Sveučilište u Zagrebu

Pretplati se na Sveučilište u Zagrebu feed Sveučilište u Zagrebu
Novosti
Osvježeno: prije 1 hour 35 min

Erasmus+ natječaj za mobilnost studenata za studijski boravak za ak. god. 2019./2020.

čet, 2019-01-17 14:55
Sveučilište u Zagrebu raspisuje Natječaj za mobilnost studenata u svrhu studijskog boravka u okviru Erasmus+ programa ključne aktivnosti 1 -. KA103 - za programske zemlje (EU) za akademsku godinu 2019./2020.     Mogu se prijaviti studenti svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Poveznica na natječaj nalazi se ovdje.

Agronomski fakultet sudjeluje u dva značajna projekta strateškoga partnerstva iz programa Erasmus+

čet, 2019-01-17 09:41
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu kao partner dobio je dva značajna projekta iz programa Erasmus+ Strateška partnerstva. Ovo je potvrda kvalitete i izvrsnosti od međunarodnoga značaja za projektni tim koji vodi prof. dr. sc. Renata Bažok. Projekt pod nazivom HarISA - Harmonizacija i inovacije o doktorskim studijskim programima biljnog zdravstva za održivu poljoprivredu važan je za suvremenu održivu poljoprivrednu proizvodnju i sveobuhvatnu brigu za zdravlja biljaka jer uključuje razvoj i primjenu sofisticiranih metoda zaštite bilja temeljenih na najnovijim znanstvenim spoznajama. Bez visokoobrazovanih stručnjaka koji dobro poznaju problematiku svih aspekata biljnog zdravstva u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji nemoguće je ostvariti ove ciljeve. Projekt HarISA odobren je u sklopu programa Erasmus+, a u području Jačanje kapaciteta u visokom obrazovanju od strane Europske agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA). Ovaj projekt ima ambiciju uskladiti i modernizirati doktorsko obrazovanje na području zapadnoga Balkana te stvoriti mrežu istraživača sposobnih za odgovor na trenutne izazove u biljnom zdravstvu. Projektom se želi osigurati potpora modernizaciji i internacionalizaciji visokoga obrazovanja u području biljnoga zdravstva te pridonijeti suradnji između Europske unije i zemalja zapadnoga Balkana u provedbi politike Europske unije vezane za biljno zdravstvo. Također, želi se osigurati stjecanje znanstvenih spoznaja i prijenos vještina i kompetencija za postizanje održive uporabe pesticida i primjenu načela integrirane zaštite bilja u poljoprivrednoj proizvodnji. Projekt je prijavilo Sveučilište u Zagrebu - Agronomski fakultet kao koordinator, u suradnji s partnerima iz zemalja Europske unije: Hrvatska, Italija, Bugarska i Grčka i zemalja tzv. regije Zapadni Balkan: Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Albanija. Projektom će se postići specifični ciljevi: uskladiti, unaprijediti i modernizirati programe doktorskoga studija iz područja biljnoga zdravstva među partnerskim sveučilištima da bi se povećale sposobnosti doktora znanosti za odgovor na globalne probleme u biljnom zdravstvu; razviti zajednički okvir i nacrt nastavnoga programa međunarodnoga združenog doktorskog studija u biljnom zdravstvu; poticati regionalnu integraciju u području istraživanja i obrazovanja za biljno zdravstvo unutar zemalja zapadnoga Balkana i između zemalja zapadnoga Balkana i EU zemalja. Drugi projekt INTRINSIC (INnovative educaTion foR sustaInable eNtrepreneurShip In life sCiences) - Inovativno obrazovanje za održivo poduzetništvo u znanostima o životu, koji je izuzetno kompetititvan (prosjek prolaznosti je 10 - 15%) u svojoj liniji financiranja, ima za cilj razviti inovativne resurse za poučavanje i učenje s ciljem sustavnoga poticanja "poduzetničkoga načina razmišljanja", razvoja vještina i sposobnosti studenata za održivo poduzetništvo. Sveobuhvatni okvir projekta predstavljaju ciljevi održivoga razvoja (Sustainable Developmental Goals -SDG). Otvorena interaktivna e-platforma i mobilna aplikacija (Connected Educator App) trebale bi omogućiti zainteresiranim instruktorima da se povežu sa svim sveučilištima iz istoga područja u Europi. Važna osnova za uspješnu uspostavu ove mreže, ali i za održivu provedbu i korištenje rezultata projekta, su dugogodišnja međunarodna partnerstva u kontekstu ICA i ICA Edu, a druga postojeća mreža je Mreža za inovacije u visokom obrazovanju u području primijenjenih bioznanosti. Osim toga, INTRINSIC će se usredotočiti na prikupljanje primjera dobre prakse održivoga poduzetničkog obrazovanja na europskim sveučilištima, razvit će aplikaciju za praćenje studentskoga poduzetništva i interaktivni alat za oblikovanje nastavnih jedinica za održivo poduzetništvo u području primijenjenih bioznanosti, kao i za obuku nastavnika. Projekt provodi Sveučilište za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti u Beču (BOKU) zajedno s partnerima koje čine sedam visokoškolskih ustanova i udruga ICA (Association for European Life Science Universities). Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedan je od partnera u provođenju ovoga značajnoga projekta. Više možete vidjeti ovdje: www.intrinsic.eu    

Predavanje o demokratskim vrijednostima i pluralizmu u turbulentnim vremenima

pon, 2019-01-14 11:00
U auli Sveučilišta u Zagrebu  u ponedjeljak 14. siječnja 2019 u 15.30 sati predavanje će održati Nj. E. Geoff Regan, predsjednik Zastupničkoga doma Kanadskoga parlamenta, u sklopu svojega službenoga posjeta Hrvatskoj. Predavanje će biti na engleskom jeziku pod nazivom Democratic Values and Multilateralism: Our Guide in Turbulent Times (Demokratske vrijednosti i multilateralizam: Naš vodič kroz turbulentna vremena).
Uvodno će govoriti prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu i Nj.E. Daniel Maksymiuk, veleposlanik Kanade u Hrvatskoj, a na pitanja će, zajedno s Nj. E. Geoffom Reganom odgovarati i zastupnice u Kanadskom parlamentu: Nj. E. Candice Bergen (Progresivna konzervativna stranka Kanade) i Kate Young (Liberalna stranka Kanade). 

The Honourable Geoff Regan, P.C., M.P. Speaker of the House of Commons On December 3, 2015, the Honourable Geoff Regan was elected as the 36th Speaker of the House of Commons, the first from Atlantic Canada in almost a hundred years. Mr. Regan first served in the House of Commons from 1993 to 1997 as the Member for Halifax West, Nova Scotia. He was re-elected in 2000 and served as Parliamentary Secretary to the Leader of the Government in the House of Commons from 2001 until 2003, and was appointed Minister of Fisheries and Oceans from 2003 to 2006. Following the change in government in 2006, Mr. Regan served as a member of the shadow cabinet and of the Liberal Priorities and Planning Committee, then as Chair of the Caucus Committee on Environmental Sustainability as well as Vice-Chair of the Standing Committee on Environment and Sustainable Development. He was re-elected in 2008 and 2011, and served both as a member of the shadow cabinet and as Vice-Chair of the Standing Committee on Natural Resources. Speaker Regan lives in Bedford, Nova Scotia with his wife Kelly, who is a Member of the Legislative Assembly and a provincial cabinet minister. They have three adult children: Caitlin, Nicole and Harrison.

Komemoracija u spomen na Johanna Georga Reißmüllera - počasnoga doktora Sveučilišta u Zagrebu

pon, 2019-01-14 10:21
U utorak 15. siječnja 2019. u 11 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14) održat će se komemorativna sjednica u spomen na dr. Johanna Georga Reißmüllera, počasnoga doktora Sveučilišta u Zagrebu. Dr. Johann Georg Reißmüller, pravnik, publicist i bivši urednik Frankfurter Allgemeine Zeitunga te počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu preminuo je 10. prosinca 2018. u 86. godini života u Frankfurtu. O životu i radu dr. Reißmüllera govorit će prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, gospodin Harald Seibel, zamjenik veleposlanika SR Njemačke u Republici Hrvatskoj i  dr. sc. Miro Kovač, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora. Svojim pisanjem, dr. Johann Georg Reißmüller ubrzao je međunarodno priznanje Hrvatske te pomogao da njemačka i svjetska javnost spoznaju pravu istinu o stanju u bivšoj Jugoslaviji. Sveučilište u Zagrebu dodijelilo je počasni doktorat dr. Johannu Georgu Reißmülleru 5. travnja 1995. u području društvenih znanosti. Bio je 82. počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu, a to visoko sveučilišno priznanje dodijelio mu je tadašnji rektor prof. dr. sc. Marijan Šunjić. Prema izvješću Povjerenstva za dodjelu počasnoga doktorata iz 1995., dr. Johann Georg Reißmüller bio je „jedna od najuglednijih osoba u suvremenoj europskoj publicistici te je svojim znanstveno i moralno utemeljenim osvjetljavanjem povijesnih zbivanja u Republici Hrvatskoj i u susjednim zemljama vrlo zaslužan za upoznavanje javnosti sa složenošću problematike i s političkim i etičkim dimenzijama sukoba. Njegov je rad u svim aspektima izniman doprinos znanosti i hrvatskom društvu, svjedočanstvo istinske humanosti, prožeto dubokom etičkom odgovornošću.“

J. G. Reißmüller rođen je 1932. u češkom gradu Litomerice. Zanimanje za politička i pravna pitanja potaknulo ga je da se upiše na studij pravnih znanosti na Sveučilištu u Tübingenu, koji je završio 1955. Tri godine poslije obranio je doktorski rad o granicama općega prava na slobodu u njemačkome ustavu.

Težnja za političkim novinarstvom dovela ga je 1961. u uredništvo političke rubrike jednih od najstarijih i najuglednijih njemačkih novina Frankfurter Allgemein Zeitung. Uz brojne članke u FAZ-u, J. G. Reißmüller objavio je i više knjiga, među kojima i Jugoslawien – Vielvölkerstaat zwischen Ost und West, Die vergessene Hälfte. Osteuropa und wir, Der Krieg vor unserer Haustür. Hintergründe der historischen Tragödie, Die bosnische Tragödie i dr. U glazbenom dijelu programa nastupit će Komorni sastav glazbenika opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.




Znanstvenici s PMF-a objavili rad u časopisu Nature Communications

uto, 2019-01-08 08:47
Znanstvenici s Kemijskoga odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Katarina Lisac i Dominik Cinčić te studentica Sara Cepić, u suradnji s Tomislavom Friščićem, Filipom Topićem, Mihailsom Arhangelskisom, Patrickom A. Julienom, Christopherom W. Nickelsom sa Sveučilišta McGill (Montreal, Kanada) i Andrewom J. Morrisom sa Sveučilišta Birmingham (Birmingham, Ujedinjeno Kraljevstvo) otkrili su nove akceptore halogenske veze te objavili rad Halogen-bonded cocrystallization with phosphorus, arsenic and antimony acceptors u vrhunskom časopisu Nature Communications.

U radu se opisuju nove spoznaje ne samo o halogenskoj vezi nego i o supramolekulskoj kemiji općenito, uvode se nova tri elementa kao komponente u kokristalima temeljenima na halogenskim vezama te se ‘pomiču’ granice supramolekulske kemije arsena i antimona.


Riječ je o znanstvenom radu u kojem su objavljeni znanstveni rezultati iz područja supramolekulske kemije, postignuti istraživanjem u okviru nekoliko znanstvenih projekata: Kristalno inženjerstvo višekomponentnih metaloorganskih materijala povezanih halogenskom vezom: ususret supramolekulskom ugađanju strukture i svojstava (IP-2014-09-7367), koji financira Hrvatska zaklada za znanost, te NSERC (RGPIN-2017-06467) i E. W. R. Steacie Memorial Fellowship (SMFSU 507347-17).

Halogenska veza intenzivno se proučava posljednjih nekoliko desetljeća u svim područjima kemije, a ponajviše u kristalnom inženjerstvu. Riječ je o privlačnoj interakciji koja se ostvaruje između elektrofilnoga dijela atoma halogena (donora halogenske veze) i nukleofilnoga područja druge (ili iste) molekule (akceptora halogenske veze). U posljednjih dvadesetak godina za istraživanje halogenskih veza najčešće su se primjenjivali organski sustavi s perfluoriranim spojevima kao donorima halogenske veze, a najčešće korišteni akceptori halogenskih veza bili su brojni organski spojevi koji sadrže različite funkcijske skupine s dušikom ili kisikom. Skupine s težim atomima kao akceptorima halogenske veze rjeđe su se izučavale, a uključuju najviše spojeve sa sumporom te halogenim elementima.

U radu Halogen-bonded cocrystallization with phosphorus, arsenic and antimony acceptors prvi je put opisano eksperimentalno i teorijsko izučavanje halogenskih veza s fosforom, arsenom i antimonom. Kokristalizacijom 1,3,5-trijodtrifluorbenzena s trifenilfosfinom, trifenilarsinom i trifenilstibinom dobiveni su kokristali u kojima su molekule povezane halogenskim vezama I···P, I···As i I···Sb. Riječ je o prvim izoliranim i strukturno karakteriziranim kokristalima u kojima atom joda tvori halogensku vezu s elementima 15. skupine, koji su teži od dušika. Za procjenu otkrivenih halogenskih veza, kao i za objašnjenje nepostojanja kokristala 1,3,5-trijodtrifluorbenzena s trifenilaminom te trifenilbizmutinom, u radu je opisano teorijsko izučavanje metodom DFT pretpostavljenih molekulskih kompleksa u plinskoj fazi kao i kompleksa nađenih u kristalnim strukturama. Analiza dobivenih molekulskih i kristalnih struktura kokristala, zajedno s teorijskim izučavanjem, pokazala je da su fosfor, arsen i antimon relativno dobri akceptori halogenske veze. Udaljenosti I∙∙∙E (E = P, As, Sb) u rasponu su od 3,31 Å do 3,57 Å, što je 11 % do 12 % kraće od sume van der Waalsovih radijusa, a računate energije interakcije u rasponu su od 12 do 17 kJ/mol. 

Panel-rasprava pod nazivom "Direktiva o autorskom pravu na Jedinstvenom digitalnom tržištu EU: članci 11. i 13."

sri, 2019-01-02 09:25
Panel-rasprava pod nazivom "Direktiva o autorskom pravu na Jedinstvenom digitalnom tržištu EU: članci 11. i 13." održat će se u auli Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14) u petak 11. siječnja 2018. Događanje organiziraju Sveučilište u Zagrebu i Sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski studij Intelektualno vlasništvo.   Pozdravne će riječi uputiti prof. dr. sc. Damir Boras, rektor i prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu. Voditeljica panel-rasprave je Elizabeta Gojan, novinarka i urednica na Hrvatskoj radioteleviziji. Sudionici rasprave su:
dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture
Dubravka Šuica
, članica Europskoga  parlamenta (HDZ – EPP)
Jozo Radoš
, član Europskoga parlamenta (HNS – ALDE)
Željana Zovko
, članica Europskoga parlamenta (HDZ – EPP)
izv. prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković
, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, voditeljica PDSIS „Intelektualno vlasništvo“ Direktiva o autorskom pravu na Jedinstvenom digitalnom tržištu koja se trenutno nalazi u fazi trijaloga između Europske komisije, Vijeća i Europskoga parlamenta izazvala je velik interes javnosti. Osobito su u fokusu članak 11. koji uređuje novo srodno pravo novinskih izdavača na temelju kojega bi oni trebali moći kontrolirati korištenje pisanih medijskih sadržaja na internetu, te članak 13. koji sadržava odredbe za premošćivanje tzv. vrijednosnoga jaza između onoga što zarađuju internetske platforme za dijeljenje sadržaja i kreativne i kulturne industrije. Molimo Vas da svoj dolazak potvrdite najkasnije do 9. siječnja 2019. na e-adresu zivanda@unizg.hr ili telefonom na broj 4564-213 od 10 do 14 sati.

Potpisan Sporazum o suradnji između Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Mostaru i tvrtke KONČAR-ELEKTROINDUSTRIJA d. d.

pet, 2018-12-28 12:05
U petak 28. prosinca 2018. potpisan je Sporazum o suradnji između Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Mostaru i tvrtke KONČAR-ELEKTROINDUSTRIJA d. d. Na temelju zajedničkoga interesa za međusobnim povezivanjem, ovaj će tripartitni Sporazum o suradnji omogućiti sudjelovanje doktora znanosti, zaposlenika tvrtke KONČAR-ELEKTROINDUSTRIJA d.d., u izvođenju nastave na studijima Sveučilišta u Mostaru. Sporazum su u ime svojih institucija potpisali rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić i predsjednik Uprave tvrtke KONČAR-ELEKTROINDUSTRIJA d.d. Darinko Bago. Svečanost potpisivanja održana je u maloj vijećnici Sveučilišta u Zagrebu. Cilj je ovoga Sporazuma ojačati suradnju između akademske zajednice i gospodarstva budući da su znanost, tehnologija i inovacije pokretači gospodarskoga razvoja zemlje. Također, aktivnim uključivanjem gospodarstva u rad akademske zajednice pridonijet će se osiguranju uvjeta za kvalitetno obrazovanje u skladu s potrebama tržišta rada. „Jedna od misija Sveučilišta u Zagrebu davanje je podrške ostalim sveučilištima, a posebno Sveučilištu u Mostaru, u njihovom razvoju i podizanju kvalitete studijskih programa i istraživačkoga rada. Povezivanje sveučilišta s gospodarstvom, pogotovo s onim tvrtkama koji ulažu u istraživanja te u čijem sastavu djeluju znanstveni instituti pridonose razvoju društva u cjelini.“, istaknuo je na svečanosti rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras. Sporazum je sklopljen na temelju Odluke o izvođenju nastave nastavnika Sveučilišta u Zagrebu na drugim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj i izvan Republike Hrvatske, koju je Senat Sveučilišta u Zagrebu donio 2009., te njezinih kasnijih dopuna (2012., 2013., 2015., 2018.), kao i Sporazuma o suradnji sklopljenoga između Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Mostaru 2009. „Sporazum o Suradnji Sveučilišta u Zagrebu i tvrtke KONČAR-ELEKTROINDUSTRIJA sa Sveučilištem u Mostaru od strateške je važnosti za podizanje kvalitete nastave i znanstveno-istraživačkih aktivnosti na Sveučilištu u Mostaru. Izravno pridonosi našoj reformi koja ide prema uključivanju praktičara u nastavu, ali i oblikovanju postojećih i novih studijskih programa prilagođenih potrebama tržišta. Ovo je pravi primjer sinergije gospodarstva i znanosti i kao takav treba pridonijeti bržem razvoju tehnologije i inovacija, što je uvjet razvoja društva. Zahvalni smo rektoru Borasu i predsjedniku Uprave gospodinu Bagi na uključivanju Sveučilišta u Mostaru u ovaj sporazum“, istaknuo je rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić. „Kao što smo ponosni na poslovne rezultate, istraživanje i razvoj, nova tržišta i proizvode – ponosni smo i na suradnju s akademskom zajednicom, koja se odvija kroz brojne oblike suradnje. KONČAR fakultetima i školama daje podršku u obliku modernizacije infrastrukture; raznim nagradama potičemo izvrsnost studenata tijekom preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija, a sa znanstvenom i stručnom zajednicom usko surađujemo i kroz prepoznavanje, definiranje i implementaciju niza projekata kojima se, kroz ravnopravnu suradnju obiju strana, jača sprega s gospodarskim sektorom. Sporazum koji smo danas potpisali samo je još jedna potvrda intenzivne suradnje s visokoobrazovnim institucijama. Danas u KONČARU radi 39 doktora znanosti (za usporedbu, 2000. godine bilo je pet doktora znanosti) i uvjeren sam da posjeduju brojna znanja koja bi bila dragocjena studentima Sveučilišta u Mostaru. Ovaj sporazum svojevrsna je poveznica i s projektom „Upravljanja znanjem“ za koji smo 2015. potpisali sporazum sa Sveučilištem u Zagrebu, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu te Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Projekt je to koji je dio KONČAR-eva programa Digitalizacije koji je uklopljen u sve pore našega poslovanja“, naveo je predsjednik Uprave KONČARA Darinko Bago.

Sporazum o suradnji između Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Mostaru i tvrtke KONČAR-ELEKTROINDUSTRIJA d. d.

čet, 2018-12-27 11:49
U petak 28. prosinca 2018. u 11 sati u maloj vijećnici Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14) svečano će biti potpisan Sporazum o suradnji između Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Mostaru i tvrtke KONČAR-ELEKTROINDUSTRIJA d. d. Sporazum će u ime svojih institucija potpisati rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić i predsjednik Uprave tvrtke KONČAR-ELEKTROINDUSTRIJA d.d. Darinko Bago. Na temelju zajedničkoga interesa za međusobnim povezivanjem, ovaj će tripartitni Sporazum o suradnji omogućiti sudjelovanje doktora znanosti, zaposlenika tvrtke KONČAR-ELEKTROINDUSTRIJA d.d., u izvođenju nastave na studijima Sveučilišta u Mostaru. Cilj je ovoga Sporazuma ojačati suradnju između akademske zajednice i gospodarstva budući da su znanost, tehnologija i inovacije pokretači gospodarskoga razvoja zemlje. Također, aktivnim uključivanjem gospodarstva u rad akademske zajednice doprinijet će se osiguranju uvjeta za kvalitetno obrazovanje u skladu s potrebama tržišta rada. Sporazum se sklapa na temelju Odluke o izvođenju nastave nastavnika Sveučilišta u Zagrebu na drugim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj i izvan Republike Hrvatske, koju je Senat Sveučilišta u Zagrebu donio 2009., te njezinih kasnijih dopuna (2012., 2013., 2015., 2018.), kao i Sporazuma o suradnji sklopljenoga između Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Mostaru 2009.

U Bjelovaru održana konferencija B:IT.con

pet, 2018-12-21 02:57
U subotu 15. prosinca 2018. u prostorima Veleučilišta u Bjelovaru održana je najveća bjelovarska informacijsko-tehnološka konferencija B:IT.con. Glavni pokrovitelj konferencije bio je Grad Bjelovar, a uz Veleučilište u Bjelovaru kao domaćina suorganizatori konferencije bili su i tech43, Tehnološki park Bjelovar d.o.o. i Sveučilište u Zagrebu.  Član organizacijskog odbora i predstavnik Sveučilišta u Zagrebu na konferenciji bio je doc. dr. sc. Mario Konecki s Fakulteta organizacije i informatike, posebni savjetnik rektora Sveučilišta u Zagrebu za internetske servise i koordinator Rektorskoga zbora Republike Hrvatske za informacijske tehnologije. U okviru organizacije konferencije doc. dr. sc. Konecki bio je zadužen za dio koji se odnosi na područje razvoja računalnih igara. U ovoj domeni predavanje na temu "Video igra i interaktivna iskustva - neistraženi potencijal" održao je Andrej Kovačević, direktor studija Exordium Games i član predsjedništva Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara (CGDA – Croatian Game Developers Association). Na konferenciji je sudjelovalo 250 sudionika, a uz predstavnike Veleučilišta u Bjelovaru sudionike konferencije pozdravio je u svom uvodnom govoru i gradonačelnik Grada Bjelovara Dario Hrebak. Na konferenciji je sudjelovalo 13 predavača, koji su prezentirali ukupno 12 tema u dvije sekcije (track-a): IT track i Tech track. Pozvani predavači došli su iz niza renomiranih poduzeća i ustanova: Rimac Automobili, Gideon Brothers, Fakultet elektrotehnike i računarstva, EnOcean, Five, Indeed, Oracle i drugi. Video priloge o konferenciji možete pogledati klikom na poveznice u nastavku:
Prilog br. 1
Prilog br. 2

Potpisan Sporazum o izgradnji Studentskoga doma u Petrinji

sri, 2018-12-19 11:39
Prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu i Ivo Žinić, župan Sisačko-moslavačke županije u utorak 18. prosinca 2018. u Velikom kabinetu sjedišta Županije u Sisku potpisali su Sporazum o izgradnji Studentskoga doma u Petrinji. Sa Sveučilišta u Zagrebu uz rektora prisutni su bili članovi projektnoga tima prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije i izv. prof. dr. sc. Marko Badrić s Učiteljskoga fakulteta u Petrinji. Uz župana Žinića potpisivanju su prisustvovali njegovi zamjenici doc. dr. sc. Roman Rosavec (također član projektnoga tima) i Ivan Celjak.

Sporazumom je predviđeno da Sisačko-moslavačka županija izradi glavni projekt izgradnje Doma, a Sveučilište u Zagrebu prijavi projekt europskim fondovima za dobivanje novčanih sredstava. Već je ranije dogovoreno da se Dom gradi na dijelu parcele Osnovne škole "Dragutin Tadijanović" u Petrinji, koja se nalazi u neposrednoj blizini Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Županija je dala suglasnost na odluku školskoga odbora o dodjeli zemljišta. Dom će imati kapacitet od sedamdesetak kreveta i menzu te će uvelike pridonijeti boljem životnom standardu studenata te kvalitetnijim uvjetima studiranja. Izjave potpisnika možete vidjeti OVDJE.

Predstavljeni projekti fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u području internacionalizacije

pon, 2018-12-17 15:22
Na konferenciji za novinare održanoj 17. prosinca 2018. auli Sveučilišta u Zagrebu predstavljeni su projekti sastavnica koje su dobile bespovratna sredstva u okviru poziva UP.03.1.1.02. Internacionalizacija visokoga obrazovanja. Riječ je o sredstvima koja su osigurana iz Europskoga socijalnoga fonda, operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., u svrhu poboljšanja kvalitete i relevantnosti visokoga obrazovanja kroz internacionalizaciju.
Uz rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa i prorektora za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije prof. dr. sc. Miljenka Šimpragu, konferenciji za novinare nazočili su dekani i prodekani te voditelji projekata u području internacionalizacije koji su predstavljeni. Bespovratna sredstva za provedbu projekata u području internacionalizacije dobilo je 12 sastavnica Sveučilišta u Zagrebu:
Fakultet kemijskoga inženjerstva i tehnologije
- Diplomski studijski program na engleskom jeziku Chemical and Environmental Technology,
Stomatološki fakultet
- Studij dentalne medicine na engleskome jeziku,
Medicinski fakultet
- Uvođenje novoga programa Eksperimentalne farmakologije i patologije i organizacija ljetne škole Klinička prehrana i dijetoterapija – EXPPAND,
Farmaceutsko-biokemijski fakultet - Razvoj integriranoga preddiplomskoga i diplomskoga studija farmacije na engleskome jeziku – Pharma 5.0,
Šumarski fakultet
- Internacionalizacija studijskih programa „kod kuće" – InterSumfak,
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
- InterRGN – Internacionalizacija Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta,
Prirodoslovno-matematički fakultet
- Razvoj internacionalnoga diplomskoga sveučilišnoga studija biomedicinske matematike na PMF-u – BioMedMath,
Tekstilno-tehnološki fakultet
- Internacionalizacija doktorskoga studija Tekstilna znanost i tehnologija,
Fakultet prometnih znanosti - LoMI – Internacionalizacijom preskačemo granice,
Veterinarski fakultet
- Uspostava poslijediplomskih specijalističkih studija veterinarske medicine na engleskome jeziku,
Kineziološki fakultet - Razvoj i izvedba poslijediplomskoga specijalističkoga studija prevencije i rehabilitacije sportskih ozljeda na engleskome jeziku i
Fakultet elektrotehnike i računarstva
- Međunarodni sveučilišni diplomski studijski programi iz elektrotehnike i računarstva – FER-IN. Projekti će se provoditi u razdoblju od 12 do 36 mjeseci, a njihovi su specifični ciljevi povećanje broja združenih studija te obrazovnih i studijskih programa i kolegija na stranim jezicima jačanjem kompetencija studenata i osoblja visokih učilišta. Većini projekata odobreno je financiranje od oko 1,7 milijuna kuna. Provedbom tih projekata u području internacionalizacije visokoga obrazovanja Sveučilište u Zagrebu čini daljnji korak u provedbi svoje Strategije internacionalizacije, koja je usvojena 2014. Također, iako većina sastavnica već duži niz godina radi na razvoju kolegija na engleskom i drugim stranim jezicima, kao i na razvoju cjelovitih studija, cilj je Sveučilišta u Zagrebu da se u sljedećem razdoblju na svakoj sastavnici razvije i izvodi barem jedan studijski program na stranom jeziku. Predstavljeni projekti sastavnica Sveučilišta u Zagrebu u području internacionalizacije visokoga obrazovanja posebno su usmjereni na međusobno povezivanje s domaćim i stranim partnerima te na razvoj suradnje i zajedničkoga djelovanja. Također, snažniji razvoj studija na engleskom i stranim jezicima dodatno će povoljno utjecati na razvoj pokazatelja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu. S obzirom na mali broj studija na stranim jezicima te združenih studija, koje zajednički izvode hrvatska i inozemna visoka učilišta, dodjela bespovratnih sredstava za provedbu tih projekata doprinijet će daljnjoj internacionalizaciji hrvatskoga sustava visokoga obrazovanja te unaprjeđenju njegove kvalitete. Također, time će se poboljšati vidljivost i ojačati promicanje hrvatskih visokih učilišta u inozemstvu kako bi se što više stranih studenata i nastavnika privuklo na studije u Republiku Hrvatsku.

Predstavnici Sveučilišta u Orléansu posjetili Sveučilište u Zagrebu

pon, 2018-12-17 12:51
U srijedu 12. prosinca 2018. rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras primio je u posjet predstavnike Sveučilišta u Orléansu: rektora Sveučilišta u Orléansu prof. Arya Bruanda, prof. Anne Delouis, izaslanicu za međunarodnu suradnju u Europi, profesora emeritusa Sveučilišta u Orléansu Daniela Hagègea te prof. Chantal Pichon, novu francusku koordinatoricu zajedničkog studija iz područja bioindustrijskih tehnika. Sastanku su nazočili i prof. dr. sc. Miloš Judaš, prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju, prof. dr. sc. Davor Ježek, prodekan za međunarodnu suradnju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Renata Hranjec, prof., viša stručna savjetnica u Uredu za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu. Razgovaralo se o dosadašnjoj suradnji, posebice o dugogodišnjem zajedničkom studiju iz područja bioindustrijskih tehnika, koji ove godine obilježava svoju desetu godinu postojanja. Velik interes se pokazao za suradnju u području medicine. Tijekom susreta potpisan je novi opći sporazum između Sveučilišta u Orléansu i Sveučilišta u Zagrebu. Predstavnici Sveučilišta u Orléansu sudjelovali su kasnije toga dana u dodjeli počasnog doktorata profesoru emeritusu Sveučilišta u Orléansu Danielu Hagègeu, suosnivaču i dosadašnjem francuskom koordinatoru zajedničkoga studija iz područja bioindustrijskih tehnika.

Održan III. Sveučilišni božićni koncert

pon, 2018-12-17 11:47
U nedjelju 16. prosinca 2018. u veličanstvenom sakralnom zdanju arhitekta Jurja Denzlera, crkvi sv. Antuna na sv. Duhu, s početkom u 20 sati održan je III. Sveučilišni božićni koncert.    
Od sveučilišnih zborova (po načelu izmjene svake godine) nastupili su: 1. Akademski zbor „Vladimir Prelog“ Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije 2. Pjevački zbor Učiteljskog fakulteta Zagreb odsjek Petrinja „Magistri Petrinienses“ 3. Mješoviti zbor Prirodoslovno - matematičkog fakulteta „Cantus naturae“ Posebni gosti koncerta - ansambl Collegium pro musica sacra - izveli su vrlo raritenu skladbu Ivana Leopolda Šebelića iz 17. stoljeća misu Sacrum omnium Sanctorum Leopoldinum. Koncert u punoj crkvi sv. Antuna započeo je uvodnim obraćanjem i pozdravom glavnoga koordinatora programa Universitas cantat maestra Josipa degl' Ivellia, a nakon njega se okupljenoj publici obratio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras prigodnim riječima u kojima je istaknuo proslavu 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu kao i europske, civiliacijske i kulturne vrijednosti koje se promiču u okviru programa Universitas cantat glazbom i glazbeno-izvedbenom umjetnošću. Zborovi su izveli raznolik i sadržajan program, od narodnih advenstkih i božićnih napjeva iz naših krajeva, preko djela velikih svjetskih skladatelja do duhovne glazbe Afrike što je ostavilo upečatljiv dojam na pubilku. Na završetku koncerta svima se obratio fra Tomislav Glavnik OFMConv. u ime domaćina te izrazio zahvalnost i radost već trećega susreta i koncerta sveučilišne zajednice upravo na Svetom Duhu. Nakon koncerta svi izvođači su počašćeni prijateljskim domjenkom i pićem u obližnjoj samostanskoj dvorani.  

Ravnatelj Studentskoga centra Varaždin Nenad Milijaš dobio nagradu Grada Varaždina

pon, 2018-12-17 10:23
Na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća Grada Varaždina koja je održana 6. prosinca 2018. u Hrvatskom narodnom kazalištu i kojom je Grad proslavio svoj dan, dodijeljena su priznanja i nagrade za posebna dostignuća.

Među istaknutim osobama nagradu za izuzetan doprinos na izgradnji Studentskoga doma Varaždin s pratećim sadržajima te za razvoj i poboljšanje studentskoga standarda dobio je ravnatelj Studentskoga centra Varaždin Nenad Milijaš, mag. inf. Čestitamo!   Ostali dobitnici Nagrada za životno djelo ove je godine uručena Zlatku Daliću, izborniku Hrvatske nogometne reprezentacije za postignuti uspjeh na Svjetskom nogometnom prvenstvu te ukupan doprinos sportskom životu te promociji grada. Rudolf Lončarić, diplomirani inženjer građevine, ugledni je znanstvenik koji je dobio Nagradu za životno djelo za postignute rezultate od posebnog značaja za unapređenje i promicanje graditeljske znanosti, razvoju gospodarstva te drugih djelatnosti značajnih za Varaždin. Fra Bono Zvonimir Šagi ugledni teolog za 60 godina svećeništva, unapređenje i promicanje teološke znanosti te unapređnje znanstvenog i kulturnog života grada također je nagrađen Nagradom za životno djelo. Članovi Gradskog vijeća ove su godine, po drugi put u povijesti grada, donijeli odluku o dodjeli povelje počasnoga građanina osobi koja je objedinila povijest, kulturu i predanost zajednici - Evi Akerman rođenoj Krajanski, članici židovske zajednice koja je preživjela holokaust. Nagradu Grada Varaždina osvojio je Željko Krajan, izbornik hrvatske teniske reprezentacije za osvajanje Davis cupa te ukupan doprinos sportskom životu i promociji ugleda Varaždina u zemlji i svijetu. U toj je kategoriji nagrađen i Marin Ranteš za vrhunske rezultate u BMX biciklizmu, a naročito za osvojeno prvo mjesto u BMX Freestyle svjetskom kupu. Ivanu Hermanu nagrada je pripala za dugogodišnje vođenje Općom bolnicom Varaždin i unapređenje varaždinskog zdravstva te doprinos u Domovinskom ratu.
Medalja Grada Varaždina pripala je Franji Puškadiji za uspjeh u radu i vođenju udruge za sport i rekreaciju 'Mirko Relac' te za organizaciju natjecanja i rezultate natjecanja u sportskoj rekreaciji. Vladimir Šestak, dugogodišnji član i predsjednik Gimnastičkog kluba Vindija, medalju je primio za doprinos u postizanju vrhunskih rezultata iz gimnastike i organizaciju natjecanja u gimnastici. Medalja Grada Varaždina pripala je i Ljerki Perči za doprinos u istraživanu i obradi arhivske građe i kulturnopovijesne građe u Hrvatskoj i izvan zemlje. Mirko Martinez medalju je primio za dugogodišnji doprinos razvoju i promicanju obrtništva u gradu. Ivan Lešina medalju je dobio posthumno (nagradu je preuzeo sin Mario Lešina) za razvoj gospodarstva, poduzetništva i promocije tehnološke struke industrije obuće. Medalja Grada Varaždina uručena je i Ljerki Albus za izuzetan doprinos u očuvanju i prezentiranju etnografskog fundusa te očuvanju nematerijalne kulturne baštine varaždinskog kraja. Plaketa Grada Varaždina uručena je Predragu Vukaloviću, vlasniku obrta Auto-servis Vukalović za 50 godina kontinuiranog uspješnog djelovanja i doprinosu varaždinskom obrtništvu. Plaketu je dobio i savate klub FC Kovačić za izuzetno uspješne sportske rezultate te promociju borilačkog sporta u Varaždinu. Plaketa Grada Varaždina pripala je i Ženskom rukometnom klubu Koka za 50 godina kontinuiranog sportskog djelovanja te postignute rezultate u svim starosnim skupinama. Nagradu je preuzeo Damir Premužić, izvršni direktor kluba. Kerekesh teatar nagrađen je za izuzetno kvalitetan program i organizaciju kazališnih predstava u Hrvatskoj, ali i inozemstvu, a plaketu je preuzeo Jan Kerekeš. Plaketa je pripala i Galeriji 'Zlati ajngel' za izuzetan doprinos likovnom životu grada Varaždina predstavljanjem mnogobrojnih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva te za 20 godina djelovanja galerije. Plaketu je preuzeo Darko Sačić. Dječji vrtić Bajka, na čijem je čelu ravnateljica Jadranka Stanković, plaketu je primio za 20 godina uspješnog rada i djelovanja na području odgoja djece predškolske dobi.

Potpisan Sporazum o razumijevanju između Veleposlanstva NR Kine i ALU

pet, 2018-12-14 11:16
Na Sveučilištu u Zagrebu 11. prosinca 2018. potpisan je Sporazum o razumijevanju između Veleposlanstva Narodne Republike Kine u Republici Hrvatskoj i Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Sporazum su u ime svojih institucija potpisali savjetnik u Veleposlanstvu Narodne Republike Kine u Republici Hrvatskoj Li Xin i dekan Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. art. Tomislav Buntak. Svečanost je započela pozdravnim govorom veleposlanika Narodne Republike Kine u Republici Hrvatskoj Nj. E. Zhaoming Hua i rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa. Svečanom potpisivanju nazočili su prorektor za umjetničko područje i međunarodni položaj Sveučilišta u Zagrebu red. prof. art. Mladen Janjanin, prodekan za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju Akademije likovnih umjetnosti izv. prof. art. Danko Friščić i dr. art. Ida Blažičko s ALU-a. Između ostaloga, na temelju potpisanoga Sporazuma o razumijevanju ostvarit će se međusobna suradnja na organizaciji izložbi profesora i studenata Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u Veleposlanstvu NR Kine u Zagrebu. Također, potpisanim Sporazumom stvoreni su preduvjeti za razmjenu znanja o tradicionalnim i suvremenim tehnikama i primjerima dobre prakse između kineskih sveučilišta i ALU, kao i za organizaciju zajedničkih simpozija, radionica, kolegija i studija, te  ostvarivanje zajedničkih istraživačkih projekata i izložbi.

Predstavljanje projekata fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u području internacionalizacije

pet, 2018-12-14 10:54
U ponedjeljak 17. prosinca 2018. u 10 sati u  auli Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14) održat će se konferencija za novinare i predstavljanje projekata fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u području internacionalizacije.

U okviru poziva UP.03.1.1.02. Internacionalizacija visokoga obrazovanja 12 sastavnica Sveučilišta u Zagrebu dobilo je bespovratna sredstva za provedbu projekata radi poboljšanja kvalitete i relevantnosti visokoga obrazovanja kroz internacionalizaciju. Riječ je o sredstvima koja su osigurana iz Europskoga socijalnoga fonda, operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. Ti će se projekti provoditi u razdoblju od 12 do 36 mjeseci, a njihovi su specifični ciljevi povećanje broja združenih studija te obrazovnih i studijskih programa i kolegija na stranim jezicima jačanjem kompetencija studenata i osoblja visokih učilišta. Većini projekata odobreno je financiranje od oko 1,7 milijuna kuna. Uz rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa i prorektora za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije prof. dr. sc. Miljenka Šimpragu, konferenciji za novinare nazočit će dekani i prodekani 12 sastavnica te voditelji projekata u području internacionalizacije koji će biti predstavljeni.
Bespovratna sredstva za provedbu projekata dodijeljena su sljedećim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu:
  • Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije – Diplomski studijski program na engleskom jeziku Chemical and Environmental Technology
  • Stomatološki fakultet – Studij dentalne medicine na engleskome jeziku
  • Medicinski fakultet – Uvođenje novoga programa Eksperimentalne farmakologije i patologije i organizacija ljetne škole Klinička prehrana i dijetoterapija – EXPPAND
  • Fakultet elektrotehnike i računarstva – Međunarodni sveučilišni diplomski studijski programi iz elektrotehnike i računarstva (FER-IN)
  • Farmaceutsko-biokemijski fakultet – Razvoj integriranoga preddiplomskoga i diplomskoga studija farmacije na engleskome jeziku (Pharma 5.0)
  • Šumarski fakultet - Internacionalizacija studijskih programa „kod kuće" (InterSumfak)
  • Rudarsko-geološko-naftni fakultet – InterRGN – Internacionalizacija Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta
  • Prirodoslovno-matematički fakultet – Razvoj internacionalnoga diplomskoga sveučilišnoga studija biomedicinske matematike na PMF-u – BioMedMath
  • Tekstilno-tehnološki fakultet – Internacionalizacija doktorskoga studija Tekstilna znanost i tehnologija
  • Fakultet prometnih znanosti – LoMI – Internacionalizacijom preskačemo granice
  • Veterinarski fakultet - Uspostava poslijediplomskih specijalističkih studija veterinarske medicine na engleskome jeziku
  • Kineziološki fakultet – Razvoj i izvedba poslijediplomskoga specijalističkoga studija prevencije i rehabilitacije sportskih ozljeda na engleskome jeziku
S obzirom na mali broj studija na stranim jezicima te združenih studija koje zajednički izvode hrvatska i inozemna visoka učilišta, dodjela bespovratnih sredstava za provedbu tih projekata doprinijet će daljnjoj internacionalizaciji hrvatskoga sustava visokoga obrazovanja te unaprjeđenju njegove kvalitete. Također, time će se poboljšati vidljivost i ojačati promicanje hrvatskih visokih učilišta u inozemstvu kako bi se što više stranih studenata i nastavnika privuklo na studije u RH.

Preminuo počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu dr. Johann Georg Reißmüller

čet, 2018-12-13 11:31
Dr. Johann Georg Reißmüller, pravnik, publicist, bivši urednik Frankfurter Allgemeine Zeitunga i počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu, preminuo je u 86. godini u Frankfurtu. Svojim pisanjem, dr. Johann Georg Reißmüller ubrzao je međunarodno priznanje Hrvatske te pomogao da njemačka i svjetska javnost spoznaju pravu istinu o stanju u bivšoj Jugoslaviji. Sveučilište u Zagrebu dodijelilo je počasni doktorat dr. Johannu Georgu Reißmülleru 5. travnja 1995. u području društvenih znanosti. Bio je 82. počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu, a to visoko sveučilišno priznanje dodijelio mu je rektor prof. dr. sc. Marijan Šunjić. Prema izvješću Povjerenstva za dodjelu počasnoga doktorata iz 1995., dr. Johann Georg Reißmüller bio je „jedna od najuglednijih osoba u suvremenoj europskoj publicistici te je svojim znanstveno i moralno utemeljenim osvjetljavanjem povijesnih zbivanja u Republici Hrvatskoj i u susjednim zemljama vrlo zaslužan za upoznavanje javnosti sa složenošću problematike i s političkim i etičkim dimenzijama sukoba. Njegov je rad u svim aspektima izniman doprinos znanosti i hrvatskom društvu, svjedočanstvo istinske humanosti, prožeto dubokom etičkom odgovornošću.“ J. G. Reißmüller rođen je 1932. u češkom gradu Litomerice. Zanimanje za politička i pravna pitanja potaknula su ga da se upiše na studij pravnih znanosti na Sveučilištu u Tübingenu, koji je završio 1955. Tri godine poslije obranio je doktorski rad o granicama općega prava na slobodu u njemačkome ustavu. Težnja za političkim novinarstvom dovela ga je 1961. u uredništvo političke rubrike jednih od najstarijih i najuglednijih njemačkih novina Frankfurter Allgemein Zeitung. Uz brojne članke u FAZ-u, J. G. Reißmüller objavio je i više knjiga, među kojima i Jugoslawien – Vielvölkerstaat zwischen Ost und West, Die vergessene Hälfte. Osteuropa und wir, Der Krieg vor unserer Haustür. Hintergründe der historischen Tragödie, Die bosnische Tragödie i dr.

Na svečanosti u Hrvatskomu saboru dodijeljene državne nagrade za znanost

čet, 2018-12-13 09:08
U Hrvatskomu saboru u srijedu 12. prosinca 2018.svečano su dodijeljene državne nagrade za znanost za 2017. godinu: nagrade za životno djelo, godišnje nagrade za znanost, godišnje nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti i godišnje nagrade za znanstvene novake. Riječ je o državnim nagradama koje se dodjeljuju za iznimno važna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada, koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni novaci.
Odlukom Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost za 2017. godinu, ukupno je 33 laureata (31 nagrada), a nagrade su im na svečanosti uručili predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, koji je ujedno i predsjednik Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost te ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženka Divjak. Nagradu za životno djelo dobili su: Prof. dr. sc. Janko Herak, umirovljeni redoviti profesor s Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer
, profesorica emeritus s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i bivša rektorica Sveučilišta u Zagrebu (2002. - 2006.)
Dr. sc. Vera Garaj - Vrhovac
, umirovljena znanstvena savjetnica Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada
Dr. sc. Josip Kovačević
, umirovljeni znanstveni savjetnik Instituta za poljoprivredu u Osijeku
Prof. dr. sc. Vjeran Katunarić
, redoviti profesor u trajnom zvanju Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru
Prof. dr. sc. Emilio Marin
, redoviti profesor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim znanstvenicima za cjelokupan znanstvenoistraživački rad koji predstavlja osobni doprinos proširenju znanstvenih spoznaja i primjeni rezultata rada znanstvenoistraživačke djelatnosti. Sa Sveučilišta u Zagrebu Godišnju nagradu za znanost dobili su: doc. dr. sc. Dominik Cinčić, prof. dr. sc. Igor Pažanin i izv. prof. dr. sc. Vernesa Smolčić s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, prof. dr. sc. Bojan Baletić s Arhitektonskoga fakulteta, prof. dr. sc. Igor Kuzle s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, prof. dr. sc. Bruno Zelić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, prof. dr. sc. Marko Samardžija s Veterinarskoga fakulteta, prof. dr. sc. Blaženka Kos s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta, prof. dr. sc. Davor Boban i prof. dr. sc. Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti te prof. dr. sc. Krešimir Petković s Fakulteta političkih znanosti.
Nagradu za popularizaciju i promidžbu znanosti dobila je prof. dr. sc. Tena Perišin s Fakulteta političkih znanosti. Godišnju nagradu za znanstvene novake dobio je, između ostalih, doc. dr. sc. Igor Bogunović s Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Predsjednik Sabora čestitao je dobitnicima državnih nagrada za znanost istaknuvši u svojemu obraćanju da je nagrada koja im je dodijeljena potvrda da je prepoznat njihov znanstveni rad, doprinos unapređenju znanstvene misli, istraživanja i prakse, doprinos unapređenju profesionalnog statusa njihovih znanstvenih disciplina, ali i širenju spoznaja o hrvatskoj znanosti u nas i u svijetu, kao i u međunarodnoj stručnoj javnosti. Popis dobitnika Obrazloženja

Svečana promocija doktora znanosti Sveučilišta u Zagrebu

sri, 2018-12-12 15:55
U petak 14. prosinca 2018. u 12 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14) održat će se svečana promocija doktora znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Na svečanosti će biti promovirano 18 novih doktora znanosti Sveučilišta u Zagrebu koji su doktorat stekli na sljedećih devet sastavnica: Agronomskom, Arhitektonskom, Filozofskom, Kineziološkom, Medicinskom, Prehrambeno-biotehnološkom, Stomatološkom, Fakultetu elektrotehnike i računarstva te Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Nove doktore znanosti promovirat će rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras. Promocija će započeti svečanim ulaskom rektora, prorektora i dekana u aulu Sveučilišta, nakon čega će biti intonirana himna RH. Na svečanosti će uslijediti govor rektora prof. dr. sc. Damira Borasa. Nakon što kandidati izgovore tekst prisege i rektor ih proglasi doktorima znanosti, promovirani kandidati prebacit će kičanku (coflek) na akademskim kapama na desnu stranu, čime će i simbolično ući u novo i više akademsko zvanje. Uslijedit će uručivanje diploma te upisivanje promoviranih u knjigu doktora. Svečanost će završiti akademskom himnom Gaudeamus igitur.

Professor emeritus Daniel Hagège 100. počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu

sri, 2018-12-12 14:52

Na današnjoj svečanosti održanoj u auli Sveučilišta u Zagrebu dodijeljen je počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu profesoru emeritusu Danielu Hagègeu sa Sveučilištu u Orléansu. Time je professor emeritus Daniel Hagège postao 100. počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu. Počasni doktorat profesoru emeritusu Danielu Hagègeu dodijelio je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras na temelju izvješća Stručnoga povjerenstva za dodjelu počasnoga doktorata, koje je prihvatio Senat Sveučilišta u Zagrebu na sjednici održanoj 12. lipnja 2018.

Sveučilište u Zagrebu dodijelilo je počasni doktorat profesoru emeritusu Danielu Hagègeu, profesoru Sveučilišta u Orléansu u Francuskoj, za iznimne doprinose razvoju znanstvenih istraživanja na Sveučilištu u Zagrebu, posebice u području biokemije, biologije i molekularne biotehnologije, za suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu te za njegovu afirmaciju u Europskom prostoru visokoga obrazovanja.

Stručno povjerenstvo djelovalo je u sastavu: prof. dr. sc. Vladimir Mrša (Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu), predsjednik povjerenstva, prof. dr. sc. Damir Ježek (Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu), prof. dr. sc. Marijana Krsnik Rasol, professor emerita Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Slobodan Barbarić, professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, i prof. dr. sc. Višnja Besendorfer (Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

Svečanost dodjele počasnoga doktorata započela je uvodnim govorom rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa, nakon čega je uslijedio govor promotora prof. dr. sc. Vladimira Mrše.

Nakon što je rektor proglasio profesora emeritusa Daniela Hagègea počasnim doktorom Sveučilišta u Zagrebu, profesor Hagège upisao se u Knjigu počasnih doktora te se obratio uzvanicima u auli. Svečanost dodjele počasnoga doktorata Sveučilišta u Zagrebu završila je akademskom himnom Gaudeamus igitur.

Uz prorektore, dekane i prodekane Sveučilišta u Zagrebu, svečanoj dodjeli počasnoga doktorata profesoru emeritusu Danielu Hagègeu nazočili su brojni profesori i studenti te drugi visoki uzvanici.

U glazbenom dijelu programa sudjelovali su studenti Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Stranice