Sveučilište u Zagrebu

Pretplati se na Sveučilište u Zagrebu feed Sveučilište u Zagrebu
Novosti
Osvježeno: prije 20 min 39 sec

Sastavnice Sveučilišta interdisciplinarno u projektu očuvanja slatkovodnih ekosustava

pet, 2020-07-17 10:45
Projektni timovi s Biološkoga odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga i Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zajedno s timom s njemačkoga Sveučilišta Duisburg-Essen, sudjelovat će u ERASMUS+ projektu razvoja diplomskoga studija iz ekološkoga monitoringa i bioprocjene slatkovodnih ekosustava u visokoškolskim institucijama Zapadnoga Balkana – ECOBIAS. Financiranje ovoga 953 tisuće eura vrijednoga trogodišnjega projekta osigurano je iz linije pod nazivom "Jačanje kapaciteta u visokom obrazovanju". U okviru takvoga financiranja timovi iz ERASMUS+ programskih zemalja, iz Hrvatske i Njemačke, pomažu visokim učilištima iz partnerskih zemalja zapadnoga Balkana da razviju, moderniziraju i prošire nove kurikulume, nastavne metode i nastavne materijale iz područja ekološkoga monitoringa. Projektni konzorcij pod voditeljstvom Prirodno-matematičkoga fakulteta Univerziteta u Novom Sadu čini ukupno 11 sveučilišta iz pet zemalja koje će zajedno raditi na razvoju i akreditaciji najmanje 26 diplomskih predmeta i 14 predmeta cjeloživotnoga obrazovanja za područje monitoringa okoliša u skladu s "Okvirnom direktivom o vodama Europske unije", a kojom se zemlje članice posvećuju ostvarivanju dobre kvalitete i kvantitete vodenih površina. Više o projektu možete saznati OVDJE. Sveučilište u Zagrebu jedan je od partnera u ECOBIAS projektu.
Kontakt osobe su izv. prof. dr. sc. Marko Miliša s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta marko.milisa@biol.pmf.hr i izv. prof. dr. sc. Marko Ćaleta s Učiteljskoga fakulteta marko.caleta@ufzg.hr. FACEBOOK INSTAGRAM

Natječaj za upis u I. godinu DIPLOMSKIH studija u ak. god. 2020./2021.

čet, 2020-07-16 09:15
Sveučilište u Zagrebu je na temelju članka 77. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/2003.) i članka 55. Statuta Sveučilišta, a u skladu s odlukama Senata Sveučilišta od 26. svibnja 2020. i 6. lipnja 2020. raspisalo Natječaj za upis studenata u I. godinu DIPLOMSKOG studija u akademskoj godini 2020./2021.

Tekst NATJEČAJA za upis studenata u I. godinu DIPLOMSKIH studija u ak. god. 2020./2021. TABLICA UPISNIH MJESTA za upis u 1. godinu DIPLOMSKIH STUDIJA u ak. god. 2020./2021.* *Navedeni broj upisnih mjesta na dvopredmetnim studijima zapravo je dvostruki broj studenata jer upisani studenti ostvaruju na jednom dvopredmetnom studiju samo pola ukupnog studija.    Datum objave Natječaja: 16. srpnja 2020.

Konačni rezultati Natječaja za sufinanciranje studentskih programa za 2020.

sri, 2020-07-15 16:12
Nakon isteka roka za žalbe, koji je bio od 3. do 10. lipnja 2020., Povjerenstvo za provedbu Natječaja za sufinanciranje studentskih programa donijelo je konačan prijedlog raspodjele novčanih sredstava. Prijedlog je u okviru proračuna Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu za 2020. usvojila Skupština Studentskoga zbora, a suglasnost je dao i Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj 11. redovitoj elektroničkoj sjednici 14. srpnja 2020. REZULTATI NATJEČAJA za sufinanciranje studentskih programa za 2020. Sredstva za studentske programe bit će doznačena na račune sastavnica na kojima studiraju prijavitelji programa. Potvrdu o dodijeljenim sredstvima možete zatražiti na studentski.zbor@gmail.com Prijavitelji programa obvezni su računovodstvu fakulteta/akademije dostaviti potpuno financijsko i programsko izvješće o provedenom programu, najkasnije 30 dana od završetka provedbe, a naknadno isto učitati i u aplikaciju za potrebe Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu. Povjerenstvo je djelovalo u sastavu: prof. dr. sc. Klaudio Pap (Grafički fakultet), izv. prof. dr. sc. Slavko Slišković (Katolički bogoslovni fakultet), prof. dr. sc. Lajoš Žager (Ekonomski fakultet) te studenti Ivan-Pavao Boras (Fakultet strojarstva i brodogradnje), Krešimir Domazet (Stomatološki fakultet), Mihovil Mioković (Ekonomski fakultet) i Josip Periša (Filozofski fakultet). Aplikacija za prijavu programa i podnošenje izvještaja u koju se ulazi putem AAI identiteta (aktivna nakon ljetnih praznika).

Održan okrugli stol „Umjetna inteligencija – percepcija i stvarnost“

sri, 2020-07-15 14:45
Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, u suradnji s Inovacijskim centrom "Nikola Tesla", Hrvatskom gospodarskom komorom i Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu organizirao je 3. srpnja 2020. okrugli stol pod nazivom „Umjetna inteligencija – percepcija i stvarnost“ u prostorima HGK-a. Okruglom stolu prisustvovalo je fizički i on line oko 80 sudionika, među kojima i prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu. Navedene institucije već u nizu organiziraju okrugle stolove na teme koje su od iznimnoga značaja za razvoj gospodarstva i društva, a povezano sa znanstvenim postignućima i znanstvenim trendovima. Cilj je da se na odgovarajući način međusobno približe akademske, znanstvene i poslovne zajednice. Teme ovoga okruglog stola bile su:
  • Povijest i trendovi razvoja umjetne inteligencije - jedan osobni pogled (prof. dr. sc. Slobodan Ribarić, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu)
  • Centar za umjetnu inteligenciju FER-a (prof. dr. sc. Sven Lončarić, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu)
  • Umjetna inteligencija u autonomnim robotskim sustavima (prof. dr. sc. Ivan Petrović, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu)
  • Primjena umjetne inteligencije u javnoj upravi (prof. dr. sc. Neven Vrček, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu)
  • Primjena umjetne inteligencije u kibernetičkoj sigurnosti - statusi, zablude i izazovi (doc. dr. sc. Stjepan Groš, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu)
  • Može li se mobilna mreža pete generacije (5G) uspješno implementirati bez značajnog korištenja umjetne inteligencije? (prof. dr. sc. Gordan Šišul, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu).
Osnovni cilj bio je ukazati na značaj umjetne inteligencije u procesu digitalne transformacije gospodarstva i društva. Stručnjaci iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije, odnosno iz užih područja računarskih znanosti i upravljanja sustavima, prezentirali su svoja znanstvena postignuća, metodologije i trendove razvoja umjetne inteligencije kao bitnog pokretača "Četvrte industrijske revolucije" i bitnoga čimbenika budućega razvoja čovječanstva. Na predavanjima su se mogli čuti vrlo odmjereni pogledi povijesnoga razvoja umjetne inteligencije do današnjih mega-trendova koji integriraju fizičku, digitalnu i biološku stvarnost kao pokretače disruptivnih tehnologija Industrije 4.0. Posve je vjerojatno da će digitalizacija temeljena na umjetnoj inteligenciji usmjeriti i razvojne trendove nadolazeće "Pete industrijske revolucije" čiji su izgledni fokusi: energija i pohrana energije te energetska učinkovitost sa snažnim utjecajem na ublažavanje klimatskih promjena, znanost o materijalima te daljnji napretci u znanosti o podatcima i informacijama. Na okrugom stolu željelo se raspraviti kakvo je stanje istraživanja i razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Centar za umjetnu inteligenciju FER-a te planove primjene umjetne inteligencije uz potporu Inovacijskog centra "Nikola Tesla" (ICENT). Kao specifične teme raspravljeni su izazovi koji se odnose na umjetnu inteligenciju u autonomnim robotskim sustavima te primjenu umjetne inteligencije u kibernetičkoj sigurnosti. Ove su teme (uz superračunala), istaknuto je, temeljni stupovi Digitalnog europskog programa koji će biti u provedbi od 2021. do 2027., uz koji se vežu i Digitalna inovacijska središta. Kako se javna uprava može i treba transformirati u nadolazećem vremenu uz primjenu umjetne inteligencije? Odgovor, bar načelni, mogao se čuti na ovom okruglom stolu. Za iskorake u unaprijeđenu javne uprave potrebno je više znanja, razumijevanja i odgovornosti političkih struktura, ali i povjerenja u struku. Također se raspravljalo i o zanimljivom ptanju: Može li se mobilna mreža pete generacije (5G) uspješno implementirati bez značajnoga korištenja umjetne inteligencije? Odnosno, može li se umjetna inteligencija primjenjivati željenom dinamikom bez naprednijih i bržih komunikacija? Nedvojbeno je da se ove dvije ključne tehnologije razvijaju u međusobnoj korelaciji.  Ovim okruglim stolom pokušalo se ukazati na veliki značaj umjetne inteligencije i potaknuti sinergijsko djelovanje znanstvene zajednice, gospodarstva i javne uprave naše domovine na razvoju i primjeni digitalnih tehnologija. Za to je nužno potrebno ZAJEDNIŠTVO na svim razinama djelovanja - od pojedinaca, skupina, institucija, sektora i pametnih politika, a sve u interesu poticanja razmišljanja i djelovanja usmjerenih općem dobru i javnom interesu. Moderator okruglog stola bio je dr. sc. Nedjeljko Perić, redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) i ravnatelj Inovacijskog centra "Nikola Tesla" (CENT). „Okrugli stol: Umjetna inteligencija – percepcija i stvarnost“ prenosio se i on line, a cijeli događaj moguće je pogledati i na YouTube kanalima Hrvatske gospodarske komore i Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.  

Senat Sveučilišta u Zagrebu potvrdio odluku rektora o suspenziji prof. dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić s dužnosti dekanice Filozofskoga fakulteta

uto, 2020-07-14 21:51
Senat Sveučilišta u Zagrebu na 11. redovitoj elektroničkoj sjednici, koja je održana 14. srpnja 2020. u vremenu od 12 do 18 sati, potvrdio je odluku rektora prof. dr. sc. Damira Borasa o suspenziji prof. dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić s dužnosti dekanice Filozofskoga fakulteta. Senat je odluku donio dvotrećinskom većinom od ukupnog broja članova Senata, pri čemu je od ukupno 70 članova Senata glasovanju pristupilo 67 članova. Za odluku o potvrdi suspenzije glasovalo je 48 članova Senata, dok je 12 članova glasovalo protiv, a sedam je članova ostalo suzdržano. Odluku o suspenziji dekanice Filozofskoga fakulteta rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras donio je 8. srpnja 2020. zbog ozbiljnoga i trajnoga kršenja zakona i Statuta Sveučilišta u Zagrebu te na njima temeljenih odluka. Odluka je prema zakonskim i statutarnim odredbama podlijegala potvrdi Senata. Senat je također potvrdio i odluku rektora kojom je za obnašatelja dužnosti dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu do izbora novog dekana imenovan prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga. Na sjednici je imenovano i pet obnašatelja dužnosti prodekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: doc. dr. sc. Tomislav Galović s Odsjeka za povijest, doc. dr. sc. Vinko Kovačić s Odsjeka za talijanistiku, doc. dr. sc. Naida Mihal Brandl s Katedre za judaistiku, izv. prof. dr. sc. Ana Munk s Odsjeka za povijest umjetnosti i izv. prof. dr. sc. Krešimir Pavlina s Odsjeka za komunikacijske i informacijske znanosti.

Natječaj za upis na Sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij 'Ekoinženjerstvo'

pon, 2020-07-13 16:33
Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij Ekoinženjerstvo u akademskoj godini 2020./2021. za stjecanje akademskoga naziva SVEUČILIŠNI/SVEUČILIŠNA SPECIJALIST/SPECIJALISTICA EKOINŽENJERSTVA.
  Pravo upisa imaju pristupnici koji su stekli diplomu sveučilišnog diplomskog studija (ili četverogodišnjeg sveučilišnog dodiplomskog studija – prema staroj shemi studiranja) iz tehničkog i biotehničkog područja. Pravo upisa imaju i pristupnici koji su u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu završili sveučilišne studije iz drugih područja pri čemu se od kandidata, po odluci Stručnog vijeća studija, može tražiti polaganje razlikovnih ispita. Prijavi je potrebno priložiti: 1. ispunjen obrazac za prijavu;
2. 
ovjerenu presliku diplome/rješenja o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije;
3. 
životopis;
4. 
prijepis svih ocjena sa studija;
5.
 potvrdu o poznavanju jednog svjetskog jezika. Pristupnik može priložiti dodatnu dokumentaciju za koju smatra da može pomoći kandidaturi. Prijave se podnose na propisanom obrascu. Prijave koje nisu u skladu s uputama ili nisu potpune neće se uzeti u obzir. ŠKOLARINA za akademsku godinu 2020./2021. iznosi 8.000,00 kuna po semestru. Za kandidate koji upisuju razlikovne kolegije troškovi školarine se uvećavaju za 4.000,00 kuna. Ako troškove studija snosi poduzeće ili ustanova, prilikom upisa potrebno je priložiti odgovarajuću Odluku o snošenju troškova. Rok za podnošenje prijava je do 31. kolovoza 2020. Sva potrebna dokumentacija šalje se na adresu:
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
(s naznakom za: EKOINŽENJERSTVO)
Marulićev trg 19, 10000 Zagreb Propisani OBRAZAC te sve dodatne OBAVIJESTI možete naći na: mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu www.unizg.hr i Fakulteta www.fkit.hr, gdje možete preuzeti datoteku "Obrazac za prijavu". Kontakt osoba:
Tihana Popović
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
Telefon: + 385 (01) 4597 261
E-mail: ekoinz@fkit.hr

Tri projekta Sveučilišta u Zagrebu dobila financiranje Hrvatske zaklade za znanost u okviru natječaja IP-CORONA-2020-04

pon, 2020-07-13 10:56
Tri projekta Sveučilišta u Zagrebu dobila su financiranje za provedbu istraživanja u okviru natječaja „Upravljanje zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima te društvenim i obrazovnim aspektima pandemije (IP-CORONA-2020-04)” Hrvatske zaklade za znanost. Riječ je o projektu „Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj (CoVIg)“ koji će pod vodstvom dr. sc. Beate Halassy provoditi Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu, projektu „Obnavljanje društva: Longitudinalno istraživanje društvenog oporavka u Hrvatskoj nakon pandemije  koronavirusa“ Filozofskoga fakulteta koji vodi prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški, te projektu „Varijabilnost sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 i genetička podloga domaćina kao biomarkeri za otkrivanje čimbenika rizika tijekom pandemije COVID-19“ Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta koji će se provoditi pod vodstvom prof. dr. sc. Kristiana Vlahovičeka. Hrvatska zaklada za znanost raspisala je natječaj IP-CORONA-2020-04 potkraj ožujka 2020. Na natječaj je pristiglo 98 prijava, a na temelju procesa vrednovanja u kojem su sudjelovali domaći i međunarodni znanstvenici, Upravni odbor HRZZ-a donio je krajem lipnja odluku o financiranju 11 najbolje rangiranih projekata, od čega njih tri sa Sveučilišta u Zagrebu. Odabrani projekti usmjereni su na istraživanja koja stvaraju novo i unapređuju postojeće znanje o zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima te društvenim aspektima pandemije. Projekt „Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj (CoVIg)“ Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu usmjeren je na tri glavna cilja. Prvi uključuje organizaciju etičkih i infrastrukturnih pretpostavki za uspostavu nacionalne banke plazme specifične za SARS-CoV-2 virus koja će biti dobro karakterizirana i provjereno bez prisutnosti virusa, pri čemu će svakom uzorku plazme biti izmjerena sposobnost neutralizacije virusa. Drugi je cilj projekta uspostava uzgoja virusa SARS-CoV-2 u kulturi stanica, razvoj metodologije za određivanje količine infektivnoga virusa i sposobnosti plazme/antitijela da taj virus neutraliziraju. Uspostavljena metodologija predstavljat će osnovu svih budućih istraživanja djelotvornosti novih lijekova i cjepiva protiv ovoga virusa. Treći je cilj projekta usmjeren na pripravu prototipa za SARS-CoV-2 specifični imunoglobulin koji ispunjava regulatorne zahtjeve kvalitete za taj tip lijeka. Namjera je razviti proizvodni proces njegove priprave na laboratorijskoj skali te uspostaviti i optimizirati metode za kontrolu njegove kvalitete, a koje bi zainteresirane kompanije i institucije mogle lako prenijeti u fazu razvoja lijeka za humanu primjenu.  Projekt „Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj (CoVIg)“ realizirat će znanstvenici i stručnjaci iz četiriju institucija – Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskoga zavoda za transfuzijsku medicinu, Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ i Imunološkoga zavoda. Projekt „Obnavljanje društva: Longitudinalno istraživanje društvenog oporavka u Hrvatskoj nakon pandemije koronavirusa“ Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bavi se pitanjima oporavka društva nakon pandemije koronavirusa. Osim što je usmjeren na analizu utjecaja pandemije na mentalno zdravlje, a sada već postaje jasnije kako je taj utjecaj izvjestan, glavno je pitanje projekta kako smo kao društvo reagirali na pandemiju i na koji će se način društvo nastaviti razvijati, što su središnja pitanja društvenoga oporavka. Istraživanje će biti longitudinalno, a provest će se na uzorku od 1200 odraslih građana Republike Hrvatske u dobi od 18 do 75 godina. Istraživači će biti usmjereni na pitanje kako će (hrvatsko) društvo izgledati nakon pandemije, odnosno kakvu budućnost hrvatskoga društva predviđaju građani Hrvatske. Specifično, ispitat će se kako individualna obilježja pojedinaca, te iskustva pojedinaca i zajednice tijekom borbe protiv epidemije, određuju percepciju društva u sadašnjosti i budućnosti, nakon završetka epidemije. Temeljni doprinos istraživanja istraživači vide u identificiranju obilježja pojedinaca koji su se (ne)uspješno nosili s pandemijom, kao i u identificiranju razmjera percipiranih i očekivanih društvenih promjena, koje će se pratiti u trima valovima, tijekom razdoblja od godinu dana. Također, na temelju analize razmjera očekivanih društvenih promjena i longitudinalnog praćenja stabilnosti tih očekivanja moći će se donijeti preporuke za upravljanje društvenom promjenom koja će se izvjesno dogoditi. Interdisciplinarni projektni tim čine istraživačice i istraživači, psiholozi, sociolozi i politolozi uglavnom mlađe generacije i doktorandi s domaćih i međunarodnih institucija (Filozofski fakultet, Fakultet političkih znanosti, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Sveučilište Cambridge) u suradnji s eminentnim profesorima sa Sveučilišta St. Andrews iz Velike Britanije i Sveučilišta u Lausanni, Švicarska. Projekt Varijabilnost sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 i genetička podloga domaćina kao biomarkeri za otkrivanje čimbenika rizika tijekom pandemije COVID-19“ Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta usmjeren je na ispitivanje postoji li povezanost između težine kliničkih simptoma i genetičke podloge pojedinaca oboljelih od bolesti COVID-19. Riječ je o interdisciplinarnom istraživanju u kojem sudjeluje više od 20 istraživača iz triju kliničkih bolnica (KB Dubrava, KBC Sestre Milosrdnice, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“), Instituta Ruđer Bošković, Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, te predstavnici čak četiriju sastavnica Sveučilišta u Zagrebu (Prirodoslovno-matematički fakultet, Medicinski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Farmaceutsko-biokemijski fakultet). Upotrebom najnovijih generacija tehnologije sekvenciranja genetičke informacije utvrdit će se individualne genetičke slike do 200 zaraženih pojedinaca, nakon čega će one biti povezane s težinom i oblikom simptoma te će se utvrditi postoje li određene genetičke značajke koje bi mogle poslužiti kao pouzdan dijagnostički pokazatelj visokoga rizika u razvoju težih oblika bolesti. Također, u okviru projekta bit će određen i zasebni genetički slijed virusa svake zaražene osobe, istražit će se u kojoj su mjeri zastupljene mutacije virusne RNA unutar hrvatske populacije, pratit će se brzina i stopa kojom virus mutira, te ispitati kako na tijek bolesti utječe međuodnos virusnih mutacija i genetičke podloge pojedinca. Istraživači i njihovi timovi uključeni u ovaj projekt spajaju nekoliko znanstvenih područja, od infektologije, epidemiologije i kliničke biokemije, preko genomike, molekularne i računalne biologije, do računarstva i podatkovnih znanosti. U projekt su uključeni i međunarodni stručnjaci iz talijanske regije Friuli Venezia Giulia te suradnici iz dijaspore s njemačkoga Sveučilišta u Tübingenu.

Dekanica FFZG-a suspendirana s dužnosti zbog mobinga i drugoga protuzakonitog postupanja

sri, 2020-07-08 11:50
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras donio je odluku o suspenziji prof. dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić s dužnosti dekanice Filozofskog fakulteta zbog ozbiljnog i trajnog kršenja zakona i Statuta Sveučilišta u Zagrebu i na njemu utemeljenih odluka. Odluka o suspenziji temelji se u prvom redu na presudi Županijskog suda u Zagrebu od 26. lipnja 2020. kojom je prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić pravomoćno osuđena za šikaniranje - mobing zaposlenika Fakulteta čime je ugrožavala dostojanstvo osobe (zaposlenika) u sferi komuniciranja, održavanja socijalnih odnosa i kvalitete profesionalnog statusa. Presuda definira mobing kao svako fizičko i psihičko zlostavljanje na radnom mjestu bez obzira na diskriminacijsku osnovu. Sud je utvrdio da je prof. dr. sc. Ante Čović, redoviti profesor u trajnom zvanju i zaposlenik Filozofskog fakulteta bio izložen takvom zlostavljanju na radnom mjestu u svim sferama koje karakteriziraju mobing od strane prof. dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić od stupanja na dužnost dekanice u studenom 2017. pa sve do prestanka njegova radnog odnosa na Filozofskom fakultetu 15. studenoga 2018. U Odluci rektora navodi se kako je takvim postupanjem, koje je nespojivo s obnašanjem dužnosti dekanice, prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić osim povrede dostojanstva zaposlenika nanijela i veću materijalnu štetu Fakultetu, jer je presudom naloženo da Fakultet zbog povrede prava osobnosti mora zaposleniku isplatiti naknadu u iznosu od 25.000,00 kuna kao i pripadajuće sudske troškove u iznosu 11.250,00 kuna. Kao daljnji razlozi za suspenziju u Odluci se navode pisana upozorenja koja je rektor u različitim prigodama bio prisiljen donijeti zbog protuzakonitog i protustatutarnog postupanja dekanice, suspendiranje protupropisne odluke o smjeni povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika te brojni zahtjevi za očitovanjem i postupanjem po pritužbama zaposlenika Fakulteta. U obrazloženju Odluke konstatira se kako kroz višestoljetnu povijest Sveučilišta u Zagrebu nije zabilježeno da bi jedan čelnik sastavnice tako sustavno i kontinuirano kršio odredbe zakona i Statuta i na njima utemeljenih odluka na temelju čega se daje ocjena da se cjelina dosadašnjeg mandata dekanice Vlahović-Štetić može označiti kao „ekscesni mandat“ u kojem su tijela Fakulteta kontinuirano kršila pravne norme, dobre običaje i uzuse akademske demokracije. Odluka o suspenziji stupa na snagu danom donošenja, ali je podložna potvrdi na Senatu. Prema odredbama Statuta Sveučilišta, Senat u roku od 30 dana odlučuje o potvrdi oluke o suspenziji čelnika sastavnice. U slučaju potvrde odluke o suspenziji čelnik sastavnice, dekan, razriješen je dužnosti, a izbor novog čelnika potrebno je obaviti u roku od 3 mjeseca. U postupku izbora novog čelnika razriješeni se dekan ne može kandidirati. U istoj odluci rektor je za obnašatelja dužnosti dekana Filozofskog fakulteta imenovao prof. dr. sc. Miljenka Šimpragu, prorektora za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije, koji preuzima upravljanje Fakultetom do izbora novog dekana. Odluka rektora o suspenziji dekanice Prvostupanjska presuda za mobing protiv dekanice FFZG-a Pravomoćna presuda za mobing protiv dekanice FFZG-a

FOI najavio upise u prvu godinu studija isključivo "online"

uto, 2020-07-07 16:21
Slijedom nepovoljnih epidemioloških uvjeta u Hrvatskoj, a slijedeći preporuke matičnoga Sveučilišta u Zagrebu i ostalih nadležnih institucija, Fakultet organizacije i informatike iz Varaždina najavljuje da će upis u prvu godinu studija ak. godine 2020./2021. biti omogućen isključivo online i to putem aplikacije FOI UPISI na adresi upisi.foi.hr. Ne želeći dovoditi u opasnost svoje buduće studente i njihove roditelje te zaposlenike Fakulteta, FOI je spremno odgovorio na novonastalu situaciju te je kreirao aplikaciju koja će omogućiti budućim studentima na svim studijskim programima Fakulteta upise putem računala ili mobilnih uređaja. Aplikacija će za upise biti otvorena, kako je i najavljeno ovogodišnjim natječajem za upis studenata u 1. godinu studija Sveučilišta u Zagrebu, od 23. do 27. srpnja 2020. do 12 sati. Sustav za upise koji su razvili developeri Centra za razvoj programskih proizvoda fakulteta prvenstveno je za korištenje preko mobilnih uređaja, a budućim će studentima omogućiti brzi upis na željeni studijski program FOI-ja (Informacijski sustavi/Poslovni sustavi, Ekonomika poduzetništva, Primjena informacijske tehnologije u poslovanju) u nekoliko jednostavnih koraka: provjeru i popunjavanje osnovnih osobnih podataka, prilaganje osobnih dokumenata i preuzimanje upisnih paketa. Aplikacija je proizvod razvijen u suradnji Centra za razvoj programskih proizvoda Fakulteta s ostalim stručnim timovima FOI-ja u službama fakulteta - studentskom referadom, ISVU koordinatorom, računovodstvom i Centrom za međunarodne projekte. 'Važno je istaknuti da će, tijekom upisa, studentima na raspolaganju biti i stručni tim za korisničku podršku, koji će osim djelatnika Fakulteta uključivati i iskusne studente FOI-ja. Budući brucoši moći će nas u svakom trenutku  tijekom upisa kontaktirati telefonom ili elektroničkom poštom, a na raspolaganju će biti i podrška "uživo" putem nekoliko virtualnih soba u koje će se moći priključiti i u sinkronom (realnom) vremenu dobiti odgovore na sva svoja pitanja' – ističe dekanica FOI-ja izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep. FOI je već početkom ljetnog semestra ove akademske godine spremno dočekao online nastavu uz vlastitu infrastrukturu za održavanje predavanja, praktične nastave, ali i provođenje ispita, kao i obrana završnih i diplomskih radova te doktorskih disertacija. To su prepoznali i sami studenti, pa je u anketi provedenoj tijekom svibnja čak 70,5 posto studenata online nastavu na FOI-ju u cjelini ocijenilo ocjenom vrlo dobar ili odličan. 'Spremni smo i za potpuno online izvođenje nastave od jeseni, iako se nadamo da će nova akademska godina započeti u normalnim uvjetima, posebice za naše brucoše koje jedva čekamo upoznati uživo'  - ističe dekanica i dodaje da je ovo razdoblje online nastave na FOI-ju iskorišteno za uređenje novih dvorana i laboratorija, kao i vanjskoga izgleda povijesne zgrade u centru Varaždina.  

Za pripremu infrastrukturnih projekata za istraživanje, razvoj i inovacije sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu dodijeljeno više od 22 milijuna kuna

pet, 2020-07-03 09:59

U okviru javnog poziva Priprema IRI (istraživanje, razvoj i inovacije) infrastrukturnih projekata, pet sastavnica Sveučilišta u Zagrebu za šest projekata 29. lipnja 2020. u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisali su ugovore u ukupnoj vrijednosti višoj od 22 milijuna kuna.

Projekte su ugovorili Arhitektonski fakultet – Centar pametnih urbanih i ruralnih prostora (1,2 milijuna kn), Fakultet strojarstva i brodogradnje – Centar za napredne materijale i prevlake (1,3 milijuna kn) i Infrastrukturno jačanje IRI kapaciteta u području energetike i transporta (4,1 milijuna kn), Filozofski fakultet – Centar za napredna istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima (1,8 milijuna kn), Građevinski fakultet – Centar za istraživanje i razvoj sigurnog i održivog izgrađenog okoliša (4,78 milijuna kn) i Medicinski fakultet – Biomedicinsko istraživačko središte Šalata (9,1 milijun kn).

Ministarstvo znanosti  i obrazovanja odabralo je i ugovorilo 10 projekata u vrijednosti 42,88 milijuna kuna, što znači da su sastavnice Sveučilišta u Zagrebu ugovorile više od pola ukupnoga iznosa. Sredstva u okviru ovoga Poziva sufinanciraju se iz Europskoga fonda za regionalni razvoj, u sklopu Operativnoga programa „Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.“.

Dodijeljena sredstva namijenjena su financiranju izrade projektne dokumentacije za izgradnju i opremanje nove istraživačko-inovacijske infrastrukture. Riječ je o bespovratnim sredstvima koja će visokim učilištima omogućiti dogradnju prostora za razvoj znanosti i financiranje projekata, te nabavu vrhunske opreme za laboratorije s ciljem ostvarivanja što boljih uvjeta za rad znanstvenika na visokim učilištima, što će u konačnici dati poticaj mladim istraživačima da nastave karijeru u Hrvatskoj. Financiranje infrastrukture u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija usmjereno je na povećanje učinkovitosti te znanstvene produktivnosti, izvrsnosti i kompetitivnosti hrvatskih znanstvenih organizacija. Cilj je transformirati znanstvene institucije u moderne, međunarodno konkurentne institucije koje stvaraju novu znanstvenu, društvenu i ekonomsku vrijednost.

Promotivni video humanitarne akcije „Za naš PMF”

sri, 2020-06-24 11:26

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu objavio je promotivni video nedavno pokrenute humanitarne akcije za sanaciju oštećenja od potresa na zgradama i opremi „Za naš PMF” kojim poziva sve alumne, tvrtke, štovatelje znanosti i prijatelje Fakulteta na donacije.

Potres koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb i okolicu ostavio je posljedice na svim zgradama u kojima djeluje PMF. Nastala šteta, procijenjena otprilike na 20 milijuna kuna, direktno utječe na znanstvenu, nastavnu i stručnu djelatnost jer PMF-u ne dopušta obavljanje svoje društvene uloge. Kako bi omogućio pravodoban i siguran rad u akademskoj godini 2020./2021., djelatnici Fakulteta odlučili su pokrenuti humanitarnu akciju prikupljanja sredstava za sanaciju štete od potresa „Za naš PMF”.

"S obzirom na financije kojima PMF raspolaže i na razmjere potrebne sanacije, ne samo na zgradama, nego i na opremi, potrebni su nam novi izvori financiranja, a sredstva kojima raspolažemo nisu ni približno dostatna za povratak studenata, znanstvenog i nastavnog osoblja u sigurne objekte", rekla je dekanica prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija.

Da bi PMF i dalje odgajao mlade istraživače, stručnjake i znanstvenike, on mora biti siguran dom u kojem oni mogu rasti, otkrivati i ostvarivati svoje snove. Zbog toga ovim promotivnim video-spotom PMF poziva na donacije sve alumne, tvrtke, institucije, štovatelje znanosti i prijatelje Fakulteta da pomognu svim sadašnjim i bivšim studentima obnoviti svoj dom. Promotivni video prikazuje emotivnu sponu i zajedništvo svih bivših i sadašnjih studenata PMF-a koji stasaju kroz vrijeme hodnicima fakulteta. Zidovi i prostorije PMF-a simbol su njihovih početaka, njihovih znanstvenih i životnih spoznaja. One su njihov dom. Osim toga, video predstavlja PMF kao mjesto gdje su svoje prve korake u karijeri napravili poznati znanstvenici i stručnjaci koji svojim otkrićima i danas mijenjaju svijet nabolje.

Promotivni video humanitarne akcije možete pogledati na sljedećoj poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=mYdx09w6Q2w

Donacije „Za naš PMF” mogu se uplatiti na sljedeći bankovni račun za kunsku i deviznu uplatu:

IBAN: HR8623600001502760361

Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet

Horvatovac 102a

Model plaćanja: HR 00

Poziv na broj: 818301

Opis plaćanja: Za naš PMF

SWIFT/BIC BANKE: ZABAHR2X

Zagrebačka banka d. d., Trg bana Josipa Jelačića 10, 10000 Zagreb

FSB Racing Team otvara vrata novim članovima

uto, 2020-06-23 09:19
FSB Racing Team otvara vrata novim članovima! Počele su regrutacije za novu akademsku godinu, a prijaviti se možete putem mrežne stranice https://www.fsb-racing.com/recruitment/ . Za prijavu je potrebno navesti studij i godinu studiranja, osobnu procjenu vještina, razlog prijave i životopis. Prethodno iskustvo nije potrebno, ali je dobrodošlo! Sretno svima!

FSB Racing Team je prvi hrvatski Formula Student tim, osnovan 2004. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno broji stotinjak članova, od kojih je stalno aktivno oko 60, s različitih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Tim je podijeljen na 12 podtimova:
  • aerodinamika
  • šasija
  • upravljački sustavi
  • hlađenje
  • dizajn
  • mehanički pogon
  • električni motor
  • proizvodnja
  • marketing
  • električni pogon
  • ovjes i upravljanje
  • dinamika vozila
Svaki podtim doprinosi glavnom cilju projekta, a to je izrada trkaćega bolida jednosjeda u svrhu natjecanja na Formula Student natjecanjima. U dosadašnjih 16 godina postojanja izrađeno je sveukupno 8 bolida, a svakim novim ostvaruju se sve bolji rezultati na natjecanjima te su razvijene izvrsne ideje i rješenja. Primjerice, posljednji izrađeni bolid, Vulpes, prvi je u Hrvatskoj koji ima karbonsku monocoque šasiju i prvi je hrvatski studentski električni bolid.

Career Information Day: Konferencijsko prevođenje

sub, 2020-06-20 11:15
Sveučilište u Zagrebu, u suradnji s Glavnom upravom Europske komisije za konferencijsko prevođenje (DG Interpretation) i Upravom za konferencijsko prevođenje Europskog parlamenta, organizira online predstavljanje sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog specijalističkog studija Konferencijsko prevođenje.

Online predstavljanje će se održati pomoću Zoom platforme u srijedu, 8. srpnja 2020. u 17 sati lokalnog vremena za Zagreb, Sarajevo i Skopje.

Join Zoom Meeting
Meeting ID: 893 5262 1765
Password: 567914

Korisne informacije o studiju također možete pronaći na poveznici.

Sveučilište u Zagrebu rangirano među 2,6 posto najboljih svjetskih sveučilišta

pet, 2020-06-12 16:26
Center for World University Rankings (CWUR) objavio je rezultate rangiranja sveučilišta za 2020. godinu i svrstao Sveučilište u Zagrebu na 517. mjesto, čime ono spada u 2,6% najboljih svjetskih sveučilišta. Pored Sveučilišta u Zagrebu na CWUR listi našlo se i Sveučilište u Splitu koje je zauzelo 763. mjesto. Različita globalna rangiranja sveučilišta uzimaju različite kriterije i indikatore u metodologiji analize izvrsnosti i uspješnosti visokoobrazovnih institucija. Tako npr.  Round University Ranking (na kojem je Sveučilište u Zagrebu zauzelo 581. mjesto), među ostalim indikatorima, analizira i produktivnost znanstvenika po kriteriju broja radova u odnosu na financiranje. U odnosu na ovaj indikator, Sveučilište u Zagrebu je na vrlo visokom 79. mjestu na svijetu. CWUR u analizi svjetskih visokoobrazovnih institucija koristi metodologiju koja se temelji na nekoliko glavnih indikatora. Kvaliteta obrazovanja mjeri se brojem bivših sveučilišnih studenata koji su osvojili visoka akademska priznanja u odnosu na veličinu sveučilišta, a zaposlenost bivših studenata (alumna) mjeri se njihovim brojem na najvišim rukovodećim pozicijama u najvećim svjetskim kompanijama u odnosu na veličinu sveučilišta. Nadalje, metodologija u obzir uzima broj akademskih zaposlenika koji su osvojili velika akademska priznanja. Učinkovitost istraživanja mjeri se kroz ukupan broj istraživačkih radova, broj članaka objavljenih u visokokvalitetnim publikacijama i kroz analizu njihovog utjecaja, te uzimanjem u obzir broja navoda visoko citiranih istraživačkih radova. Hrvatska sveučilišta djeluju u teškom i kompleksnom okruženju budući da Hrvatska za istraživanje i razvoj izdvaja samo 0,86% BDP-a, čime spada među najslabije zemlje u EU. Istovremeno, Njemačka za istraživanje i razvoj izdvaja 3,02% BDP-a, Austrija 3,16%, SAD 2,79%, a Južna Koreja čak 4,55% svoga BDP-a. Budući da su kvaliteta i financiranje povezani, niska ulaganja u istraživački rad zasigurno nepovoljno utječu i na pozicioniranje hrvatskih sveučilišta na globalnim rang-listama. Trenutni sustav financira temeljni znanstveni rad s otprilike 11.000 kuna po znanstveniku godišnje, što nije dovoljno da se objavi jedan znanstveni članak u otvorenom pristupu u prosječnom časopisu, a pogotovo nije adekvatno za financiranje znanstvenoga rada. Pandemija koja je zahvatila cijeli svijet tijekom proteklih nekoliko mjeseci, te potres sa čijim se posljedicama suočava Sveučilište u Zagrebu, posebno u smislu infrastrukturnih oštećenja, predstavljaju do sada neviđen izazov za održavanje i unapređenje kvalitete znanstvenoga i istraživačkoga rada. Stoga je nužna integrirana podrška svih dionika sustava, od investiranja u infrastrukturnu obnovu te strateškoga razvojno orijentiranoga financiranja znanosti i visokoga obrazovanja, do jasnoga i na podacima utemeljenoga promoviranja kvalitete svih hrvatskih sveučilišta, pa tako i Sveučilišta u Zagrebu.   Cjelovita lista ovogodišnjega CWUR rangiranja dostupna je na poveznici: https://cwur.org/2020-21.php.  

Online ljetna škola Mobility and Active ageing

pet, 2020-06-12 14:58
U tijeku su prijave za online ljetnu školu EIT Healtha pod nazivom Mobility and Active ageing. Ljetna škola namijenjena je profesionalcima s ciljem dizajniranja, razvijanja i implementacije rješenja koja će pomoći osobama s otežanim kretanjem i smanjenom mobilnošću. Ljetna škola organizirana je u osam modula (ukupno 70 sati), a njezin je program organiziran kroz teorijski i praktični dio s mentoriranjem.

Tijekom ljetne škole polaznici će naučiti kako identificirati potencijalne opasnosti i ograničenja kod starijih osoba i osoba s otežanim kretanjem, te koje je tehnike, taktike i strategije najbolje primijeniti za specifične probleme. Uz naučene vještine, polaznici ljetno škole steći će znanja koja će im pomoći u sudjelovanju u procesu donošenju odluka koje se temelje na znanstvenim istraživanjima. Na ljetnu se školu mogu prijaviti osobe koje su završile studije u području biomedicine, tehnike, biotehnike, te u društvenom i humanističkom području. Poželjno je da pristupnici imaju iskustva u skrbi s osobama s otežanim kretanjem i smanjenom mobilnošću ili u stvaranju javnih politika na lokalnoj ili nacionalnoj razini koje su povezane s mobilnošću i aktivnim starenjem. Prijave za ljetnu školu Mobility and Active ageing otvorene su do 25. lipnja 2020.

Prijaviti se možete na poveznici: http://formesp.fmh.ulisboa.pt/summer-school-mobility-active-ageing/en/registration/index. 
Više informacija o programu i procesu prijave dostupno je na poveznici: http://formesp.fmh.ulisboa.pt/summer-school-mobility-active-ageing/en.   

 

10. Moodlemoot Hrvatska

pet, 2020-06-12 09:54
Centar za e-učenje Srca i ove godine organizira MoodleMoot Hrvatska koji će se održati 16. i 17. lipnja 2020. MoodleMoot Hrvatska 2020 održat će se online, putem sustava za webinare Srca.

Tema je ovogodišnjeg Moodlemoota prebacivanje nastave u potpunosti u online okruženje, što za sve predstavlja izazov, zbog čega je važno čuti iskustva drugih i prikupiti nova saznanja i ideje kako bi se online nastava učinila još boljom.

Deseti jubilarni Moodlemoot Hrvatska bit će otvoren predavanjem Martina Dougiamasa, osnivača i direktora sustava Moodle, najpoznatijega i najraširenijega open source sustava za učenje na daljinu u svijetu. Sustav Moodle najviše se koristi i za online nastavu u Hrvatskoj.

U okviru Moodlemoota održat će se i panel-diskusija na temu „Koliko smo uspješno prenijeli visokoškolsku nastavu u online okruženje?". Cilj je panel-diskusije s prorektorima hrvatskih sveučilišta razgovarati o tome na koji se način danas odvija nastava, s kojim su se izazovima uprave sveučilišta, nastavnici i studenti susreli prelaskom u potpunosti na online nastavu, te koja su njihova promišljanja za budućnost. Panel-diskusija održat će se u srijedu 17. lipnja 2020. s početkom u 10 sati.

U okviru Moodlemoota održat će se predavanja europskih stručnjaka koji će dati praktične savjete o tome što dalje nakon što smo svu nastavu prebacili online i kako koristiti ABC metodu za unaprijeđenje nastave.

Glavni dio Moodlemoota čine prezentacije, kojih je ove godine velik broj, posebno iz susjednih zemalja, što organizatore izuzetno veseli, a zbog čega je ovaj 10. Moodlemoot Hrvatska i regionalnog karaktera.


Program Moodlemoota Hrvatska 2020 i sve dodatne informacije dostupni su na poveznici: https://www.srce.unizg.hr/moodlemoot-2020    

Sveučilište u Zagrebu i deset sastavnica Sveučilišta nove kolektivne članice Udruge inovatora Hrvatske

uto, 2020-06-09 14:44
Na inicijativu Povjerenstva za inovacije i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Izvršni odbor Udruge inovatora Hrvatske na svom 2. zasjedanju održanom 2. lipnja 2020. godine u prostorijama tvrtke TEHNIX d.o.o., donio je Odluku o prijemu, uz Sveučilište u Zagrebu, i deset sastavnica Sveučilišta u Zagrebu (Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Fakulteta prometnih znanosti, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Građevinskoga fakulteta, Grafičkoga fakulteta, Metalurškoga fakulteta, Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta, Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta i Šumarskoga fakulteta) kao novih kolektivnih članica u članstvo Udruge inovatora Hrvatske. Kolektivnim članstvom u Udruzi inovatora Hrvatske sastavnice Sveučilišta u Zagrebu sudjelovat će u aktivnostima stvaranja inovacijske zajednice koja je sposobna predvidjeti, stvarati i reagirati na prilike koje joj se pružaju, te nastojati unaprijediti organizacijsko djelovanje i stvoriti kvalitetan temelj izgradnji inovacijskoga sustava u Hrvatskoj, a time i razvoja hrvatskoga gospodarstva temeljenoga na inovativnome potencijalu. Predsjednik Udruge inovatora Hrvatske Ivan Bračić izjavio je da je to već dugo priželjkivano i da se raduju što se dugogodišnja suradnja s prorektorom Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenkom Šimpragom, koji je aktivno zagovarao vrijednosti inovatorstva, nastavila na ovakav pozitivan način. Velika je mogućnost da će se sada otvoriti put i drugim sastavnicama zagrebačkoga Sveučilišta da slijede primjer fakulteta koji su pristupili članstvu te su u Udruzi iznimno ponosni zbog toga. Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu rekao je  da već petnaest godina surađuje s Udrugom inovatora Hrvatske, kroz sudjelovanje na Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA, ostalim renomiranom sajmovima i izložbama u svijetu te organiziranjem brojnih predavanja. Fakulteti su se pokazali vrlo aktivni i na Sveučilištu je u suradnji s rektorom Sveučilišta prof. dr. sc. Damirom Borasom odredio i promovirao inovacije kao treću misiju Sveučilišta. Ulaskom fakulteta i samoga Sveučilišta u Udrugu inovatora Hrvatske nastavit će se iznimno kvalitetna suradnja i kroz brojne projekte fakulteta, promociju, inovacije i suradnju te svoj doprinos dati i gospodarstvu. Tvrtka TEHNIX d.o.o. je, kao domaćin ovoga sastanka, dugogodišnji član Udruge inovatora Hrvatske i jedan je od primjera uspješne suradnje sa sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu i Akademijom tehničkih znanosti. Sveučilište u Zagrebu prepoznaje važnost obrazovanja, znanosti, inovacija i transfera znanja i tehnologije kao razvojnih prioriteta dugoročnoga ekonomskog napretka i društvene stabilnosti Republike Hrvatske. Svjesno važnosti svoje uloge, Sveučilište u Zagrebu, u okviru svoje treće misije, nastoji stvoriti okružje koje omogućuje i potiče interakcijske i transferne mehanizme suradnje u znanosti i tehnologiji između istraživačke zajednice, inovativnoga gospodarstva i društvene djelatnosti. Na pragu toga, Sveučilište u Zagrebu je 15. listopada 2015. godine potpisalo Sporazum o suradnji s Udrugom inovatora Hrvatske temeljem kojeg je do danas nastavilo graditi odnose s dionicima u inovacijskom sustavu i pružati svojim sastavnicama mogućnost da svoje inovativne projekte predstave ne samo domaćoj, nego i međunarodnoj javnosti.

Natječaj za upis na Međunarodni sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij 'Poslovno upravljanje u graditeljstvu - MBA IN CONSTRUCTION'

uto, 2020-06-09 14:17
Sveučililšte u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis VII. generacije studenata na Međunarodni sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij Poslovno upravljanje u graditeljstvu - MBA IN CONSTRUCTION (MBACon) za stjecanje akademskoga naziva: sveučilišni specijalist Poslovnog upravljanja u graditeljstvu (University specialist MBA in Construction) u akademskoj godini 2020./2021. Kandidati za polaznike studija MBACon završili su sveučilišni diplomski studij ili dodiplomski studij građevinarstva, arhitekture ili srodnoga sveučilišnoga tehničkog studija završetkom kojega stječu 300 ECTS-a. Sukladno članku 17. stavak 2. Pravilnika o poslijediplomskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, osobe koje nisu završile sveučilišni diplomski studij iz odgovarajućega područja mogu upisati studij uz polaganje razlikovnih ispita po odluci Stručnoga vijeća studija. Studij traje 4 semestra (3 semestra nastave u modulima i 1 semestar za izradu završnog rada), a završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija stječe se 90 ECTS bodovaPri upisu kandidati uz molbu prilažu:
• ispunjen obrazac za prijavu,
• presliku diplomu o završenom sveučilišnom studiju,
• životopis,
• prijepis svih ocjena sa studija te prosjek ocjena (potreban je prosjek ocjena 3,5 odnosno 3,0 uz preporuku jednog sveučilišnog profesora i poslodavca),
• dokaz da imaju najmanje 2 godine radnog iskustva. Prijave se primaju do 1. rujna 2020. godine na adresu
Referada poslijediplomskog studija MBACon, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Kačićeva 26, 10000 Zagreb
ili na e-mail adresu mba@grad.hr . Više informacija o studiju možete pronaći na www.mbaincon.com.

Produljen rok za prijavu radova za Rektorovu nagradu

uto, 2020-06-09 12:42
Odlukom rektora prof. dr. sc. Damira Borasa o izmjeni i dopuni Odluke o produljenju roka prijave radova za Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu, studenti svoj rad za Rektorovu nagradu za ak. god. 2019./2020. mogu prijaviti do ponedjeljka 31. kolovoza 2020. do 16 sati. Prijava radova za Nagradu obavlja se popunjavanjem odgovarajućih obrazaca na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu https://apps.unizg.hr/rektorova-nagrada/. Pravo natjecanja za Rektorovu nagradu imaju svi studenti preddiplomskih, diplomskih te integriranih preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o produljenju roka prijave radova za Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu

Zašto stručni studiji ne mogu biti izjednačeni sa sveučilišnima?

uto, 2020-06-09 10:47
RAZGOVOR: PROF. DR. SC. TONĆI LAZIBAT, PROREKTOR ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA
Zašto stručni studiji ne mogu biti izjednačeni sa sveučilišnima?
  U povodu odluke Ustavnog suda kojom su poništene odredbe Zakona o HKO-u koje su na istu obrazovnu razinu smještale stručne i sveučilišne studije, u Hrvatskim sveučilišnim novinama Universitas objavljen je razgovor s prof. dr. sc. Tonćijem Lazibatom, redovitim profesorom u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, bivšim dekanom toga fakulteta i sadašnjim prorektorom za poslovanje zagrebačkoga Sveučilišta. Razgovarao: Ivan Perkov
Odlukom Ustavnog suda ponovno se aktualizirala rasprava o razlikovanju sveučilišnih i stručnih studija… Ustavni je sud RH po drugi put donio odluku kojom se poništavaju odredbe Zakona o HKO-u koje izjednačavaju sveučilišne i stručne studije. Ove je godine ponovio presudu iz 2016. godine kada je vrlo jasno ukazao da sveučilišni i stručni studiji ne mogu biti na istoj razini Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i dokazao tzv. materijalnu diskriminaciju, prvenstveno prema svim studentima koji imaju završen sveučilišni studij. Smještanjem sveučilišnih i stručnih studija na istu razinu zapravo se derogira Ustav i temeljni zakon – Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Ustav RH jamči binarni sustav visokog obrazovanja, a izjednačavanjem sveučilišnih i stručnih studija on se de facto poništava.
Pojasnite široj javnosti što znači binarni sustav obrazovanja? Prije bolonjskog procesa na ovim prostorima imali smo sustav visokog obrazovanja koji se realizirao kroz tzv. dodiplomske i poslijediplomske studije na sveučilištima, odnosno sastavnicama, fakultetima i višim školama. Završetkom dodiplomskog studija stekla bi se titula, npr. diplomirani ekonomist VII/1, diplomirani pravnik VII/1 ili diplomirani inženjer VII/1 na fakultetima, odnosno ekonomist VI/1, upravni pravnik VI/1 ili pogonski inženjer VI/1 na višim školama (oznaka VII/1 i VI/1 je razina kvalifikacije). Svi ovi nazivi pišu se iza imena i prezimena, skraćeno; dipl. oec., dipl. iur., dipl. ing., oec., iur.,... Završetkom poslijediplomskog studija stekla bi se titula magistar (mr.), odnosno magistar znanosti (mr. sc.) Ove se titule pišu ispred imena i prezimena. Akademski stupanj doktor znanosti (dr. sc.) stjecao se obranom doktorske disertacije i oduvijek se piše ispred imena i prezimena.
Koje je promjene donijela bolonjska reforma? Prelaskom na bolonjski sustav visokoga obrazovanja uvedena su dva temeljna stupa obrazovanja (zato se i zove binarni) – u prvom su tzv. stručni studiji – stručna vertikala, a drugi predstavlja sveučilišne studije – akademska vertikala. Razlike su u pristupima tim studijima, dakle u ulaznim i izlaznim kompetencijama, odnosno u takozvanim ishodima učenja. Temeljni zakon – Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju jasno govori da sveučilišni studiji obrazuju za razvoj i implementaciju stečenih znanja struke, umjetničkih znanja i znanosti, dok stručni studiji obrazuju isključivo za što brže uključivanje na tržište rada. Binarni sustav obrazovanja Postoje još neke razlike dvaju sustava… Uvjeti upisa, realizacija programa i potrebna razina obrazovanja za upis na stručne studije i sveučilišne studije se također razlikuju. Na stručne studije se može upisati i s trogodišnjom srednjom školom (tzv. skraćeni stručni studij), u realizaciji programa stručnog studija sudjeluje tzv. nastavno osoblje u nastavnom zvanju, a to su predavači, viši predavači i profesori visoke škole. S druge strane, uvjet za upis na sveučilišne studije je završena četverogodišnja srednja škola i položena državna matura. U realizaciji sveučilišnih programa sudjeluje nastavno osoblje u znanstveno-nastavnim zvanjima, a to su docenti, izvanredni profesori, redoviti profesori i redoviti profesori u trajnom zvanju. Stručni studiji nemaju ta radna mjesta. Naravno da netko tko je zaposlen na visokoj školi ili veleučilištu može imati znanstveno-nastavno zvanje nekog sveučilišta (tzv. naslovno znanstveno-nastavno zvanje), npr. netko tko radi na visokoj školi na radnom mjestu predavača ili višeg predavača može imati naslovno znanstveno-nastavno zvanje nekog sveučilišta, ali radno mjesto, znanstveno-nastavno, na stručnim studijima, odnosno na visokim školama i veleučilištima – ne postoji. U javnosti se zato često stvara zabluda i nejasnoća oko toga što su to visoka učilišta.
Razjasnimo pojmove do kraja, što su visoka učilišta i kakva mogu biti? Visoka učilišta su zajednički naziv za ustanove visokog obrazovanja, a to mogu biti visoke škole, veleučilišta, fakulteti ili sveučilišta. Sveučilišta mogu biti integrirana, a postoje i neintegrirana koja čine fakulteti kao samostalne pravne osobe. Takva su naša četiri najveća sveučilišta – zagrebačko, splitsko, riječko i osječko. Sveučilišta koja su integrirana, a to znači da njihove sastavnice (odjeli i/ili fakulteti) nisu samostalne pravne osobe su: Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Puli, Sveučilište Sjever, Hrvatsko katoličko sveučilište i jedino privatno sveučilište – “Libertas”. Sveučilišta mogu izvoditi sve programe, i stručne i sveučilišne, dok visoke škole i veleučilišta mogu izvoditi isključivo stručne programe.
Razlika je u njihovoj temeljnoj misiji? Upravo tako. Zadaća visokih škola i veleučilišta je osposobljavanje studenata i stjecanje znanja koja omogućuju direktno uključivanje na tržište rada, a misija sveučilišta je da obrazuju za razvoj i primjenu znanstvenih i umjetničkih dostignuća u praksi. Zato je nepravedno i ne smije se povezivati sveučilišne studije isključivo s potrebama tržišta rada. Fakulteti i sveučilišta nisu start up kompanije koje bi trebale postojati samo dok su profitabilne. Takva praksa bi brzo dovela do nestanka nekog fundusa znanja. Moglo bi se dogoditi da u nekom trenutku na tržištu rada nema potrebe za npr. profesorima povijesti ili profesorima hrvatskog jezika ili nekom drugom strukom. Kad bi u tom trenutku ukinuli te programe ugrozili bismo i nacionalne interese, jer bi ubuduće takva znanja naši ljudi stjecali vani, a ne u našoj zemlji. Dakle, sveučilišta imaju sasvim drukčiju misiju u odnosu na visoke škole i veleučilišta. Razlike u misijama Mislite li da su navedena razlikovanja dovoljno poznata javnosti? Više stručnih studija se okuplja oko veleučilišta, više fakulteta tvori sveučilište. To je u najširoj javnosti zapravo slabo poznato, a često smo svjedoci da se neka visoka učilišta pogrešno oglašavaju, kažu npr. “upišite najbolji studij na visokom učilištu tom i tom” s tim da ne navode tip i razinu studijskih programa tog visokog učilišta. Mnogi ne znaju koje vrste studija mogu izvoditi sveučilišta, a koje visoke škole i veleučilišta. Takvo oglašavanje stvara zabludu, i kod potencijalnih studenata i roditelja, i kod potencijalnih poslodavaca.
Prepoznaju li poslodavci razlike? Što se tiče poslodavaca, zadržana je “stara” podjela u većini pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, što se može vidjeti iz natječaja za radna mjesta – često se traži viša stručna sprema ili visoka stručna sprema, što je neispravno. Više nema podjele na višu i visoku stručnu spremu već se moramo pozivati na binarni sustav, odnosno na završene stručne i sveučilišne studije. Temeljni Zakon je tu vrlo jasan i on pravi razliku između visokih škola, veleučilišta i sveučilišta, odnosno između stručnih i sveučilišnih studija. Također, Ustav RH jamči binarni sustav visokog obrazovanja i zato je odluka Ustavnog suda RH takva da sveučilišni i stručni studiji ne mogu biti na istoj razini jer različiti ulazi, kao što smo vidjeli, moraju imati različite izlaze. To je ta materijalna diskriminacija.
Kako se navedene razlike reflektiraju u stručnim i akademskim nazivima? Jedan od ciljeva bolonjskog procesa je i ujednačavanje stručnih i akademskih naziva na prostoru visokog obrazovanja Europske unije – EHEA – European Higer Education Area. Završetkom stručnih studija stječu se stručna zvanja, a završetkom sveučilišnih studija akademska. Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju uređuje akademske i stručne nazive i akademski stupanj, njihovo stjecanje i korištenje. Prema navedenom zakonu akademski naziv stječe osoba koja završi preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij i poslijediplomski specijalistički studij, stručni naziv stječe osoba koja završi stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij, dok akademski stupanj stječe osoba koja završi poslijediplomski sveučilišni studij. Zakon je regulirao izjednačavanja stečenih zvanja prije bolonjskog procesa i ovih sada. Netko tko je bio diplomirani ekonomist prije, izjednačen je s nazivom magistar ekonomije, diplomirani pravnik sada je magistar prava, a diplomirani inženjer je magistar inženjer struke…
Neki nazivi polako i nestaju… Da, magistri znanosti (mr. sc.), nažalost, nemamo ih više u sustavu obrazovanja u smislu obrazovanja-proizvodnje ali su zadržali svoja stečena prava. Magisteriji (mr.) na poslijediplomskoj razini izjednačeni su s poslijediplomskim specijalističkim studijima čijim se završetkom ostvaruje zvanje sveučilišni specijalist (univ. spec.). Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju jasno određuje da se završetkom stručnih studija stječe stručni naziv, a završetkom sveučilišnih studija akademski naziv.
Svaka obrazovna osovina ima svoju hijerarhiju? Najniže stručno zvanje je stručni pristupnik. To je zvanje koje se stječe završetkom stručnog studija koji traje manje od 3 godine, a može trajati od 1 do 3 godine. Takvi polaznici stječu zvanje stručni pristupnik. Završetkom preddiplomskog stručnog studija stječe se stručni naziv prvostupnik ili skraćeno bacc. (lat. baccalaureus), odnosno prvostupnica (lat. baccalaurea). Većina zemalja ima preddiplomsku razinu stručnih studija, a rijetko i diplomske specijalističke stručne studije, no u Republici Hrvatskoj i oni postoje. Dakle, to su oni studiji koji se upisuju nakon preddiplomskih stručnih studija. Završetkom takvih studija opet se stječe stručni naziv, ne akademski, a to je stručni specijalist (str. spec.). Završetkom sveučilišnih studija stječu se akademski nazivi. Završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica, skraćeno univ. bacc. (lat. baccalaureus/baccalaurea). Završetkom diplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv magistar struke (mag. iur., mag. oec., mag. arh.,...), u medicini doktor medicine (dr. med., dr. vet. med.) Završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija stječe se akademski naziv, sveučilišni specijalist (univ. spec.), a završetkom poslijediplomskog doktorskog studija stječe se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.), koji se piše ispred imena i prezimena. Svi ostali stručni i akademski nazivi pišu se iza imena i prezimena.
Koja je uloga u svemu tome Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru? Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru donesen je 2013. godine sa zadaćom da se sve stečene kompetencije razvrstavaju na jednu od razina Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i usklade s Europskim kvalifikacijskim okvirom. Međutim, odredbe Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru derogirale su Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Ustav RH. Da je to uistinu tako potvrdio je Ustavni sud koji je 2016. prvi put donio odluku da se ne mogu izjednačavati sveučilišni i stručni studij. Budući da je izmjenama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru ponovljeno izjednačavanje sveučilišnih i stručnih studija, odnosno smještanje na istu razinu, Ustavni sud je svojom odlukom ove godine drugi put jasno pokazao da to ne mogu biti iste razine, u protivnom se derogira Ustav RH i temeljni Zakon.
Čemu služi Europski kvalifikacijski okvir? Europski kvalifikacijski okvir – EQF – Europeans Qualification Framework, nam pomaže da lakše uspoređujemo kvalifikacije stečene u obrazovnim sustavima različitih zemalja. Europski kvalifikacijski okvir sastoji se od osam razina obrazovanja. Te razine povezane su s osam razina tzv. ishoda učenja. Ishodi učenja su znanja, vještine i kompetencije koje se stječu završetkom nekog studija. Europski kvalifikacijski okvir je upravo zato zajednički nazivnik za sve nacionalne kvalifikacijske okvire. Na prvoj je razini osnovno obrazovanje, od druge do četvrte razine je srednjoškolsko obrazovanje, na petoj su razini strukovne specijalizacije i skraćeni stručni studiji, na šestoj razini su stručni studiji, na sedmoj sveučilišni diplomski i poslijediplomski specijalistički studiji, a na osmoj, završnoj razini su kvalifikacije koje se stječu završetkom doktorskih studija. Europski kvalifikacijski okvir vrlo jasno u svojim ishodima učenja daje i tzv. deskriptore, tj. opisnice, dakle opisuje koje kompetencije, razine znanja i vještina ima netko tko je završio određenu razinu obrazovanja. I on vrlo jasno opisuje da se tek na razini 7 ishoda učenja uključuje komponenta znanosti i istraživanja. Što to znači? Znači da stručni studiji ne mogu biti na razini 7, kao što je to bilo u ovom hrvatskom Zakonu, jer nemaju znanstvenu komponentu. Nemaju je po temeljnom Zakonu koji kaže da oni obrazuju direktno za tržište rada, a ne za razvoj i primjenu znanosti i istraživanja u praksi. Isto tako, Europski kvalifikacijski okvir (prema svojim deskriptorima) vrlo jasno i eksplicitno svrstava sve stručne studije na razinu 6. Zato je Ustavni sud i postupio onako kako je jedino mogao.
Što je s opravdanim zahtjevima za usklađivanje programa studiranja s potrebama na tržištu rada? Što se tiče stalnog upozoravanja da svi programi moraju biti usklađeni s potrebama na tržištu rada, ali tu se primarno misli na stručne programe, jer njihova svrha postojanja i društvena važnost proizlazi upravo iz toga da obrazuju za što ranije uključivanje na tržište rada. Kao što rekoh, sveučilišni studiji imaju sasvim drugu misiju. Sveučilišta imaju zadaću da čuvaju tradiciju, identitet, dosadašnja znanja, i da doprinose razvoju i implementaciji novih spoznaja, novih znanja. Zato jedino sveučilišta, gotovo svugdje u svijetu, uživaju i ustavnu autonomiju, za razliku od visokih škola i veleučilišta koji tu autonomiju nemaju.
U Hrvatskoj je osnovano jako puno privatnih visokih škola i veleučilišta. Obraćate li se ovim istupom isključivo njima? Ista pravila vrijede za sve. Nakon prelaska na binarni sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj na tržištu visokog obrazovanja pojavila su se i privatna visoka učilišta od kojih je većina iz domene visokih škola i veleučilišta, a samo je jedno privatno sveučilište, koje sam maloprije spomenuo. Mnogi od njih imaju već afirmirane programe, ali se mora znati da su to većinom stručni studiji.  Oni su društveno važni i potrebni, ali su ipak različiti od sveučilišnih te imaju drukčiju svrhu i misiju. Zato ne mogu biti na istoj razini kvalifikacijskog okvira. Mi ne možemo biti iznimka u odnosu na Europu i svijet jer bi time urušili čitav sustav obrazovanja u RH.

Stranice