijeda, 30. lipnja 2021. do 16 sati.

Prijava radova za Nagradu obavlja se popunjavanjem odgovarajućih obrazaca na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu https://apps.unizg.hr/rektorova-nagrada/. Svečana dodjela Rektorove nagrade održat će se na Sveučilištu u Zagrebu, a termin dodjele odredit će se naknadno.

Tekst Natječaja za dodjelu Rektorove nagrade (.pdf)

Objava Natječaja za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu 2020./2021.

Sveučilište u Zagrebu - sri, 2021-02-17 10:20
Senat Sveučilišta u Zagrebu je na svojoj 6. sjednici održanoj 16. veljače 2021. donio Odluku o raspisivanju Natječaja za dodjelu 600 stipendija Sveučilišta u Zagrebu za ak. godinu 2020./2021. Prijave na Natječaj počinju 17. veljače i traju do 12. ožujka 2021. do 24 sati.

Obavljaju se isključivo elektroničkim putem upisivanjem podataka u aplikaciju na mrežnim stranicama Sveučilišta u Zagrebu uz pomoć elektroničkog identiteta (AAI).

Molimo studente da pažljivo pročitaju tekst Natječaja i provjere zadovoljavaju li kriterije u kategoriji za koju se prijavljuju (prijava je moguća samo u jednoj kategoriji).

Povjerenstvo za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu će nakon što razmotri sve pristigle prijave, utvrditi popis kandidata koji ispunjavaju uvjete i kriterije Natječaja te sastaviti privremenu rang-listu kandidata koji ostvaruju pravo na stipendiju te istu objaviti na mrežnoj stranici Sveučilišta. Kandidati koji nisu ostvarili pravo na stipendiju mogu u roku od tri dana od dana objave privremene rang-liste na mrežnoj stranici Sveučilišta podnijeti Povjerenstvu za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu pisani prigovor elektroničkim putem na adresu: stipendije@unizg.hr Za sva dodatna objašnjenja studenti se mogu obratiti na kontakt e-mail adresu: stipendije@unizg.hr Ove godine Sveučilište u Zagrebu dodjeljuje 100 stipendija više nego prošle godine (ukupno 600 stipendija). Naime, Natječaj obuhvaća dodatnu E kategoriju u kojoj se za stipendiju mogu prijaviti svi studenti preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu, uključujući studente stručnih, sveučilišnih, razlikovnih, redovitih i izvanrednih studija, a koji imaju prijavljeno mjesto prebivališta na adresi objekta kojem je zbog štete uzrokovane potresima u 2020. godini dodijeljena CRVENA oznaka („Neuporabljivo“). Dobitnicima stipendije u ovoj kategoriji, stipendija od ukupno 10.000 kn bit će isplaćena jednokratno.

Senat Sveučilišta u Zagrebu donio Odluku o imenovanju prof. dr. sc. Miljenka Jurkovića za obnašatelja dužnosti dekana Filozofskoga fakulteta

Sveučilište u Zagrebu - uto, 2021-02-16 19:12
Senat Sveučilišta u Zagrebu na 6. elektroničkoj redovitoj sjednici održanoj 16. veljače 2021., na prijedlog Rektora, sukladno zaključcima Sveučilišnog savjeta sa sjednice održane 12. veljače 2021. godine, donio je Odluku o imenovanju prof. dr. sc. Miljenka Jurkovića za obnašatelja dužnosti dekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s 50 glasova ZA, 7 PROTIV i 9 SUZDRŽANIH. Rektor prof. dr. sc. Damir Boras, na temelju suglasnosti Senata, imenovao je prof. dr. sc. Miljenka Jurkovića o.d. dekana Filozofskoga fakulteta. Za obnašatelje dužnosti prodekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na prijedlog obnašatelja dužnosti dekana prof. dr. sc. Miljenka Jurkovića, a najdulje do sljedeće sjednice Senata kada će obnašatelj dužnosti dekana predložiti cjelovito rješenje svoga tima imenuju se: izv. prof. dr. sc. Krešimir Pavlina za obnašatelja dužnosti prodekana za nastavu i studente, izv. prof. dr. sc. Tomislav Galović za obnašatelja dužnosti prodekana za organizaciju i razvoj i doc. dr. sc. Naida Mihal Brandl za obnašateljicu dužnosti prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju.

Rektor predlaže Senatu Sveučilišta u Zagrebu imenovanje novoga o.d. dekana Filozofskoga fakulteta

Sveučilište u Zagrebu - pon, 2021-02-15 21:20
Na sjednici održanoj 12. veljače 2021. Sveučilišni je savjet nakon rasprave o stanju na Filozofskom fakultetu donio zaključke. Prema članu 26. Statuta Sveučilišta u Zagrebu Sveučilišni je savjet, osim što je savjetodavno, i nadzorno tijelo Sveučilišta, te su sukladno tome zaključci toga tijela obvezujući. S obzirom da je zaključeno da se od Rektora očekuje da u najskorijem roku predloži Senatu Sveučilišta u Zagrebu imenovanje novoga o.d. dekana Filozofskoga fakulteta, Rektor je postupio prema navedenom. Prvoga radnog dana nakon održane sjednice Sveučilišnog savjeta, a nakon većega broja konzultacija o potencijalnim kandidatima, formiran je prijedlog koji je prihvaćen na sjednici Rektorskoga kolegija u širem sastavu, dana 15. veljače 2021. i uvršten je u dnevni red sjednice Senata koja će se održati u utorak, 16. veljače 2021.

Time je Rektor postupio prema zaključcima relevantnoga sveučilišnog tijela.  

Europska sveučilišna sportska organizacija - EUSA dodijelila dvije nagrade Sveučilištu u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu - pet, 2021-02-12 11:13
Europska sveučilišna sportska organizacija - EUSA u četvrtak 11. veljače 2021. održala je virtualnu ceremoniju dodjele nagrada za postignuća tijekom sezone 2019./2020., prepoznajući i slaveći postignuća i doprinos pojedinaca, sveučilišta i udruženja u europskom sveučilišnom sportu. Sveučilište u Zagrebu dobilo je dvije nagrade: za najbolje sveučilište zbog rezultata i postignuća protekle sezone prvenstva i 16 osvojenih medalja i za najaktivnije sveučilište zbog prisutnosti 139 sudionika na EUSA prvenstvu 2019. godine. Ceremoniji dodjele prisustvovao je prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu. Nakon pozdravne poruke predsjednika Adama Roczeka, prikazan je rezime sportskih aktivnosti s Europskoga sveučilišnog prvenstva 2019., a publika se podsjetila na neka upečatljiva događanja vrlo uspješne sezone 2019. godine. Prva nagrada svečanosti bila je nagrada najaktivnijega nacionalnoga sveučilišnoga sportskog saveza (NUSA) koja je dodijeljena Njemačkom sveučilišnom sportskom savezu (ADH) za aktivno sudjelovanje i prisutnost na EUSA prvenstvu 2019. godine. uslijedila je nagrada najuspješnijega nacionalnoga sveučilišnoga sportskog saveza (NUSA) dodijeljena Francuskom sveučilišnom sportskom savezu (FFSU). Godišnju nagradu Enno Harms Fair Play dobila je muška ekipa odbojke na pijesku s Izraelskoga tehnološkog instituta Technion koja je pomagala momčadi s ozlijeđenim igračem (neposredno prije natjecanja igrač se ozlijedio pa su trebali biti isključeni) i organizatorima na EUSA prvenstvu. Dodijeljen je niz medalja zahvalnosti partnerima, udrugama članicama, dužnosnicima i pojedincima aktivnima u međunarodnoj suradnji. Ceremonija je završila uvidom u tekuće pripreme za ovogodišnje Europske sveučilišne igre u srpnju u Beogradu u Srbiji (European Universities Games in Belgrade), nakon čega je uslijedila poruka generalnoga direktora Europskih igara sveučilišta gospodina Predraga Juskovića i rektorice Sveučilišta u Beogradu prof. dr. sc. Ivanke Popović. Virtualnu publiku i goste činile su udruge članice EUSA-e, partneri, dionici, uprave sveučilišta, studenti sportaši i svi povezani s EUSA obitelji. Ceremonija dodjele EUSA nagrada emitirana je putem interneta i dostupna je za gledanje na našim kanalima na društvenim mrežama na Facebook i YouTube.        

Najnovija studija: 47 hrvatskih znanstvenika među 2% najutjecajnijih na svijetu, pola sa Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu - pet, 2021-02-12 10:26
Istraživačka grupa sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji (SAD), pod vodstvom istaknutoga profesora Johna Ioannidisa, nedavno je objavila studiju o znanstvenoj citiranosti koja rangira oko 160 000 najcitiranijih svjetskih znanstvenika u svim disciplinama i obuhvaća najcitiranijih 2 % svjetskih znanstvenika u pojedinim granama znanosti. Rezultati studije izazvali su veliki interes u svijetu i rad je dosad pregledan gotovo 600 000 puta. Na listi najutjecajnijih znanstvenika u svijetu za cjelokupnu znanstvenu karijeru nalazi se 47 hrvatskih znanstvenika, od kojih su 23 sa Sveučilišta u Zagrebu: Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije (Sanja Martinez i Mirjana Metikoš-Huković), Farmaceutsko-biokemijski fakultet (Gordan Lauc, Ana Marija Domijan, Ivan Kosalec), Geodetski fakultet (Bojan Vršnak), Prirodoslovno-matematički fakultet (Nada Oršolić, Dario Vretenar, Andrej Dujella), Fakultet elektrotehnike i računarstva (Hrvoje Pandžić, Sven Lončarić, Damir Žarko), Medicinski fakultet (Željko Reiner, Ivica Kostović, Iva Hojsak, Ana Maria Šimundić, Velimir Altabas), Prehrambeno-biotehnološki fakultet (Anet Režek Jambrak, Predrag Putnik, Marina Cvjetko Bubalo), Kineziološki fakultet (Goran Marković), Fakultet strojarstva i brodogradnje (Hrvoje Jasak, Neven Duić). Lista hrvatskih znanstvenika Studija se koristila podatcima iz Scopus baze koja mjeri utjecaj znanstvenika do kraja 2019. godine. Studija koja klasificira znanstvenike u 22 polja i 176 grana analizirala je citate u razdoblju 1996. - 2019. i temeljena je na složenom modelu koji koristi šest standardiziranih metrika znanstvene produktivnosti.  Studija je objavila dvije liste: listu najutjecajnijih znanstvenika za cjelokupnu znanstvenu karijeru i listu najutjecajnijih znanstvenika za 2019. godinu. Rad je dostupan ovdje.

Virtualni "Festival ljubavi" od 12. do 14. veljače

Sveučilište u Zagrebu - sri, 2021-02-10 13:09
Manifestacija "Zvuci Opatovine" Studentskoga kulturno – umjetničkog društva „Ivan Goran Kovačić“ prvi puta organizira međunarodni online Festival ljubavi koji će trajati od  12. do 14. veljače 2021. Postoji izreka koja kaže kako je glazba ljubav u potrazi za riječima. Goranovci su odlučili pokloniti ljubav u potrazi za riječima svima. Tom prilikom organizirane su tri festivalske večeri:

- petak, 12. veljače - VEČER ZBOROVA

Akademski zbor Ivan Goran Kovačić (RH), Komorni mješoviti zbor Lola (BiH), Merton College Girl Coristers (UK), Mješoviti zbor INA (RH), Moran Choirs (IL), Oakland University Chorale (SAD), Orkestar mladih glazbenika (RH) i Oxford Bach Choir (UK). - subota, 13. veljače - VEČER FOLKLORA 
AKUD „Mirce Acev“ (MK), AKUD „Milka Mitrović Jarac“ (RS), Folklorni ansambl Ivan Goran Kovačić (RH), Grupo Sarandeiros (BR), HKUD „Kolo“ (RS). - nedjelja, 14. veljače, na samo Valentinovo - SVE SEKCIJE DRUŠTVA
Akademski harmonikaški orkestar, Akademski zbor, Folklorni ansambl, Grupa za međunarodni folklor, Goranovo proljeće, Kazalište, Muški vokalni ansambl i Tamburaški orkestar. Pridružite nam se i pronađite s nama ljubav u potrazi za riječima. Festival možete pratiti putem FACEBOOK STRANICE Zbora "Ivan Goran Kovačić"!

Tjedan dobrodošlice / Welcome Week za strane studente Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu - sri, 2021-02-10 12:10
Središnji ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu organizira Tjedan dobrodošlice / Welcome Week za strane studente, kako one iz zemalja EU tako i one izvan, koji na Sveučilište u Zagrebu dolaze na studentsku razmjenu u ljetnom semestru akademske godine 2020./2021. Najviše studenata na studijski boravak u Zagreb dolazi u okviru Erasmus+ programa za zemlje Europske unije, a koji podrazumijeva reciprocitet broja dolaznih stranih i odlaznih matičnih studenata na studijski boravak u te iste zemlje. Tjedan dobrodošlice predviđen za organizaciju od 15. do 21. veljače prilagođen je epidemiološkoj situaciji pandemije koronavirusa i mjerama koje je izdao Nacionalni stožer RH. Umjesto Dana dobrodošlice kojega je Ured do sada organizirao u fizičkoj prisutnosti, isti je planiran dobrim dijelom u virtualnom obliku ili u manjim skupinama studenata. Djelatnici Središnjega ureda za međunarodnu suradnju uputiti će pozdravne govore (Welcome Message - dr. phil. Branka Roščić) i predstavit će Sveučilište u Zagrebu, mogućnosti studiranja na engleskome jeziku na Sveučilištu, kao i učenja hrvatskoga jezika za strance. Hrvatski studenti iz Erasmus Student Networka Zagreb (ESN Zagreb), udruge čiji rad sufinancira Središnji ured za međunarodnu suradnju, održati će prezentaciju za strane studente o studiranju i životu u Zagrebu te će upoznati studente s aktivnostima koje će za njih organizirati tijekom semestra, a sve prilagođeno epidemiološkoj situaciji i mjerama na snazi. PROGRAM TJEDNA DOBRODOŠLICE

Predviđena su akademska predavanja o hrvatskoj kulturi i baštini, o hrvatskome obrazovnome sustavu, zatim o religijskoj baštini Hrvatske te o kulturološkom šoku i akulturaciji. U programu je i kratki orguljaški koncert u Crkvi sv. Marka uz predstavljanje orgulja kao glazbenoga sakralnog instrumenta. Program Tjedna dobrodošlice i Dana dobrodošlice je u potpunosti financiran iz sredstava programa Erasmus+ mobilnosti. Stručno vodstvo po kulturno-povijesnom središtu grada Zagreba organizirano je u više termina za kraj ožujka, kako bi grupe studenata bile manje, ali i zbog sanacija štete u gradu nakon potresa. Umjesto jednodnevnoga izleta Središnji ured za međunarodnu suradnju studentima će u poklon paketu dodijeliti ulaznice za Muzej suvremene umjetnosti i Etnografski muzej. Studenti će individualno moći ulaznice iskoristit do 9. srpnja 2021. Studentima će biti podijeljeni darovi dobrodošlice na sastavnicama, uključujući i materijale o Sveučilištu u Zagrebu i programu Erasmus+ mobilnosti.

U ljetnom semestru očekujemo najviše studenata iz Francuske, a slijede ih studenti iz Njemačke, Italije, Španjolske i Poljske.

Upozorenje: ne otvarati sumnjivu e-poštu prividno poslanu sa Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu - sri, 2021-02-10 10:04
U tijeku je phishing e-mail kampanja koja prividno dolazi s unizginfo@unizg.hr adrese, pod naslovom ZAHTJEV ZA PONUDU (Sveučilište u Zagrebu) EUI894/BU466. Ni u kojem slučaju ne otvarajte privitak ako ste dobili takvu e-poštu, već ga samo OBRIŠITE!

Kineziološki fakultet: virtualna događanja "Tjedan znanosti" i "Mali znanstvenik na KIF-u"

Sveučilište u Zagrebu - uto, 2021-02-09 12:00
Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu od 15. do 21. veljače 2021. organizira niz aktivnosti u okviru virtualne manifestacije "Tjedan znanosti na KIF-u":
  • virtualni obilazak laboratorija (predstavljanje prostora i opreme, izjava voditelja, pitanja i odgovori),
  • predavanja i radionice za studente i nastavnike
  • prezentacije znanstvenih i stručnih projekata Kineziološkog fakulteta
  • predstavljanje znanstvenog časopisa Kinesiology i međunarodne znanstvene konferencije Kinesiology
  • informativna izlaganja
  • "Mali znanstvenik" na KIF-u": tematske radionice i izazovi za djecu
Facebook događanje pod nazivom "Mali znanstvenik na KIF-u" namijenjeno je djeci, a prikazat će aktivnosti u laboratorijima na razumljiv i, prije svega, zabavan način. Djeca će dobiti informacije o ljudskom tijelu i kretanju kroz mini-radionice s izazovima prikladnim za predškolsku i školsku djecu. Neka od pitanja na koja će moći dobiti odgovor su: - Kako se krećem i koje mišiće koristim?
- Je li moja školska torba preteška?
- Jesam li dovoljno aktivan/na?
- Koliko visoko mogu skočiti?
- Jesam li jak kao Supermen? Svaki dan u tjednu bit će jedan izazov, a djeca će moći sudjelovati (uz pomoć roditelja) u rješavanju zadataka. Sudionici i pobjednici izazova osvojit će diplome i medalje! Pozvani su svi zainteresirani; djeca i odrasli, bivši, budući i trenutni studenti da se upoznaju sa znanstvenim aktivnostima i projektima Kineziološkoga fakulteta.  Više informacija možete vidjeti OVDJE. Tjedan znanosti na KIF-u - Facebook Mali znanstvenik na KIF-u - Facebook    

Veliki uspjeh edukacijskoga programa "Elementi umjetne inteligencije"

Sveučilište u Zagrebu - pet, 2021-02-05 22:17
U prvih dva mjeseca edukacijski program "Elementi umjetne inteligencije" (engl. Elements of AI) upisalo je više od 15 000 polaznika čime je Hrvatska postala jedna od najuspješnijih europskih zemalja po pitanja inicijalnoga interesa za obrazovanje u području umjetne inteligencije. Edukacijski program "Elementi umjetne inteligencije" dostupan je na području cijele Republike Hrvatske za sve zainteresirane građane. Svi sadržaji dostupni su na hrvatskom jeziku. Inicijativa za navedeni edukacijski program proizašla je iz suradnje Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Helsinkiju i tehnološkoga poduzeća Reaktor, a usavršavanje i samo plasiranje edukacijskoga programa provedeno je u suradnji s Hrvatskom udrugom za umjetnu inteligenciju CroAI. Sveučilište u Zagrebu provelo je postupak priznavanja ovog edukacijskoga programa te je svim svojim studentima osiguralo dodjelu 2 ECTS boda nakon uspješnoga završetka ove edukacije. Projekt "Elementi umjetne inteligencije" podržao je Rektorski zbor Republike Hrvatske, a u 2019. ovaj edukacijski program ocijenjen je kvalitetnijim u odnosu na edukacijske programe koje nude renomirana svjetska sveučilišta kao što su Harvard, Stanford i MIT. Edukacijski program "Elementi umjetne inteligencije" dostupan je na internetskoj adresi https://www.elementsofai.com/hr svim građanima Republike Hrvatske. Voditelj projekta na strani Sveučilišta u Zagrebu je doc. dr. sc. Mario Konecki s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, posebni savjetnik rektora Sveučilišta u Zagrebu za internetske servise i koordinator Rektorskoga zbora Republike Hrvatske za informacijske tehnologije. Doc. dr. sc. Konecki autor je i prvoga srednjoškolskoga obrazovnog programa naziva "Tehničar za razvoj videoigara" koji je dovršen i odobren od strane Ministarstva, znanosti i obrazovanja 2. svibnja 2019. i koji se od školske godine 2019./2020. izvodi u Tehničkoj školi Sisak. Projekt koji je trenutačno aktualan i na kojem se aktivno radi je izgradnja kampusa industrije videoigara u Novskoj u kojem će svi zainteresirani studenti moći upisati programe obrazovanja u području razvoja videoigara, ali i poduzetništva u ovoj domeni.
Idejni projekt kampusa industrije videoigra u Novskoj Doc. dr. sc. Konecki je tijekom 2020. izradio i obrazovni program u području umjetne inteligencije za potrebe Grada Lipika. čiji predstavnici su pokrenuli projekt obrazovanja građana i budućih poduzetnika u području umjetne inteligencije. Krajnji cilj projekta je izgradnja Nacionalnog centra umjetne inteligencije.
Idejni projekt Nacionalnog centra umjetne inteligencije u Lipiku Industrija video igara koja je u 2020. dosegla vrijednost od oko 160 milijardi dolara i za koju se procijenjuje da će doseći vrijednost od 200 milijardi dolara do 2023. zajedno s industrijom umjetne inteligencije predstavljaju veliku priliku za mlade poduzetnike. Navedeno može dovesti do daljnjih međunarodnih uspjeha i jačanja gospodarstva Republike Hrvatske. Inicijativu obrazovanja u području razvoja videoigara i projekt Elementi umjetne inteligencije podržao je i premijer Republike Hrvatske mr. sc. Andrej Plenković, kao i Vlada Republike Hrvatske.
Premijer RH mr. sc. Andrej Plenković i savjetnik rektora Sveučilišta u Zagrebu doc. dr. sc. Mario Konecki

Stranice

Pretplati se na Srce sakupljač