Sveučilište u Zagrebu

Pretplati se na Sveučilište u Zagrebu feed Sveučilište u Zagrebu
Novosti
Osvježeno: prije 2 hours 59 min

Održana svečana dodjela Rektorove nagrade

čet, 2019-07-04 10:00
U Kongresnoj dvorani Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u srijedu 3. srpnja 2019. održana je svečana dodjela Rektorove nagrade za ak. god. 2018./2019. U kategoriji za individualni znanstveni i umjetnički rad jednoga ili dvaju autora Rektorovom nagradom nagrađeno je 106 radova. U kategoriji za timski znanstveni i umjetnički rad (tri do deset autora) nagrađeno je 25 radova.  
U kategoriji „veliki“ timski znanstveni i umjetnički rad (više od 10 autora) Rektorovu nagradu dobilo je šest radova, a u kategoriji posebni natjecateljski uspjesi pojedinaca ili timova dodijeljene su tri nagrade. Rektorovu nagradu u kategoriji društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici dobio je 21 rad. Svečanosti dodjele Rektorove nagrade nazočili su prorektori, dekani i prodekani fakulteta i akademija, profesori, studenti te drugi uzvanici. Kao i prethodnih godina, na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 3. do 10. srpnja 2019. organizirana je izložba postera na kojima će nagrađeni studenti predstaviti svoje radove. Na temelju Natječaja za dodjelu Rektorove nagrade za akademsku godinu 2018./2019., pravo prijave za Rektorovu nagradu imali su svi studenti preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Studenti su svoje radove na Natječaj prijavljivali elektroničkim putem, putem posebnih obrazaca objavljenih na mrežnim stranicama Sveučilišta u Zagrebu, zaključno do 3. svibnja 2019. u 16 sati. Povjerenstvo za dodjelu Rektorove nagrade pregledalo je i ocijenilo pristiglih 220 radova, nakon čega je rektoru dostavilo konačni prijedlog nagrađenih. Konačnu odluku o dobitnicima donio je rektor prof. dr. sc. Damir Boras.

Popis dobitnika Rektorove nagrade dostupan je OVDJE. Sažetci svih nagrađenih radova na hrvatskom i engleskom jeziku objavljeni su OVDJE.

Skup na Sveučilištu u Zagrebu: Naprednim tehnologijama platforme industrije 4.0 u borbi protiv klimatskih promjena

uto, 2019-07-02 15:16
U auli rektorata Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14) u četvrtak 4. srpnja 2019. u 9 sati održat će se skup konzorcija EIT Climate-KIC Hub Hrvatska pod nazivom Klimatske promjene i Industrija 4.0 ili industrijski internet stvari - neobičan i moćan spoj: Naprednim tehnologijama platforme industrije 4.0 u borbi protiv klimatskih promjena.
Emisije u industriji čine 30 posto ukupnih globalnih emisija stakleničkih plinova. Istodobno, proizvodni procesi trenutačno prolaze velike promjene zbog uvođenja digitalizacije, među ostalim, korištenjem platforme Industrija 4.0, koja uključuje korištenje umjetne inteligencije odnosno mogućnosti koje donosi napredno upravljanje i analitika sve veće količine različitih podataka. Konkretan primjer napredne upravljačke platforme je ASCALIA, hrvatska inovacija: korištenjem Ascalie pogrješke u procesu proizvodnje događaju se čak 70 % rjeđe, godišnji trošak održavanja smanjuje se za trećinu, a produktivnost raste značajnih 30 %. Manje pogrješaka, manje troškova, veća produktivnost, sve to znači bolje iskorištene resurse, gorivo, ljude, sirovine i – što je jako važno u doba kada proglašavamo klimatsku krizu – manje emisija štetnih tvari, manje ispuštanja ugljikova dioksida kao bitnoga čimbenika globalnoga zatopljenja. „Cilj je ovog skupa upravo napraviti mjesto susreta dionika četverostruke uzvojnice inovacijskoga sustava koji čine akademski, industrijski, vladin odnosno javni i civilni sektor“, ističe dr. sc. Vlatka Petrović, voditeljica Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. „Želimo prikazati mogućnosti tehnologija i naprednih sustava, kako ih vidimo, koliko ih koristimo u Hrvatskoj. Želimo potaknuti i omogućiti razmjenu iskustava, ali i identificirati prepreke za veće korištenje platforme Industrije 4.0 te ukazati na načine kako se te prepreke mogu prebroditi.“ Uz primjer ASCALIE, čut ćemo i pozitivne primjere iz grada Labina, zatim iz talijanske tvrtke Ecodom, koja je ujedno i partner zajednice Climate-KIC, te iz tvrtki Rockwool i Holcim. Na skupu se obrađuju i spajaju vrlo aktualne globalne teme platforme Industrija 4.0 u kontekstu klimatske krize:
  • Koji su globalni trendovi industrije četvrte generacije?
  • Kako Industrija 4.0 može biti dio odgovora na klimatske promjene?
  • Kako implementirati principe Industrije 4.0?
  • Kako gradovi mogu biti pokretači uvođenja promjena i primjene tehnologija Industrije 4.0?
  • Što su to digitalni gradovi i kako povezati industriju, jedinice lokalne samouprave, znanstvenoistraživačke institucije i građane?
  • Radimo li mi u Hrvatskoj već nešto na tome, kako i gdje?
Skup će završiti panel-diskusijom o tome kako inovacije i Industrija 4.0 mogu pomoći u borbi protiv klimatskih promjena. Industrija 4.0 i klimatske promjene neobičan su par, ali imaju očigledne zajedničke karakteristike – riječ je o složenim sustavima i imaju veliku moć brzo i drastično promijeniti procese i način kako mi kao društvo zamišljamo stvaranje vrijednosti, ne samo u proizvodnji nego i u pružanju javnih usluga i načinu na koji upravljamo gradovima. Doc. dr. sc. Ernest Vlačić, MBA, direktor Novamina - Centra za inovativne tehnologije i predsjednik nacionalnoga Tematskoga inovacijskoga vijeća za energetiku i održivi okoliš, ističe kako je namjera ovoga skupa pomoći senzibiliziranju i osvješćivanju javnosti o važnosti fokusirane reindustrijalizacije visoke dodane vrijednosti, a da se u isto vrijeme vodi računa o utjecaju na klimatske promjene i principima održivoga upravljanja okolišem. *** EIT Climate-KIC Hub Hrvatska čine Zagrebački inovacijski centar, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Terra Hub, Zelena energetska zadruga i Mreža znanja te ima ulogu kontakt-točke za organizacije iz svih sektora: poduzetničkoga i gospodarskoga, gradova i javnoga sektora, visokoga školstva, sveučilišta i istraživačkih centara prema europskoj zajednici za klimatske inovacije. Konzorcij ima ulogu pružati potporu u dijeljenju znanja i iskustava, integriranju različitih znanja i ubrzanju puta inovativnih rješenja iz laboratorija prema tržištu.
EIT Climate-KIC europska je mreža organizacija znanja i inovacija koje rade na akceleraciji tranzicije prema naprednom, inkluzivnom društvu i gospodarstvu bez emisija ugljika, otpornoga na klimatske promjene. Uz potporu Europskoga instituta za inovacije i tehnologije (EIT), to je najveća mreža javno-privatnoga partnerstva s više od 350 organizacija iz akademskoga, javnoga, privatnoga, gospodarskoga i civilnoga sektora koje zajedno rade na inovativnim rješenjima i sustavnim promjenama kojima će se umanjiti posljedice klimatskih promjena.

Inovacije tima studenata i profesora sa Sveučilišta u Zagrebu nagrađene na INTARG 2019

uto, 2019-07-02 10:19
U sklopu projekta IP-218-01-6363 Razvoj toplinskih svojstava inteligentne odjeće (ThermIC) Hrvatske zaklade za znanost izrađene su dvije nove inovacije: 'Inteligentna odjeća za detekciju apneje i hrkanja' te 'Uređaj za testiranje karakteristika ultrazvučnih spojeva'. Istraživačko-inovatorskom timu prof. dr. sc. Dubravka Rogalea s Tekstilno-tehnološkoga fakulteta se na inovaciji 'Inteligentna odjeća za detekciju apneje i hrkanja' pridružio i prof. dr. sc. Siniša Fajt s Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Obje inovacije su prikazane na najvećoj ovogodišnjoj europskoj izložbi inovacija International Invention and Innovation Show INTARG® 2019 u poljskom gradu Katowice. U konkurenciji brojnih poljskih inovacija iz 11 vrhunskih znanstvenih institucija te mnogobrojnih predstavnika iz 20 država iz cijeloga svijeta navedene inovacije nagrađene su prestižnim nagradama.

Inovacija 'Inteligentna odjeća za detekciju apneje i hrkanja' autora Daniela Časara Veličana, Dubravka Rogalea, Snježane Firšt Rogale, Siniše Fajta i Željka Knezića osvojila je Gold Medal Award, Ecole Marocaine Des Science De L'Ingénieur – Membre de Honoris United Universités koju je osobno dodijelio predsjednik marokanske delegacije inovatora Ibrahim Lebhiri te nagradu Gold Medal Award INTARG 2019.

'Uređaj za testiranje karakteristika ultrazvučnih spojeva' autora Dubravka Rogalea, Željka Knezića, Snježane Firšt Rogale i Martine Bobovčan Marcelić nagrađen je WIIPA Grand Award koju je osobno dodijelio Eddie Shih, direktor International Development World Invention Intellectual Property Associations, te nagradu Platinum Award, International and Invention Show INTARG 2019. Ministar ulaganja i gospodarskog razvitka Poljske Jerzy Kwieciński dodijelio je priznanje Diploma on account of winning Platinum Medal.

Otvorene prijave za studentski program "Imagine, Create, Innovate: Smart Agriculture"

pon, 2019-07-01 11:37
Studentski program Imagine, Create, Innovate inicijativa je Inovacijskog centra Nikola Tesla za uobličenje studentskih ideja i vizija u prototipove te dovođenje do razine tehničke inovacije. Cilj je uspostavljanje poticajne inovacijske atmosfere i temelja za inovativnu ekonomiju već od studentskih dana te nastavak u poslovnom okruženju. Rješenja u okviru Smart Agriculture tematike oblikuju današnjicu i neposrednu budućnost prema zdravoj i održivoj poljoprivredi te odgovornom gospodarenju prehranom. Rok za prijavu ideja je do petka 12. srpnja 2019., do ponoći. Više možete vidjeti OVDJE.

Akademkinja Milena Žic Fuchs izabrana za članicu prestižnoga Znanstvenoga vijeća ERC-a

pon, 2019-07-01 10:03
Europska komisija imenovala je šest eminentnih europskih znanstvenika u Znanstveno vijeće Europskoga istraživačkog vijeća (ERC). Sve nove članove odabrao je neovisni odbor za imenovanja, a u procesu odabira sudjelovala je isključivo znanstvena zajednica. Među odabranima je i akademkinja Milena Žic Fuchs sa Sveučilišta u Zagrebu koja je tako postala prva znanstvenica iz Hrvatske imenovana u ovo prestižno tijelo. Znanstveno vijeće ERC-a je neovisno upravljačko tijelo sastavljeno od 22 ugledna znanstvenika koji predstavljaju i zastupaju cijelu europsku znanstvenu zajednicu. Njegova glavna uloga je postavljanje strategije ERC-a i odabir stručnjaka za ocjenjivanje projektnih prijedloga. Njime predsjedava predsjednik ERC-a Jean-Pierre Bourguignon. Članove Znanstvenoga vijeća bira neovisni odbor za imenovanja, sastavljen od sedam istaknutih znanstvenika koje je imenovala Europska komisija. Novi članovi su i prof. Geneviève Almouzni, Institut Curie, Pariz, prof. Mercedes García-Arenal, Institut za jezike i kulture Mediterana i Bliski istok, Madrid, prof. Eystein Jansen, Sveučilište u Bergenu, prof. Jesper Qualmann Svejstrup, Sveučilište u Kopenhagenu,  prof. Gerd Gigerenzer, Institut Max Planck za ljudski razvoj, Berlin. Ponovno imenovani članovi su profesori Margaret Buckingham, Michael Kramer i prof. Barbara Romanowicz.   Bogata znanstvena i stručna karijera akademkinje Žic Fuchs Akademkinja Milena Žic Fuchs rođena je 1954. godine u Zagrebu. Školovala se u Londonu, New Yorku i Sydneyu. Na Filozofskom je fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1977. stekla diplomu profesorice engleskoga jezika i etnologije. Magistrirala je 1982., a 1989. je obranila doktorsku disertaciju pod naslovom Semantička analiza glagola kretanja u engleskom i hrvatskom književnom jeziku. Od 1978. radi na matičnome fakultetu na kojemu je danas redovita profesorica u trajnome zvanju na Odsjeku za anglistiku. Objavila je knjige Znanje o jeziku i znanje o svijetu (1991), Rječnik kratica (sa Stjepanom Babićem) (2007) te Kognitivna lingvistika i jezične strukture: engleski present perfect (2009) za koju je primila Državnu nagradu za znanost za 2011. godinu. Od 2010. godine redovita je članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). 2005. godine uključuje se u rad Europske znanstvene zaklade (ESF), 2006. postaje članicom Jezgrene skupine, a od 2009. do 2012. predsjedava njezinu Stalnomu odboru za humanističke znanosti. Od 2013. do 2015. godine predsjedava Scientific Review Group for the Humanities, ESF. Članicom je mnogobrojnih znanstvenih savjetodavnih odbora te je u više navrata sudjelovala kao ekspert u tijelima Europske komisije. Od 2008. godine bila je članicom ERC-jevog prosudbenog panela Advanced Grant  SH4 “ The Human Mind and Its Complexity”, a u razdoblju od 2014. do 2015. godine predsjedavala je tim panelom. Godine 2013. izabrana je u članstvo Academia Europaea (sjedište u Londonu), gdje aktivno sudjeluje u radu HERCULES Group (Higher Education Research and Culture in European Society). Godine 2016. imenovana je članicom High Level Group on Maximising Impact of EU Research and Innovation Programmes Europske komisije, kojom predsjedava Professor Emeritus Pascal Lamy. Godine 2018. imenovana je u JRC (Joint Research Centre) High-Level Peer Group Europske komisije, tijelo Europske komisije čija je zadaća pružanje neovisnih znanstvenih mišljenja s ciljem potpore europskoj znanstvenoj politici.
Europsko istraživačko vijeće
Europsko istraživačko vijeće osnovala je Europska unija 2007. godine s ciljem financiranja vrhunske znanosti. ERC svake godine odabire i financira najbolje i najkreativnije istraživače svih nacionalnosti i dobi, a nastoji i privući vrhunske istraživače iz drugih dijelova svijeta na rad u Europu. Vijeće je do danas financiralo oko 9.000 vrhunskih istraživača u različitim fazama njihove karijere. Postoje četiri osnovna programa za dodjelu bespovratnih sredstava: početne, konsolidacijske, napredne i sinergijske potpore. ERC ima proračun veći od 13 milijardi eura za razdoblje od 2014. do 2020. Osnovna aktivnost Europskoga istraživačkog vijeća (ERC) je pružiti atraktivno i dugoročno financiranje za potporu izvrsnim istraživačima i njihovim timovima u provedbi novospoznajnih i visokorizičnih inovativnih istraživanja. Istraživanja koja podupire ERC trebala bi dovesti do napretka na granicama spoznaje i postaviti jasan i inspirativan cilj novospoznajnim istraživanjima diljem Europe. Jedini kriterij za dodjelu financijskih sredstava ERC-a je znanstvena izvrsnost. Potpore se dodjeljuju temeljem pristupa odozdo prema gore što znači da nema unaprijed utvrđenih prioriteta, a prijave se mogu podnijeti u bilo kojem području znanosti. Posebno se potiču interdisciplinarni prijedlozi u novim i nadolazećim područjima znanosti te prijedlozi koji uvode nekonvencionalne i inovativne pristupe i znanstvena otkrića. ERC potpore su dostupne istraživačima svih nacionalnosti koji mogu boraviti u bilo kojoj zemlji svijeta u trenutku prijave. Međutim, prihvatna ustanova mora biti u državi članici EU ili državi pridruženoj programu Obzor 2020.

Veliki uspjeh profesora Sveučilišta u Zagrebu na Festivalu inovacija SVIIF 2019 u srcu Silicijske doline

pet, 2019-06-28 16:08
Na prestižnoj lokaciji kalifornijske Silicijske doline u Santa Clara Convention centru održan je od 24. do 26. lipnja 2019. drugi po redu festival inovacija SVIIF 2019 (Silicon Valley International Invention Festival), na kojem su profesori sa Sveučilišta u Zagrebu ostvarili sjajan uspjeh osvojivši čak dvije medalje.

Zlatna medalja pripala je Dualnom označavanju u vidljivom i bliskom infracrvenom spektru sa sitotiskarskom tehnologijom autora prof. dr. sc. Vilka Žiljka, izv. prof. dr. sc. Ivane Stanimirović Žiljak, prof. dr. sc. Klaudija Papa i prof. dr. sc. Jane Žiljak Gršić sa Grafičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a srebrnom medaljom nagrađena je Interakcija s računalom u realnom vremenu bazirana na metodi za izdvajanja pokretnih elemenata iz statične pozadine slike autora Vladimira Cviljušca, također sa Grafičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Uz inovatore Sveučilišta u Zagrebu zlatne medalje su još osvojili i Razbijač valova autora Tomislava Pokrajčića iz JEL-TOM d.o.o, Specijalni medicinski madrac ANTIFLUX AG autorice Bernarde Cecelje iz BERNARDA d.o.o. te Eko-Mundus autora Josipa Šinceka iz Tipos Resurs j.d.o.o., koji je osvojio i Posebno priznanje Tajvanske asocijacije inovatora.

Brončanim medaljama nagrađene su Motorizirana uzica za pse Walkee autora Damira Pilepića te Postupak dobivanja vjernog izgleda kamenih zidova starih kuća autora Ivana Miluna.

Na festivalu je bilo prikazano dvjestotinjak inovacija iz 29 zemalja od kojih je ukupno sedam bilo iz Hrvatske, a sudjelovanje hrvatskih inovatora na festivalu organizirala je Udruga inovatora Hrvatske, uz potporu Hrvatske gospodarske komore te u suradnji s Hrvatskom zajednicom tehničke kulture.

U društvu svjetske elite te velikog broja vrlo zanimljivih prezentiranih inovacija, hrvatski inovatori izazvali su iznimnu pozornost zainteresirane domaće i strane poslovne zajednice jer su svojim rješenjima prikazali odgovore na globalne probleme poput zaštite okoliša, upravljanja otpadom ili ublažavanja posljedica klimatskih promjena, što je rezultiralo priznanjem Ocjenjivačkog suda i odgovarajućim nagradama.

Ovogodišnji SVIIF 2019 festival se održao u organizaciji ženevskog PALEXPO-a, a domaćin inovatorima je bila IFIA (International Federation of Inventors’ Associations). Potporu su projektu pružili i WIPO (World Intellectual Property Organization), United Inventors Association of America, te sam grad Santa Clara.

Sveučilište u Zagrebu domaćin 16. Ljetne škole Podunavske rektorske konferencije

pet, 2019-06-28 11:27
Svečano otvaranje održat će se u ponedjeljak, 1. srpnja, u auli rektorata Sveučilišta u Zagrebu, a uvodne govore održat će rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras te prof. Ivanka Popović, rektorica Sveučilišta u Beogradu i predsjednica Podunavske rektorske konferencije.

Predavanja će ove godine držati brojni znanstvenici s nekoliko sveučilišta iz regije (Pečuh, Zagreb, Sarajevo, Osnabrück) kao i vodeći stručnjaci iz nevladinih organizacija i istraživačkih instituta, a Ljetnu školu otvorit će gospodin Sebastian Schäfer iz Instituta za podunavsku regiju i srednju Europu.

Projekt Ljetne škole Podunavske rektorske konferencije (DRC) pokrenut je 2003. na inicijativu Instituta za podunavsku regiju i srednju Europu (IDM)  i International House Pécs u svrhu promicanja regionalne suradnje mladih znanstvenika. Njezin glavni cilj je uspostavljanje mreže istraživača koji se bave pitanjima regionalne suradnje kao srednjoeuropske perspektive, a namijenjena je mladim znanstvenicima koji su zainteresirani za Podunavlje.

Ljetna škola DRC-a svake se godine održava na drugom sveučilištu, a na 16. DRC koja traje od 30. lipnja do 7. srpnja sudionici će svoja znanja moći podijeliti  na brojnim izlaganjima kao i na nekoliko tematskih radionica.

Više informacija pročitajte na poveznici.

Program.

Predavanje prof. Ahsana Kareema, vodećeg svjetskog znanstvenika u području tehničkih znanosti, u HAZU

pet, 2019-06-28 10:21
U sklopu suradnje Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Sveučilišta Notre Dame u SAD-u, početkom srpnja će u Zagrebu boraviti prof. Ahsan Kareem - vodeći svjetski znanstvenik u području tehničkih znanosti s obzirom na međudjelovanje fluida i konstrukcija.

Tom će prilikom u utorak 2. srpnja 2019. u 11 sati održati pozvano predavanje u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Strossmayerov trg 14, Zagreb.

Predavanje naslovljeno Engineering for Extremes: A Nexus of Modeling, Simulation, Virtualization and Living Laboratories, a u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Hrvatskog društva za mehaniku (HDM) te u sklopu aktualnog istraživačkog HRZZ projekta Wind and Sea Loads on Energy Structures - WESLO, bit će preglednog karaktera i zanimljivo za širi krug stručnjaka i studenata iz različitih znanstvenih disciplina.

Više informacija o predavanju i profesoru Ahsanu Kareemu nalazi se na poveznici.

Izaslanstvo francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes u nastupnom posjetu Sveučilištu u Zagrebu

čet, 2019-06-27 14:13
U srijedu 26. lipnja 2019. godine, rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Damir Boras, u nastupni je posjet primio predstavnike francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes. Sastanku je nazočila i voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, dr. phil. Branka Roščić.

Izaslanstvo je predvodio gospodin Laurent Wauquiez, predsjednik regionalnog vijeća regije Auvergne-Rhône-Alpes, koji je u nastupni posjet došao s voditeljicom kabineta te predstavnikom Francuskog veleposlanstva u Hrvatskoj.

Sastanak se održao na rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, a predmet razgovora je, između ostalog, bila sveučilišna suradnja s naglaskom na razmjenu studenata i mobilnost profesora.

Međunarodna parlamentarna stipendija Njemačkog parlamenta

čet, 2019-06-27 11:39
Njemački parlament (der Deutche Bundestag) poziva sve zainteresirane da se podnesu prijave za Međunarodnu parlamentarnu stipendiju (IPS) na pet mjeseci u Berlinu.

Međunarodna parlamentarna stipendija (IPS) namijenjena je visoko kvalificiranim i politički zainteresiranim mladim osobama koje su voljne nakon završenog programa vratiti se u svoju domovinu te aktivno i odgovorno sudjelovati u oblikovanju njezine demokratske budućnosti.

Der Deutche Bundestag, Njemački parlament, pruža mladim ljudima mogućnost da tijekom 13-tjednog rada kod jednog od zastupnika Bundestaga upoznaju njemački parlamentarni sustav i političke procese donošenja odluka, kao i mogućnost da steknu praktična iskustva u području parlamentarnog rada.

Stipendiste bira nezavisna izborna komisija Njemačkog parlamenta.

Uvjeti:
• hrvatsko državljanstvo
• završen sveučilišni studij
• vrlo dobro poznavanje njemačkog jezika
• poznavanje njemačke politike, društva i povijesti
• mlađi od 30 godina na početku stipendije

Stipendija:
• 500 EURA mjesečno
• besplatan smještaj
• troškovi osiguranja i puta

Krajnji rok za prijavu: 31. srpnja 2019.

Više informacija možete naći na poveznici.

Naprednim tehnologijama platforme industrije 4.0 u borbi protiv klimatskih promjena

pon, 2019-06-24 17:56
U auli rektorata Sveučilišta u Zagrebu u četvrtak 4. srpnja 2019. u 9 sati održat će se skup konzorcija EIT Climate-KIC Hub Hrvatska pod nazivom Naprednim tehnologijama platforme industrije 4.0 u borbi protiv klimatskih promjena. Glavni cilj skupa je promicati i uspostaviti gospodarstvo temeljeno na cirkularnoj ekonomiji i bez emisija ugljika koje odgovorno djeluje i radi na inovativnim rješenjima koristeći najnovija dostignuća industrije 4.0 i pritom posluje i gradi sustavne promjene u ekosustavu, koji uključuje sve sektore i razine društva.

EIT Climate-KIC Hub Hrvatska (Zagrebački inovacijski centar, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Terra Hub, Zelena energetska zadruga i Mreža znanja) je kontakt-točka za organizacije iz svih sektora: poduzetničkoga i gospodarskoga, gradova i javnoga sektora, visokoga školstva, sveučilišta i istraživačkih centara, te će pružati potporu u dijeljenu znanja i iskustava, integriranju različitih znanja i ubrzanju puta inovativnih rješenja iz laboratorija prema tržištu.

EIT Climate-KIC europska je mreža organizacija znanja i inovacija koje rade na akceleraciji tranzicije prema naprednom, inkluzivnom društvu, otpornom na klimatske promjene. To je najveća mreža javno-privatnoga partnerstva s više od 300 organizacija – sveučilišta, istraživačkih instituta, gradova, regija, tvrtki, nevladinih i drugih organizacija koje rade na inovativnim rješenjima.

Rok za prijavu na skup je 2. srpnja 2019. godine do 12 sati.

Formular za prijavu, kao i kontakt za daljnja pitanja, nalazi se na poveznici.

Preminuo počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Mladen Vranić

sub, 2019-06-22 05:15
Prof. dr. sc. Mladen Vranić, redoviti profesor fiziologije i interne medicine na Sveučilištu u Torontu u Kanadi i počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu preminuo je u 90. godini u Torontu. Profesor Vranić kao vodeći svjetski znanstvenik s velikim opusom znanstvenoga i edukativnoga rada uvelike je utjecao na razvoj istraživanja i liječenja šećerne bolesti. Trajnom suradnjom s hrvatskim institucijama, pridonio je razvoju znanosti i visokoškolskoga obrazovanja u Hrvatskoj, međunarodnoga ugleda Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske. Tijekom 50 godina rada promijenio je neke dotada važeće postavke u istraživanjima dijabetesa. Hipoteza koju je proučavao u smislu analize čimbenika koji mogu pogoršavati, ali i poboljšavati utjecaj tjelesne aktivnosti u ovoj bolesti, danas je prihvaćena u cijelom svijetu, kao i podaci o promjenama mišića, jetre i pankreatičnih alfa-stanica u hiperglikemiji te mnoge druge spoznaje koje je uspio implementirati u klinički rad i industriju. Prof. dr. sc. Mladen Vranić počasni je doktorat primio u studenome 2011. za iznimne doprinose temeljnim i kliničkim znanostima u području biomedicine kao 94. počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu. Mladen Vranić rođen je 3. travnja 1930. u Zagrebu, kao sin jedinac, u obitelji koja je bila pod velikim akademskim utjecajem oca matematičara, sveučilišnoga profesora i dekana Tehničkoga i Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Vrlo rano, još na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pokazivao je znanstveni interes za metabolizam ugljikohidrata i dijabetes. Godine 1963. dr. Vranić je primio poziv od profesora Charlesa Besta, suotkrivača inzulina i jednoga od najpoznatijih fiziologa toga doba, da bude njegov postdoktorand u Torontu, gdje je nastavio istraživačku i nastavničku karijeru. Izabran je u mnoga znanstvena i stručna udruženja i institute. Od 1991. do 1995 predstojnik je Odjela za fiziologiju na Sveučilištu u Torontu. Gost je i pozvani predavač na mnogim svjetskim sveučilištima, član i predsjednik mnogih uvaženih odbora, a osim zagrebačkoga, dodijeljen mu je i počasni doktorat Medicinskoga fakulteta u Stockholmu. Podučio je i vodio veliki broj mlađih istraživača i akademskih osoba koje su danas izuzetne važne i cijenjene i znanstvenom okruženju, čime se uvrstio u skupinu istraživača s iznimnim znanstvenim rezultatima. Sveučilište u Zagrebu izražava najdublju sućut obitelji Vranić.

Izaslanstvo 'KIST School' iz Republike Koreje posjetilo Sveučilište u Zagrebu

sri, 2019-06-19 15:38
Sveučilište u Zagrebu ugostilo je u utorak 18. lipnja 2019. izaslanstvo KIST School, dijela instituta KIST (Korea Institute of Science and Technology) iz Republike Koreje. Domaćin je bio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, uz prof. dr. sc. Lidiju Kos-Stanišić i podršku Središnjega ureda za međunarodnu suradnju te njegove rukovoditeljice, dr. phil. Branke Roščić.

Izaslanstvo iz Republike Koreje je vodila dekanica Kist School prof. Kim Jin Young, a svrha radnoga posjeta bila je obostrano upoznavanja akademskih institucija i uspostava nove akademske suradnje. KIST je vodeći južnokorejski državni institut poznat po multidisciplinarnim istraživačkim projektima, u sklopu kojega KIST School provodi izvrsno obrazovanju doktorskih studenata te značajno doprinosi svojoj državi kao jedanaestoj svjetskoj ekonomiji.

Obje obrazovne institucije su zainteresirane za suradnju u području studentske razmjene i kratkih projekata studenata, pokretanja mobilnosti profesora i poticanja znanstveno-istraživačke suradnje kroz zajedničke projekte, posebno u području biomedicine, prirodnih znanosti, robotike te informacijske i komunikacijske tehnologije.
Nakon sastanka na Rektoratu, uslijedio je i radni posjet Fakultetu elektrotehnike i računarstva.

Konačni rezultati Natječaja za sufinanciranje studentskih programa za 2019.

uto, 2019-06-18 10:22
Nakon isteka roka za žalbe (od 21. do 28. svibnja 2019.) Povjerenstvo za provedbu Natječaja za studentske programe donijelo je konačan prijedlog raspodjele novčanih sredstava koji je u sklopu Proračuna Studenstkoga zbora Sveučilišta u Zagrebu za 2019. usvojila Skupština SZZG-a, a suglasnost je dao i Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj 11. sjednici 11. lipnja 2019.
Na Natječaj je pristiglo 219 programa za koje je zatraženo 4.980.421,82 kn. Za studentske programe je raspodijeljeno ukupno 1.147.271,83 kn na 173 programa. Sredstva za studentske programe bit će doznačena na račune sastavnica na kojima studiraju prijavitelji programa. Prijavitelji programa, obvezni su računovodstvu fakulteta / akademije, na čiji račun će biti doznačena sredstva, dostaviti potpuno financijsko i programsko izvješće o provedenom programu, najkasnije 30 dana od završetka provedbe, a isto učitati i u aplikaciju za potrebe Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu. Povjerenstvo je djelovalo u sastavu: prof. dr. sc. Klaudio Pap (Grafički fakultet), izv. prof. dr. sc. Slavko Slišković (Katolički bogoslovni fakultet), prof. dr. sc. Lajoš Žager (Ekonomski fakultet) te studenti Dino Anlar (Fakultet strojarstva i brodogradnje), Tea Babić (Pravni fakultet), Krešimir Domazet (Stomatološki fakultet) i Karlo Nikoletić (Prirodoslovno-matematički fakultet). REZULTATI NATJEČAJA za sufinanciranje studentskih programa za 2019.

Aplikacija za prijavu programa i podnošenje izvještaja u koju se ulazi putem AAI identiteta Potvrdu o dodijeljenim sredstvima možete zatražiti na studentski.zbor@gmail.com

Na Sveučilištu u Zagrebu održana tribina na temu intelektualnoga vlasništva

uto, 2019-06-18 08:41
Predstavljanje Poslijediplomskoga sveučilišnoga interdisciplinarnoga specijalističkog studija Intelektualno vlasništvo, 25. stručna rasprava u sklopu tribine pod nazivom „Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske“, održano je u ponedjeljak 17. lipnja 2019. u 15 sati, u auli Sveučilišta u Zagrebu. Voditelj tribine je prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, predsjednik Povjerenstva za inovacije i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i dekan Fakulteta prometnih znanosti, govorio je o aktivnostima Sveučilišta u promicanju inovacija i transfera tehnologije sa sveučilišta u gospodarstvo. Nakon uvodnoga dijela potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš održot je izlaganje na temu „Inovativno gospodarstvo – temelj razvoja RH“. Prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković, voditeljica Poslijediplomskoga sveučilišnoga interdisciplinarnoga specijalističkog studija i izvanredna profesorica na Katedri za građansko pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavila je studij Intelektualno vlasništvo za kojim postoji veliki interes zbog manjka kadrova na tržištu. Prisutne je na početku pozdravio prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu.  „Sveučilište u Zagrebu primjer je sveučilišta koje je, ističući inovacije kao svoju treću misiju, prepoznalo i važnost intelektualnoga vlasništva stvorenoga kao pravni okvir zaštite inovacija i drugih intelektualnih tvorevina. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju mnoge su se stvari u području intelektualnoga vlasništva promijenile. Hrvatska je postala potpuno izložena svim europskim mehanizmima zaštite prava intelektualnoga vlasništva koji stručnoj, znanstvenoj i široj javnosti, pa i samim stvarateljima inovativnih i kreativnih tvorevina, nisu u dovoljnoj mjeri poznati. Ovaj visokorazvijeni i vrlo propulzivni sustav važno je dobro poznavati kako bi se najbolje iskoristile njegove dobre strane, a izbjegle loše. Sustav vlasništva stalno zahtijeva balansiranje različitih interesa, među kojima su u posljednje vrijeme osobito suprotstavljeni interesi nositelja prava intelektualnoga vlasništva i potrošača. Europska unija u svojim institucijama intenzivno radi na novinama koje značajno mijenjaju dosadašnji krajobraz, osobito u kontekstu interneta i novih tehnologija. Zbog svega ovoga, a osobito zbog značaja koje intelektualno vlasništvo ima na gospodarski, znanstveni i tehnološki razvoj, važno je informirati se i stalno učiti o ovome sustavu.“ – rekao je prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Organizacijskoga odbora Tribine. Suorganizator tribine je Vijeće za tehnološki razvoj HAZU, a partner Udruga inovatora Hrvatske.

Održan okrugli stol "Digitalna transformacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru - trendovi razvoja u svijetu i stanje u Hrvatskoj"

pon, 2019-06-17 09:46
Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, u suradnji s Inovacijskim centrom "Nikola Tesla" i Hrvatskom gospodarskom komorom, organizirao je 11. lipnja 2019. na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu okrugli stol pod nazivom „Digitalna transformacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru – trendovi razvoja u svijetu i stanje u Hrvatskoj“. Okruglom stolu nazočilo je 45 sudionika iz gospodarstva i akademske zajednice. Navedene tri institucije već u nizu organiziraju okrugle stolove na teme koje su od iznimnoga značaja za razvoj gospodarstva i društva, a povezana sa znanstvenim postignućima i znanstvenim trendovima s ciljem da se na odgovarajući način približe akademske, znanstvene i poslovne zajednice. Osnovni cilj okrugloga stola je ukazati na značaj razvoja i primjene suvremenih i nadolazećih tehnologija – posebno digitalnih u poljoprivredno prehrambenom sektoru.
Digitalizaciju u poljoprivredno prehrambenom sektoru treba promatrati u kontekstu četvrte industrijske revolucije i to posebno kroz: (i) znanstvena istraživanja kao temelj za primjenu u preciznoj poljoprivredi; (ii) primjenu senzora i mreža senzora kao osnove za kompleksnu automatizaciju poljoprivredno prehrambenog sektora; (iii) ulogu robota i robotskih sustava u radnim i proizvodnim procesima poljoprivrede i prehrambene industrije; (iv) primjenu umjetne inteligencije za osnaženje vrijednosnog lanca proizvodnje, prerade i distribucije prehrambenih proizvoda. Posebno valja istaknuti da su sudionici Okruglog stola bili pretežito iz proizvodnoga sektora poljoprivrede i prehrambene industrije s izvrsnim predavanjima predstavnika Fortenova Grupe i Agrivi d.o.o. Također je na Okruglom stolu istaknut značaj, kroz predavanje predstavnika ICENT-a,  Digitalnih inovacijskih središta (Digital Innovation Hub – DIH) kao jednog od stupova digitalizacije europske industrije, uključivo i poljoprivrede. Medijski je skup podržala Mreža TV. Na Okruglom stolu prikazano je šest prezentacija istaknutih sveučilišnih profesora te relevantnih predstavnika poslovnoga sektora. U svome je predavanju pod naslovom Napredne tehnike u znanstvenim istraživanjima kao temelj za primjenu u preciznoj poljoprivredi prof. dr. sc. Davor Romić s Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu plastično obrazložio, temeljem vlastite znanstvene ekspertize, smisao precizne poljoprivrede (precise agriculture): praćenje zahvata primjenom suvremenih tehnologija u poljoprivredi, rastu i razvoju bilja, uzgojnim mjerama uske prostorne i vremenske rezolucije, kako bi se pravovremeno donosile odluke kojima se smanjuju troškovi i povećava proizvodnja i kvaliteta proizvoda, a poljoprivredu čini održivom. Stoga precizna poljoprivreda ima veliki potencijal za unapređenje poljoprivredne proizvodnje, približavajući se svakoj specifičnoj proizvodnoj jedinici, gotovo svakoj biljci, a uzimajući u obzir ekonomske, proizvodne i ekološke uvjete. Njen razvoj u svijetu sve se više širi, a u Hrvatskoj poljoprivredi nažalost tek je na početku. U svome je izlaganju prikazao neke od rezultata primjene suvremenih tehnologija u gospodarenju vodom u poljoprivredi, na primjeru posebnih uvjeta gospodarenja u uzgoju drvenastih kultura na melioriranom kršu, ukazujući na potrebu razvoja modela transporta vode u specifičnim  uvjetima melioriranoga krša kao podloge za primjenu precizne poljoprivrede.  Prof. dr. sc. Vedran Bilas s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu u svome je predavanju pod naslovom Umreženi senzorski sustavi u preciznoj poljoprivredi dao kratki pregled primjene umreženih senzorskih sustava u poljoprivredi i uvid u trendove i očekivani razvoj tehnologija. Posebno je naglasio važnost „interneta stvari“ (Internet of Things) čija primjena u poljoprivredi može rezultirati značajnim ekonomskim učincima, kroz stvaranje lanca vrijednosti. Prikazao je neke od svjetski zapaženih rezultata Laboratorija za inteligentne senzorske sustave čiji je voditelj, posebno istaknuvši iskustva u istraživanju i razvoju sustava za praćenje štetnika (projekt MasliNET - Multimodal environmental monitoring system for microclimate and pest monitoring in olive groves)  te naprednih sustava za potporu navodnjavanju (projekt SENSIRRIKA - Advanced sensor systems for precision irrigation in karst landscape). Posebice je istaknuo multidisciplinarni karakter istraživanja i razvoja te značaj domenskoga znanja te se u tome kontekstu osvrnuo na suradnju s industrijom i potencijale za komercijalizaciju rezultata istraživanja. Doc. dr. sc. Matko Orsag s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu u svome je predavanju pod naslovom Poljoprivreda potpomognuta robotskim sustavima prikazao neke od rezultata istraživanja na znanstvenom projektu SPECULARIA - Structured Ecological CULtivation with Autonomous Robots In Agriculture koji se provodi u Laboratoriju za robotiku i inteligentne sustave upravljanja FER-a. U vremenu kada se svijet bori sa sve očitijim posljedicama ljudskoga utjecaja na okoliš, organska poljoprivreda pruža priliku za promjenu u dosadašnjem odnosu prema prirodi. Suprotno uvriježenim metodama uzgoja biljaka, organski uzgoj je radno intenzivan proces koji izbjegava korištenje za okoliš štetnih pesticida, s usporedivo manjim prinosom plodova. Prethodno navedene karakteristike čine proizvode organskoga uzgoja komparativno skupljim u odnosu na klasičnu proizvodnju, čime se neposredno smanjuje njihova konkurentnost na tržištu, a posredno uzrokuje slabiju zastupljenost u ukupnoj proizvodnji. Da bi se omogućila široka potrošnja proizvoda organske poljoprivrede, potrebno je smanjiti cijenu proizvodnje. Jedan od strateških ciljeva navedenoga laboratorija je uvođenje heterogenih robotskih sustava s ciljem smanjenja radnih sati radnika, čime se zadržavaju sve prednosti organske proizvodnje uz smanjenje ukupne cijene proizvoda. Vlado Čondić Galiničić (Fortenova Grupa) i Mate Krpan (Fortenova Grupa – mStart Plus d.o.o.) u zajedničkom su predavanju pod naslovom Poljoprivreda u Fortenova Grupi dali cjeloviti prikaz kompanije kao vodeće poljoprivredne tvrtke u Hrvatskoj u vlasništvu 33.500 ha zemljišta i proizvodnjom od 400.000 svinja u sklopu koje posluju između ostalih i Belje, Agrolaguna, PIK Vinkovci i Vupik kao vodeće poljoprivredne tvrtke u ovom dijelu Europe. Fortenova Grupa uključena je u svjetske trendove digitalizacije jer poljoprivreda prolazi kroz veliku preobrazbu te od primarne djelatnosti postaje tehnološki vođena grana industrije. Spektar djelatnosti koje pokriva Fortenova Grupa vrlo je širok, od mliječnog i mesnog govedarstva, svinjogojstva i ratarstva do vinogradarstva i vinarstva te svaka od njih ima svoje specifičnosti i zakonitosti, a tržišnu konkurentnost osiguravaju pravovremenom primjenom naprednih tehnologija (robotika, GIS, Big Dana alati…). Podaci s farmi, poljoprivredne mehanizacije i dronova prikupljaju se u centralni informacijski sustav nakon čega se obavlja obradba podataka i odgovarajuća analitika s ciljem donošenja odluka. Primjena takvih rješenja zahtjeva i kontinuiranu edukaciju zaposlenika neovisno o radnom mjestu. Obzirom da su veliki poljoprivredni sustavi često oslonjeni na lokalne kooperante i OPG-ove, neophodna je i njihova konkurentnost, a današnja cloud rješenja omogućavaju im brzu digitalnu transformaciju. Izazovi suvremene poljoprivrede s kojima se sučeljava Fortenova Grup, a time i šira zajednica su: (i) digitalizacija i automatizacija; (ii) razvoj kadrova za modernu poljoprivredu  i (iii) promjena percepcije poljoprivrednika. Mate Knezović (Agrivi d.o.o.) u svome je predavanju pod nazivom Digitalna transformacija poljoprivrede naglasio činjenicu da digitalna poljoprivredna rješenja doživljavaju vrlo dinamičan rast diljem svijeta. Penetracija tehnologija digitalne poljoprivrede dosegla je preko 30% u SAD-u, u Njemačkoj kao vodećem europskom tržištu procjenjuje se na 20%, dok se u državama središnje i istočne Europe procjenjuje na 7-12%. Povećano usvajanje digitalnih poljoprivrednih rješenja prepoznali su investitori i cijeli lanac vrijednosti, koji su u posljednjih 5 godina u poljoprivredne tehnološke tvrtke uložili preko 50 milijarda USD. Agri-Tech rješenja snažno mijenjaju cjelokupnu poljoprivrednu industriju. Uvelike utječu na profitabilnost proizvodnje (30% povećanja prinosa samo od precizne poljoprivrede), dovodi do snažnog zahtjeva za sljedivosti (traceability), skraćuje se lanac vrijednosti, tj. smanjuje se broj posrednika od poljoprivrednika do krajnjeg potrošača. Cilj svih sudionik lanca vrijednosti je prvi  „osvojiti“ digitalni odnos sa poljoprivrednikom. Tvrtka Agrivi d.o.o. propulzivna je razvojna firma koja se uspješno uključuje u međunarodne kooperacije na području digitalizacije poljoprivrede. Dr. sc. Davorka Moslavac Forjan (Inovacijski centar "Nikola Tesla") i Mirjana Dozan (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu; Inovacijski centar "Nikola Tesla") u zajedničkom su predavanju ukazali na ovovremeni i budući značaj Digitalnih inovacijskih središta (Digital Innovation Hubs, DIHs). DIH-ovi su ključni prioritet u inicijativi Digitising European Industry koju je Europska komisija usvojila u travnju 2016. godine. Od 2016. do 2020. EU ulaže 100 milijuna eura godišnje za potporu umrežavanju različitih DIH-ova diljem Europe kako bi se pomoglo malim i srednjim poduzećima u digitalnoj transformaciji. CROBOHUB DIH - Hrvatsko robotičko digitalno inovacijsko središte, smješteno u sklopu Inovacijskog centra Nikola Tesla (ICENT), ključno je mjesto pružanja potpore hrvatskim tvrtkama u povećanju konkurentnosti poboljšanjem njihovih poslovnih/proizvodnih procesa, kao i proizvoda i usluga uz pomoć digitalnih tehnologija. CROBOHUB djeluje po načelu sve-na-jednom-mjestu (one-stop-shop), pomažući hrvatskim tvrtkama da digitaliziraju svoje poslovanje kroz učinkovito orkestriranje različitih dionika u inovacijskom ekosustavu, koji mogu pridonijeti razvoju i primjeni naprednih sustava u proizvodnji. Valja istaknuti da se CROBOHUB uključuje kroz razvojne projekte u primjene digitalnih tehnologija i u poljoprivrednom sektoru. Na početku Okruglog stola prezentiran je studentski program pod sloganom Imagine, Create, Innovate - Smart Agriculture. Prošle godine pod istim sloganom usredotočenje je bilo na tematiku Smart City, a ove godine na Smart Agriculture. Prezentaciju je održao doc. dr. sc. Vinko Lešić (ICENT; FER). Cilj je ovoga dugoročnog programa usmjeravati studente hrvatskih visokih učilišta prema primijenjenom istraživanju i razvoju inovacija zasnovanih na blagodatima njihovih kreativnih zamisli. Program će se provoditi svake godine s različitim tematskim fokusom. Stremljenja programa Imagine, Create, Innovate uklapaju se u viziju razvoja ICENT-a, tj. u stvaranje znanstveno-inovacijskog ekosustava koji će rezultirati tehničkim i poslovnim inovacijama te u konačnici povećanjem konkurentnosti našega gospodarstva kroz komercijalizaciju visokotehnoloških proizvoda. Kratkoročno, očekujemo usaditi samopouzdanje i potrebne vještine za stvaranje STEM inovacija već od studentskih dana, a dugoročno postaviti čvrstu i poticajnu inovativnu atmosferu među studentima i mladim poduzećima, a i osvijestiti značaj podrške u javnosti i gospodarstvu.

Dobitnici Rektorove nagrade za akademsku godinu 2018./2019.

pet, 2019-06-14 15:41
Povjerenstvo za Rektorovu nagradu pregledalo je studentske radove koje su predložile sastavnice Sveučilišta u Zagrebu te je izabralo ukupno 161 rad u pet kategorija: 106 radova u a) kategoriji za individualni znanstveni i umjetnički rad (jedan ili dva autora), 25 u b) kategoriji za timski znanstveni i umjetnički rad (tri do deset autora), 6 u d) kategoriji za "veliki" timski znanstveni i umjetnički rad (više od deset autora), 3 u e) kategoriji za posebne natjecateljske uspjehe pojedinaca ili timova i 21 u f) kategoriji za društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici.

Dobitnici Rektorove nagrade za akademsku godinu 2018./2019.

Svečana dodjela Rektorove nagrade održat će se u srijedu 3. srpnja 2019. u 11 sati u Kongresnoj dvorani na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Kennedyjev trg 6. Prigodom svečane podjele nagrada organizirana je i izložba postera nagrađenih radova dobitnika Rektorove nagrade i bit će otvorena od 3. do 10. srpnja 2019. na Ekonomskomu fakultetu.
Upute za postavljanje izložbe postera dobitnika Rektorove nagrade
Panoi za postere bit će postavljeni u hodniku ispred Kongresne dvorane na Ekonomskom fakultetu, Kennedyjev trg 6. Postere trebaju izraditi dobitnici Rektorove nagrade a) i b) kategorije. Za svaki nagrađeni rad predviđen je jedan poster-pano. Postere treba postaviti najkasnije do srijede 3. srpnja 2019. u 10 sati, a panoi će studentima biti na raspolaganju od utorka 2. srpnja. Nagrađeni studenti trebaju postere sami pričvrstiti na pano. Dimenzije postera: visina 110 cm, širina 85 cm. Prostor je postera po visini podijeljen u tri dijela: zaglavlje, središnji dio i podnožje. Zaglavlje i podnožje zauzimaju cijelu širinu papira. Visina zaglavlja je 14 cm, a visina podnožja 10 cm; od središnjeg dijela postera odijeljeni su vodoravnom crtom cijelom dužinom papira. U lijevom kutu zaglavlja staviti znak i logotip Sveučilišta, plave boje, visine 12 cm. U zaglavlje napisati naslov rada (visina 96 pt), ispod naslova autore rada u obliku: Ime Prezime (visina slova 48 pt). Oba teksta trebaju biti poravnana po lijevom rubu, pismo Times New Roman plave boje. U podnožje staviti znak i naziv fakulteta / akademije te zavoda i kontakt-podatke autora (e-adresa), eventualno poveznicu na mrežnu stranicu na kojoj je objavljen rad. Središnji prostor predviđen je za opis rada. Dobitnici nagrada trebaju sami skinuti svoje postere 10. srpnja (u suprotnom ih nećemo imati gdje pohraniti).

Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij "Upravljanje ljudskim potencijalima"

čet, 2019-06-13 14:49
Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij "Upravljanje ljudskim potencijalima" za stjecanje akademskoga naziva: sveučilišni specijalist/specijalistica upravljanja ljudskim potencijalima u akademskoj godini 2019./2020.


1. UVJETI I PRAVO UPISA
Na Studij se mogu upisati pristupnici:

a) sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem, i to:
- predbolonjskim četverogodišnjim sveučilišnim dodiplomskim studijem
- odgovarajućim bolonjskim diplomskim sveučilišnim studijem odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem (s ostvarenih 300 ECTS bodova)
- strani državljani koji su završili odgovarajući sveučilišni diplomski studij, a kojima je diploma priznata prema važećim zakonskim propisima Republike Hrvatske (akademsko priznavanje inozemne visokoškolske kvalifikacije u RH na Sveučilištu u Zagrebu)

b) s prosječnom ocjenom studija većom od 3,5, odnosno kandidati s nižim prosjekom ukoliko prilože preporuku dva sveučilišna profesora s fakulteta na kojem su završili odgovarajući sveučilišni diplomski studij

Od pristupnika se očekuje poznavanje engleskoga jezika na razini praćenja stručne literature i stručne komunikacije.

Pravo upisa na Studij stječu pristupnici koji zadovoljavaju uvjete upisa. Ako se za upis na Studij prijavi više pristupnika od upisne kvote, pravo upisa stječu pristupnici koji udovoljavaju svim uvjetima natječaja i koji su odabrani putem selekcijskoga postupka. Glavne odrednice selekcijskog postupka su prosjek ocjena na studiju i motivacijski razgovor.

S kandidatima koji ostvare pravo upisa na Studij sklapa se Ugovor o studiranju uz plaćanje. Ugovorom se utvrđuju status studenta, visina naknade te prava i obveze ugovornih strana.

2. UPISNA KVOTA
Na Studij se prima 30 studenata.

3. PROGRAM I TRAJANJE STUDIJA
Detaljan program studija dostupan je na stranici http://uljp.unizg.hr/.
Studij traje tri semestra i nosi 90 ECTS bodova. Povrh toga, na Studiju postoji i pripremni semestar u okviru kojeg se održava nastava na razlikovnim predmetima. Razlikovni predmeti ne nose ECTS bodove, a svrha im je omogućiti studentima stjecanje znanja koja su im neophodna za praćenje nastave na Studiju. Za svakog se studenta određuju posebno, ovisno o tome je li tijekom svojeg preddiplomskog ili diplomskog studija položio ispite koje sadržajno obuhvaćaju gradivo propisano pojedinim razlikovnim predmetom.

4. UPIS I POČETAK NASTAVE
Upis na Studij održat će se 21. i 22. listopada 2019. Održavanja nastave na razlikovnim predmetima u pripremnom semestru započinje 28. listopada 2019. Održavanje redovite nastave na Studiju započinje u ljetnom semestru 10. veljače 2020.

5. VISINA ŠKOLARINE
Školarina iznosi 14.000,00 kn po semestru, odnosno 42.000,00 kn za tri semestra koliko traje Studij. Dodatno, za svaki razlikovni predmet koji studenti trebaju položiti jer nisu stekli potrebna formalna osnovna ekonomska, psihološka i/ili statistička znanja, potrebno je platiti 1.500,00 kn. Izvan uplaćene školarine su i troškovi prijave odnosno obrane specijalističkog rada u ukupnom iznosu od 3.000,00 kn. Školarinu je moguće platiti jednokratno ili u nekoliko rata.

6. POSTUPAK PRIJAVE ZA UPIS NA STUDIJ
Postupak prijave za upis na studij sastoji se u popunjavanju i dostavi obrasca za prijavu i popratne dokumentacije, poštom na adresu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Prijava za upis na Studij uključuje sljedeće dokumente:

    Obrazac prijave [ DOWNLOAD]
    Diploma prethodnog(ih) studija (ovjerena preslika)
    Prijepis ocjena sa svih prethodnih razina studija
    Preporuke ukoliko je prosjek ocjena kandidata na prethodnim studijima bio niži od 3,50 (dvije preporuke)
    Domovnica (izvornik ili ovjerena preslika ne starije od 6 mjeseci)
    Izvadak iz matice rođenih (izvornik ili ovjerena preslika ne starije od 6 mjeseci)
    Životopis
    Rješenje o akademskom priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije ukoliko kandidat dodiplomski    sveučilišni ili diplomski sveučilišni studij nije završio u Republici Hrvatskoj

7. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA
    Rok za podnošenje prijava na natječaj je od 2. rujna do 2. listopada 2019.

Ispunjenu prijavu na natječaj i traženu dokumentaciju poslati poštom na adresu:
EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Referada za poslijediplomske studije (s naznakom za: Studij Upravljanje ljudskim potencijalima)
Trg J. F. Kennedyja 6, 10000 Zagreb

Prijavom na natječaj dajete privolu za obradu Vaših osobnih podataka u svrhu upisa na studij, a u skladu s odredbama Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka.

Opširnije informacije nalaze se na mrežnoj stranici Studija

Za dodatne upite kontaktirati:

(a) doc. dr. sc. Maja Klindžić; mklindzic@net.efzg.hr, tel. 099/210 8748.

(b) doc. dr. sc. Maja Parmač Kovačić; mparmac@ffzg.hr, tel. 091/753 0949.

Tematska sjednica Povjerenstva za inovacije i transfer tehnologije: Predstavljen studij "Intelektualno vlasništvo"

čet, 2019-06-13 11:43
U srijedu 12. lipnja 2019. u 11 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu održana je tematska sjednica Povjerenstva za inovacije i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu na kojoj je predstavljen Poslijediplomski sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij "Intelektualno vlasništvo".

Sudionike sjednice uvodno su pozdravili prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu i koordinator Povjerenstva za inovacije i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, predsjednik Povjerenstva i dekan Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Voditeljica studija i izvanredna profesorica na Katedri za građansko pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković upoznala je čelnike sastavnica Sveučilišta u Zagrebu te ostale predstavnike akademske zajednice s programom ovoga studija. Sveučilište u Zagrebu kao jedan od svojih strateških ciljeva ističe obrazovanje stručnoga osoblja na svojim sastavnicama u smislu osposobljavanja za obavljanje poslova u području intelektualnoga vlasništva, vezanih uz istraživanje, razvoj, transfer tehnologije te sveučilišno obrazovanje. Sve informacije o studiju dostupne su OVDJE.  

Ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture za nastavnike hrvatskoga jezika iz dijaspore

čet, 2019-06-13 11:06

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, u okviru projekta Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori, i Udruga Knezovi Krčki Frankopani organiziraju Ljetnu školu hrvatskoga jezika i hrvatske kulture za nastavnike hrvatskoga jezika iz dijaspore u gradu Krku od 13. do 20. srpnja 2019.

Prijaviti se mogu svi zainteresirani nastavnici i studenti hrvatskoga jezika iz dijaspore.                                          
  • Ljetna škola - plakat (.pdf)


  • Ljetna škola na Facebooku
               

Stranice