Sveučilište u Zagrebu

Pretplati se na Sveučilište u Zagrebu feed Sveučilište u Zagrebu
Novosti
Osvježeno: prije 11 hours 44 min

Rektorova nagrada: virtualna izložba postera nagrađenih radova

sri, 2020-11-11 17:12
Virtualna izložba postera nagrađenih radova

POPIS IMENA DOBITNIKA REKTOROVE NAGRADE ZA AK. GOD. 2019./2020.

Poruka rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa povodom dodjele Rektorovih nagrada Rektorova nagrada kojom se nagrađuju najbolji studentski radovi znanstvenoga sadržaja odnosno umjetnička ostvarenja ustanovljuje se radi poticanja znanstvenoistraživačkoga i umjetničkoga rada te promicanja studentskoga stvaralaštva. Pravo natjecanja za Rektorovu nagradu imaju svi studenti preddiplomskih, diplomskih te integriranih preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Nacionalni program stipendiranja „Za žene u znanosti“ 2021.

pon, 2020-11-09 13:31
L'Oreal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija, uz pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Rektorskog zbora Republike Hrvatske, petnaestu godinu zaredom objavljuju natječaj za Nacionalni program stipendiranja „Za žene u znanosti“. U ovoj jubilarnoj godini nove četiri mlade hrvatske znanstvenice bit će nagrađene stipendijama u vrijednosti od 5.000 € (u kunskoj protuvrijednosti). Natječaj je otvoren od 9. studenoga do 4. prosinca 2020. godine, a prijaviti se mogu sve znanstvenice na posljednjoj godini doktorskog studija koje su mlađe od 35 godina te čiji je istraživački rad prijavljen u znanstvenim institucijama Republike Hrvatske.

Za stipendiju Nacionalnog programa L'Oreal-UNESCO „Za žene u znanosti“ 2021. mogu se prijaviti znanstvenice koje:
  • su polaznice doktorskog studija iz područja prirodnih znanosti, medicine i zdravstva, biotehničkih znanosti, uključujući i interdisciplinarna područja,
  • su u posljednjoj godini izrade doktorske disertacije koju provode na znanstvenim institucijama u Republici Hrvatskoj,
  • nisu starije od 35 godina na dan 4. prosinca 2020. godine,
  • se do sada nisu prijavljivale za Nacionalni program stipendiranja L'Oreal-UNESCO „Za žene u znanosti“,
  • imaju hrvatsko državljanstvo te prebivalište u Republici Hrvatskoj.
 
O dobitnicama stipendija među prijavljenim kandidatkinjama odlučuje Izborno povjerenstvo sastavljeno od uglednih hrvatskih znanstvenika na čelu s akademikom Zvonkom Kusićem, predsjednikom Izbornoga povjerenstva programa „Za žene u znanosti“. Cijenjeni dugogodišnji članovi Izbornoga povjerenstva ovog programa stipendiranja su akademkinja Vida Demarin, akademik Krešimir Nemec, akademik Vladimir Paar, prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer, prof. dr. sc. Đurđica Ugarković, prof. dr. sc. Ivan Vicković i dr. sc. Katica Biljaković.

Sve prijave za Nacionalnu stipendiju „Za žene u znanosti“ moraju sadržavati ispunjeni Obrazac za prijavu i odgovarajuću dokumentaciju (preslike).

Prijave se šalju u pdf obliku kao jedinstveni dokument (veličina dokumenta je ograničena na 3 MB) putem elektroničke pošte Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija (unesco@min-kulture.hr) s naznakom „Prijava za stipendiju Nacionalnog programa stipendiranja L'Oreal-UNESCO „Za žene u znanosti“, najkasnije do 4. prosinca 2020. u ponoć.

Izbor stipendistica bit će dovršen u travnju 2021. godine.
   

Javni natječaji za dodjelu stipendija Grada Zagreba studentima s invaliditetom i studentima s invaliditetom poslijediplomskih studija - za ak. god. 2020./2021.

čet, 2020-11-05 07:03
Javni natječaj za dodjelu Stipendije Grada Zagreba studentima s invaliditetom za akademsku godinu 2020./2021. Za akademsku godinu 2020./2021. studentima će se dodijeliti najviše 31 Stipendija. Stipendija se dodjeljuje, računajući od 1. listopada 2020., za trajanja statusa redovitog studenta, odnosno najduže za 10 mjeseci, odnosno za 5 mjeseci, ako u tom roku prema nastavnom planu i programu studija za koji je Stipendija odobrena završava nastavni plan i program korisnika Stipendije.
Neto iznos Stipendije utvrđuje se u visini 50% prosječne neto plaće u Gradu Zagrebu za razdoblje siječanj-kolovoz 2020. godine. Javni natječaj

Obrazac A1- Prijava na Javni natječaj za dodjelu Stipendije Grada Zagreba studentima s invaliditetom za akademsku godinu 2020./2021.
 
Obrazac A2- Izjava o članovima kućanstva
 
Uputa o pravima ispitanika   Javni natječaj za dodjelu Stipendije Grada Zagreba studentima s invaliditetom poslijediplomskih studija za akademsku godinu 2020./2021. Za akademsku godinu 2020./2021. studentima poslijediplomskih studija će se dodijeliti najviše 3 Stipendije. Stipendija se dodjeljuje, računajući od 1. listopada 2020., najduže za 10 mjeseci. Neto iznos Stipendije utvrđuje se u visini 60% prosječne neto plaće u Gradu Zagrebu za razdoblje siječanj-kolovoz 2020. godine. Za studente poslijediplomskih studija koji studiraju s dijelom radnog vremena neto iznos Stipendije utvrđuje se u visini 30% prosječne neto plaće u Gradu Zagrebu za razdoblje siječanj - kolovoz godine u kojoj se natječaj za Stipendiju raspisuje. Javni natječaj
  
Obrazac A1- Prijava na Javni natječaj za dodjelu Stipendije Grada Zagreba studentima s invaliditetom  poslijediplomskih studija za akademsku godinu 2020./2021.
 
Obrazac A2- Izjava o članovima kućanstva
 
Uputa o pravima ispitanika

Novi informativno-znanstveni "Universitas portal" počeo s radom

uto, 2020-11-03 15:32
S radom je počeo informativno-znanstveni "Universitas portal", zamišljen kao medijsko središte i platforma za prezentaciju svih događanja, uspjeha i projekata nastalih na Sveučilištu u Zagrebu. www.universitas-portal.hr   Portal se naslanja na višegodišnju tradiciju izlaženja sveučilišnoga mjesečnika Universitas, uz dinamičniju nadogradnju sadržaja i medijsku zastupljenost u digitalnome svijetu. Tako je uz sam središnji portal www.universitas-portal.hr pokrenuta i istoimena Facebook stranica te Twitter profil. Javnost će biti upoznata s novostima na fakultetima, akademijama i strukovnim udrugama, predstavljat će se postignuća i uspjesi studenata, projekti profesora i svakodnevna zanimljiva događanja. Pokretanjem "Universitas portala" Sveučilište u Zagrebu otvara svoja vrata cjelokupnoj zainteresiranoj javnosti jer sustav obrazovanja i znanosti ne čine zgrade, uredi i laboratoriji već ljudi, njihove ideje, prijedlozi i postignuća. Kontakt uredništva: universitas.portal@gmail.com      

Pismo rektora prof. dr. sc. Damira Borasa povodom Dana Sveučilišta u Zagrebu 3. studenoga 2020.

uto, 2020-11-03 12:42
Dragi studentice i studenti, cijenjeni zaposlenice i zaposlenici Sveučilišta u Zagrebu   U ovoj 2020./2021. akademskoj godini malo je toga slično ranijim proslavama Dana Sveučilišta i počecima neke akademske godine unazad više od sedam desetljeća. Kada bismo se vratili četvrt stoljeća u prošlost, vidjeli bismo da je Grad Zagreb uglavnom bio pošteđen ratnih zbivanja tijekom Domovinskoga rata. Vjerujem da se svi možemo prisjetiti 7. listopada 1991. kada su raketirani Banski dvori. U razdoblju od srpnja do prosinca 1991. u Zagrebu su se odvijali oružani sukobi s JNA, a posljednji napad na Zagreb u Domovinskom ratu dogodio se u svibnju 1995. kad je kazetnim bombama, između ostaloga, pogođena Akademija dramskih umjetnosti. Mnogi su studenti, nastavnici i drugi zaposlenici Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali u tom ratu, puno ih je ranjavano, dok su neki, nažalost, i poginuli. Međutim, Sveučilište u Zagrebu nije prestajalo s radom ni u tom vrlo teškom ratnom vremenu. Fakulteti i akademije bili su otvoreni, a dvorane, seminari, laboratoriji, kabineti, aule i hodnici sastavnica Sveučilišta u Zagrebu bili su puni studenata. U ožujku 2020. godine dvije su nepogode pogodile Sveučilište u Zagrebu. Zbog pandemije SARS-CoV-2 virusa od 16. ožujka 2020. na Sveučilištu se odvijala nastava na daljinu što je tri mjeseca ostavilo prostore fakulteta i akademija bez studenata. Također je, 22. ožujka 2020. potres ozbiljno oštetio mnoge sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, kao i sjedište Sveučilišta u Zagrebu, glavnu sveučilišnu zgradu, u kojoj je smješten i Pravni fakultet. Za usporedbu, u izvješću o zagrebačkom potresu prije 140 godina, davnoga 9. studenoga 1880. godine, akademik, pedagog, fizičar, prirodoslovac, popularizator znanosti i saborski zastupnik Josip Torbar napisao je: „Sveučilišna zgrada uzdrmana je silno u prvom i drugom katu; nutarnji zidovi popucali su mjestimice dijagonalno, najveće su pukotine u žljebah, te su se pojedini zidovi od glavnih odklonili.“ U ovogodišnjem potresu jako su oštećeni neki od najstarijih i najvećih fakulteta i akademija Sveučilišta u Zagrebu: Pravni fakultet, osnovan 1776. godine, Medicinski fakultet, osnovan 1917. godine te Akademija likovnih umjetnosti, osnovana 1907. godine. Ozbiljno su nastradale i neke druge zgrade Sveučilišta, poput Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, osnovanog 1874. godine, kao i zgrade Biološkog i Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, osnovanog također 1874. godine te Agronomskog i Šumarskog fakulteta koji su osnovani 1919. godine. Jednako tako jako su oštećeni i Ekonomski fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakultet prometnih znanosti, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Stomatološki fakultet, Veterinarski fakultet, i drugi. Nakon potresa, u aktivnostima procjene štete i planiranja sanacije na objektima Sveučilišta u Zagrebu posebno su se angažirali stručnjaci s Građevinskog, Geodetskog i Arhitektonskog fakulteta, na čemu im iskreno zahvaljujem. Obnova mnogih objekata Sveučilišta u Zagrebu je u tijeku, a za cjelovitu obnovu, koja će potrajati nekoliko godina, bit će nam neophodna pomoć Vlade Republike Hrvatske, kao i sredstva iz europskih fondova. Nadam se da će se radovi na obnovi infrastrukture Sveučilišta znatnije intenzivirati već u ovoj, 2020./2021. akademskoj godini. Nedavno objavljena anketa Agencije za znanost i visoko obrazovanje pokazala je da su nakon prijelaza na nastavu na daljinu 16. ožujka 2020. godine nastavnici i suradnici Sveučilišta bili u velikoj mjeri dodatno opterećeni nastavnim obvezama – zato zahvaljujem svima koji su uspješno odgovorili izazovima tog zahtjevnog načina poučavanja. Obogaćeni iskustvom izvođenja nastave iz prethodoga semestra, u ovom semestru, iako s pogoršanom općom epidemiološkom situacijom, odlučili smo što je moguće više i dulje održavati nastavu uživo, ali u kombinaciji s nastavom na daljinu samo za one koji su bili u kontaktu s oboljelima, odnosno koji imaju potencijalne simptome ili boluju od bolesti COVID-19 i to kroz vrijeme propisano rješenjem nadležne epidemiološke službe. Savjetima i rješavanju nedoumica u kojima se svakodnevno nalaze sastavnice, pogotovo one koje nisu u biomedicinskoj grupaciji, pomaže i naš novoosnovani Ured za zaštitu zdravlja studenata, po mnogočemu jedinstven u odnosu na ostala javna visoka učilišta. Načelo Sveučilišta u Bologni, osnovanog davne 1088. godine, bilo je universitas magistrorum et scholarium, zajednica nastavnika i studenata. Mnoga sveučilišta iz tog vremena djelovala su poput njihovih cehova, ali s privilegijama i pod patronatom ili zaštitom vladara. U ovim pandemijskim uvjetima, s porastom broja oboljelih te otežanim uvjetima poučavanja, ističem važnost ponovnog saveza nastavnika i studenata, ali u obliku odgovornosti za uspješnost u stjecanju znanja, vještina i kompetencija, čemu je sveučilište ponajprije namijenjeno. Međutim, samo zalaganje i odgovornost nastavnika ne može biti dovoljna. Potrebna je i odgovornost studenata da iskoriste ono što im nastavnici svojim poučavanjem, uživo ili na daljinu, čine dostupnim, kao i razumijevanje otežane uloge nastavnika i suradnika u pandemijskim uvjetima te savjesno i etično akademsko ponašanje, posebno u online provjerama znanja. Naime, znanje koje stječu u uvjetima epidemioloških mjera i hibridne nastave namijenjeno je ponajprije njihovom osobnom rastu i razvoju, stjecanju kompetencija za bolju zapošljivost kao i realizaciji poslovnih i društvenih obveza. Ponovo ističem da studenti ne bi trebali težiti napredovanju studirajući uz uporabu različitih prečica ili "snalaženjem" u pristupanju ispitnim obvezama. Vjerujem da u ovom trenutku gotovo svatko od nas osobno poznaje barem jednu osobu koja je u samoizolaciji, oboljela od SARS-CoV-2 virusa, ili ga je preboljela. A jednako su tako neki od studenata, nastavnika i zaposlenika i sami bili u samoizolaciji ili su oboljeli. Očito je za sve nas na Sveučilištu u Zagrebu vrijeme velikih izazova i dalje pred nama. U razdoblju koje je pred nama neki će od nas biti junaci, poput liječnika s našeg Medicinskog fakulteta i studenata volontera koji se bore s pandemijom, nastojeći ujedno sačuvati integritet zdravstvenog sustava. Drugi će uspijevati publicirati znanstvene radove unatoč povećanim nastavnim obvezama i otežanim uvjetima istraživanja zbog epidemioloških mjera i zatvaranja granica. Međutim, svi ćemo mi u ovim novim uvjetima sve većih zdravstvenih i pedagoških izazova učiniti što god možemo da se uspješno nastavi i završi ova 2020./2021. akademska godina. Prije dvanaest mjeseci, 350. godišnjicu Sveučilišta u Zagrebu proslavili smo u dvorani Vatroslav Lisinski uz najviše uzvanike. Međutim, ovaj Dan Sveučilišta, naš Dies Academicus, 3. studenoga 2020. godine, Sveučilište u Zagrebu će zbog posljedica pandemije i epidemioloških preporuka provesti bez ceremonije, bez proslave u Auli Sveučilišta ili u Hrvatskom narodnom kazalištu, bez predstavnika studenata i drugih hrvatskih sveučilišta, a i bez predstavnika javne vlasti i drugih uzvanika. Vjerujem da ćemo se kao društvo u mjesecima koji su pred nama uspješno oduprijeti pandemiji, te da ćemo se na našem Sveučilištu, već tijekom ljetnog semestra ove, 2020./2021. akademske godine, uspjeti vratiti ranijim načinima poučavanja i studiranja. Vjerujem da ćemo vratiti naše živote u stanje bez današnjih rizika, strepnji i neizvjesnosti. Vjerujem da ćemo iz ovih izazovnih vremena izaći iskusniji i kompetentniji za korištenje internetskih tehnologija u obrazovanju. Vjerujem da će se svi zaposlenici Sveučilišta istaknuti i u ovoj novoj zajedničkoj borbi za znanje, za znanost i za zdravlje. Vjerujem i to da će naši studenti na kraju ove 2020./2021. akademske godine biti puno pripremljeniji za intenzivno korištenje informacijskih tehnologija u cjeloživotnom obrazovanju i poslovanju nakon završetka studija. Prema Državnom zavodu za statistiku, u 2018. godini izdvajanje za istraživanje i razvoj (R&D) u Hrvatskoj u odnosnu na prethodnu godinu povećalo se za 17% te dostiglo 0,97% BDP-a. U 2019. godini taj je rast bio malo manji te se ulaganja u istraživanje i razvoj sada kreću oko 1% BDP-a. Dobro je što Vlada Republike Hrvatske, unatoč ekonomskim posljedicama pandemije, u nedavnom rebalansu proračuna nije smanjivala ulaganja u znanost i obrazovanje. Posebno bih naglasio da je Sveučilište u Zagrebu u 2018. i 2019. godini na prestižnoj Šangajskoj listi brojnih svjetskih sveučilišta, ostvarilo rang između 401. i 500. mjesta te je tako opravdalo veća ulaganja u istraživanje i razvoj. Nadam da će i u uvjetima pandemije i dodatnih napora vezanih uz obrazovanje na daljinu naši istraživači i znanstvenici uspjeti naći vremena za publiciranje u prestižnim znanstvenim časopisima. Kao poticaj spomenuo bih da su u 2019. godini istraživači sa Sveučilišta u Zagrebu ostvarili rekordan ukupan godišnji broj od 7 publikacija u časopisima Nature i Science. Budući da je objavljivanje znanstvenih radova u tim časopisima važno za rang na Šangajskoj listi, vjerujem da ćemo i u 2021. godini ostvariti jednako dobar rang, najbolji od svih sveučilišta u Hrvatskoj. Čestitam istraživačima i znanstvenicima koji su objavili radove u časopisima Nature i Science, te smatram da nam trebaju biti inspiracija i vodilja u ovoj 2020./2021. akademskoj godini. Dragi studentice i studenti, nastavnici i suradnici, istraživači i znanstvenici te drugi zaposlenici Sveučilišta u Zagrebu, čestitam vam i ovogodišnji Dan Sveučilišta u Zagrebu, naš Dies Academicus. Čuvajte se i ustrajte u odgovornosti prema sebi i drugima! Koristite se znanstvenim pristupom u promišljanju o ovoj pandemiji s kojom valja živjeti, kao i u izboru načina na koji ćete joj se suprotstaviti. Poučavajte i učite savjesno i predano. I ostanite zdravi! Vama i vašim obiteljima želim da sretno prebrodite ovo izazovno razdoblje i iz svega izađete iskusniji, jači, bolji i sposobniji!   Vaš Rektor Prof. dr. sc. Damir Boras

Dan Sveučilišta u Zagrebu obilježava se virtualnom izložbom "Sveučilište – jučer, danas, sutra"

uto, 2020-11-03 08:12
Ove se godine Sveučilište u Zagrebu na svoj Dan (Dies Academicus) 3. studenoga, zbog aktualnih epidemioloških mjera, predstavlja u drugačijem obliku. Umjesto uobičajene svečanosti proslave Dana Sveučilišta pripremljena je virtualna izložba Sveučilište – jučer, danas, sutra. Izložbu o Sveučilištu u Zagrebu možete pogledati OVDJE.

Cilj je izložbe upoznati širu javnost s prošlošću i sadašnjošću te s djelovanjem Sveučilišta u Zagrebu i njegovih sastavnica te promicati vrijednosti njegove kulturne baštine korištenjem digitalizacije i mrežnih tehnologija.
Izložba je zamišljena kao pregled ključnih točaka u povijesti Sveučilišta i njegovih sastavnica koje su predstavljene na vremenskoj lenti, a unutar svake od njih daje se uvid u najstarije spomene toga događaja, teme ili lokalitete. Virtualna izložba na vremenskoj lenti prikazuje i rektore Sveučilišta od 1874. do današnjega dana. Svaka objava na vremenskoj lenti ima i slikovnu ili tekstovnu poveznicu sa sadašnjošću kako bi se osigurao sadržaj koji je blizak suvremenom posjetitelju. Također, za istraživače su osigurane cjelovite preslike knjiga, časopisa, disertacija i arhivske građe koje se bave Sveučilištem i njegovim djelovanjem. Kao prilog upoznavanju korisnika s poviješću Sveučilišta, virtualna izložba donosi uvid u stručne i znanstvene radove o povijesnim događajima na Sveučilištu iz digitalnih zbirki Sveučilišta u Zagrebu, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnica Grada Zagreba i iz Hrvatskoga muzeja medicine i farmacije. Sva događanja koja se već tradicionalno održavaju u okviru proslave, a uključuju i svečanu dodjelu nagrada i priznanja te počasnih zvanja professor emeritus, zbog pogoršane epidemiološke situacije bit će organizirana naknadno, kada se za to steknu potrebni uvjeti. Na temelju odluke Senata, 16 profesora Sveučilišta u Zagrebu u prigodi obilježavanja Dana Sveučilišta izabrano je u počasno zvanje professor emeritus. Ovogodišnji dobitnik nagrade „Fran Bošnjaković“ je prof. dr. sc. Vedran Mornar s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, a  prof. dr. sc. Zoran Vondraček s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ovogodišnji je laureat nagrade „Andrija Mohorovičić“. Nagrada “Andrija Štampar” Sveučilišta u Zagrebu za 2020. godinu, koja se dodjeljuje za ostvarene znanstvene rezultate i promicanje znanstvene discipline i struke te za izniman doprinos u prijenosu znanja i u odgoju mladih stručnjaka u području biomedicinskih znanosti, bit će naknadno dodijeljena peterim laureatima: prof. dr. sc. Borisu Brkljačiću i prof. dr. sc. Milošu Judašu s Medicinskoga fakulteta, prof. dr. sc. Željku Grabareviću  s Veterinarskoga fakulteta, prof. dr. sc. Asji Čelebić sa Stomatološkoga fakulteta i prof. dr. sc. Branki Zorc s Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nagrada Ars summa Universitatis Sveučilišta u Zagrebu, koja se dodjeljuje za promicanje umjetničke discipline i struke, nacionalne kulture i umjetnosti te za izniman doprinos u prijenosu znanja i u odgoju mladih stručnjaka u umjetničkom području arhitekture, dodijeljena je dr. art. Nenadu Fabijaniću, redovitom profesoru Arhitektonskoga fakulteta, i art. Ines Krasić, redovitoj profesorici Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. U prigodi obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu, a na temelju odluke rektora i Rektorskoga kolegija Sveučilišta u Zagrebu, dobitnici Zlatne počasne medalje za 2020. godinu su akademik Zvonko Kusić, Geodetski fakultet, Građevinski fakultet, Medicinski fakultet i general-pukovnik Mate Pađen. Također, kao i prethodnih godina, rektor Sveučilišta u Zagrebu donio je odluku o dodjeli posebnih priznanja studentima Sveučilišta u Zagrebu, kao i spomen-medalja profesorima Sveučilišta u Zagrebu umirovljenima u akademskoj godini 2019./2020. Popis ovogodišnjih dobitnika nagrada i priznanja s detaljnijim obrazloženjima

Dan Sveučilišta u Zagrebu obilježava se virtualnom izložbom "Sveučilište – jučer, danas, sutra"

pon, 2020-11-02 14:40
Dies Academicus, svečanost obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu koja se svake godine održava 3. studenoga, sutra se neće održati u fizičkom obliku. Sva događanja koja se već tradicionalno održavaju u okviru proslave, koji uključuju i svečanu dodjelu nagrada i priznanja te počasnih zvanja professor emeritus, zbog pogoršane epidemiološke situacije bit će organizirana naknadno, kada se za to steknu potrebni uvjeti. Na temelju odluke Senata, 16 profesora Sveučilišta u Zagrebu u prigodi obilježavanja Dana Sveučilišta izabrano je u počasno zvanje professor emeritus. Ovogodišnji dobitnik nagrade „Fran Bošnjaković“ je prof. dr. sc. Vedran Mornar s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, a  prof. dr. sc. Zoran Vondraček s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ovogodišnji je laureat nagrade „Andrija Mohorovičić“. Nagrada “Andrija Štampar” Sveučilišta u Zagrebu za 2020. godinu, koja se dodjeljuje za ostvarene znanstvene rezultate i promicanje znanstvene discipline i struke te za izniman doprinos u prijenosu znanja i u odgoju mladih stručnjaka u području biomedicinskih znanosti, bit će naknadno dodijeljena peterim laureatima: prof. dr. sc. Borisu Brkljačiću i prof. dr. sc. Milošu Judašu s Medicinskoga fakulteta, prof. dr. sc. Željku Grabareviću  s Veterinarskoga fakulteta, prof. dr. sc. Asji Čelebić sa Stomatološkoga fakulteta i prof. dr. sc. Branki Zorc s Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nagrada Ars summa Universitatis Sveučilišta u Zagrebu, koja se dodjeljuje za promicanje umjetničke discipline i struke, nacionalne kulture i umjetnosti te za izniman doprinos u prijenosu znanja i u odgoju mladih stručnjaka u umjetničkom području arhitekture, dodijeljena je dr. art. Nenadu Fabijaniću, redovitom profesoru Arhitektonskoga fakulteta, i art. Ines Krasić, redovitoj profesorici Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. U prigodi obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu, a na temelju odluke rektora i Rektorskoga kolegija Sveučilišta u Zagrebu, dobitnici Zlatne počasne medalje za 2020. godinu su akademik Zvonko Kusić, Geodetski fakultet, Građevinski fakultet, Medicinski fakultet i general-pukovnik Mato Pađen. Također, kao i prethodnih godina, rektor Sveučilišta u Zagrebu donio je odluku o dodjeli posebnih priznanja studentima Sveučilišta u Zagrebu, kao i spomen-medalja profesorima Sveučilišta u Zagrebu umirovljenima u akademskoj godini 2019./2020. U okviru obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu pripremljena je i virtualna izložba Sveučilište – jučer, danas, sutra. Cilj je virtualne izložbe upoznati širu javnost s prošlošću i sadašnjošću te s djelovanjem Sveučilišta u Zagrebu i njegovih sastavnica te promicati vrijednosti njegove kulturne baštine korištenjem digitalizacije i mrežnih tehnologija. Izložba je zamišljena kao pregled ključnih točaka u povijesti Sveučilišta i njegovih sastavnica koje su predstavljene na vremenskoj lenti, a unutar svake od njih daje se uvid u najstarije spomene toga događaja, teme ili lokalitete. Virtualna izložba na vremenskoj lenti prikazuje i rektore Sveučilišta od 1874. do današnjega dana. Svaka objava na vremenskoj lenti ima i slikovnu ili tekstovnu poveznicu sa sadašnjošću kako bi se osigurao sadržaj koji je blizak suvremenom posjetitelju. Također, za istraživače su osigurane cjelovite preslike knjiga, časopisa, disertacija i arhivske građe koje se bave Sveučilištem i njegovim djelovanjem. Kao prilog upoznavanju korisnika s poviješću Sveučilišta, virtualna izložba donosi uvid u stručne i znanstvene radove o povijesnim događajima na Sveučilištu iz digitalnih zbirki Sveučilišta u Zagrebu, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnica Grada Zagreba i iz Hrvatskoga muzeja medicine i farmacije. Virtualna izložba bit će aktivna na službenoj mrežnoj stranici Sveučilišta od sutra 3. studenoga 2020.   Diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. dana 23. rujna 1669. priznati su status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji (Academia Zagrabiensis) u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu, što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga Kraljevstva dana 3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište u Zagrebu godinu 1669. prihvaća kao godinu svoga utemeljenja, a 3. studenoga obilježava svoj Dan Sveučilišta (Dies Academicus). Popis ovogodišnjih dobitnika nagrada i priznanja s detaljnijim obrazloženjima  

Okrugli stol: Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti

pet, 2020-10-30 10:52
Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalni razvoj Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Inovacijskim centrom Nikola Tesla i Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu organizira okrugli stol pod nazivom: "Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti". Teme i predavači Okruglog stola su: Uloga javne uprave u kreiranju tržišta rada - Irena Bačelić i Lana Lukačić, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Trendovi umrežavanja akademske i poslovne zajednice - prof. dr. sc. Mislav Grgić, Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva
Izazovi pred FER-om – možemo i hoćemo i više - prof. dr. sc. Gordan Gledec, Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva
Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti: pogled iz Končara - doc. dr. sc. Ivan Bahun i dr. sc. Siniša Marijan, KONČAR – elektroindustrija d.d., KONČAR – Institut za elektrotehniku d.d.
Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti: pogled iz Ericsson Nikola Tesla - prof. dr. sc. Darko Huljenić, Ericsson Nikola Tesla
Rimac Automobili – danas i sutra - dr. sc. Antonija Mršić-Radas, Rimac Automobili Moderator Okruglog stola: prof. emer. Nedjeljko Perić, predsjedatelj Odbora za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju HATZ-a Okrugli stol održat će se online/hibridno, ovisno o epidemiološkim okolnostima, 4. prosinca 2020. u terminu od 14 do 16.30 sati. Fizički pristup predavanju planiran je u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2 ili Sivoj vijećnici FER-a, o čemu će zainteresirani biti pravovremeno informirani. Sažeci izlaganja i kratki životopisi predavača Irena Bačelić i Lana Lukačić: "Uloga javne uprave u kreiranju tržišta rada" Sažetak Moderno tržište rada zahtjeva stalni razvoj vještina i znanja tijekom cijelog radnog vijeka. Radnici, a i poslodavci u 21. stoljeću, moraju se kontinuirano prilagođavati novim poslovnim procesima i brzom tehnološkom napretku. Razvoj digitalnih tehnologija promijenio je način poslovanja poduzeća, način komunikacije i razmjene informacije među ljudima te način interakcije u javnom i privatnom sektoru. Kako bi se obrazovni sustav uskladio s potrebama tržišta rada započela je primjena Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO) kojeg je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMSOSP) sunositelj zajedno s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Da bi se dinamiziralo naše tržište rada, MRMSOSP razvija novi "Portal tržišta rada" koji će preko web-sučelja omogućiti korisnicima pristup informacijama o potrebama na tržištu rada. Potrebe za stalnim usklađivanjem i unapređenjem kompetencija u promjenjivim uvjetima tržišta rada i sve veća raznolikost ponude u obrazovanju dovode do povećane potrebe za planiranjem profesionalnog razvoja i upravljanja karijerom. Stoga će MRMSOSP će uskoro započeti projekt "Unaprjeđenje sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja – faza I" kojim će se pružiti podrška uspostaviti sustava profesionalnog usmjeravanja na svim razinama obrazovanja i sustavu rada i zapošljavanja. Kratki životopisi Irena Bačelić je načelnica Sektora za razvoj tržišta rada u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. U njezine odgovornosti spadaju i politike, programe i mjere iz područja zapošljavanja, usklađivanje obrazovanja potreba tržišta rada, razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) te analiza trendova na tržištu rada u smislu potražnje za radnom snagom. Prije rada u Ministarstvu, radila je kao savjetnik za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere za nezaposlene, s posebnim naglaskom na teže zapošljive osobe, s ciljem razvijanja njihovih vještina, osobito u traženju zaposlenja. Na sadašnjem radnom mjestu uključena je i u provedbu Garancije za mlade u Hrvatskoj, a predsjednica je Foruma za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere u RH od 2014. godine. Uz to, radi na uspostavi partnerstva s obrazovnim institucijama i komorama, kako bi se unaprijedilo područje usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada. Također je i članica Odbora za zapošljavanje Vijeća EU (EMCO) i radne skupine za uspostavu kompetencijskog okvira na razini EU (ESCO). Lana Lukačić je voditeljica Službe za praćenje i usklađivanje potreba tržišta rada u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Prije Ministarstva, radila je u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na poslovima uspostave Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri kao i savjetovanja osoba s ciljem razvoja vještina upravljanja karijerom. Na sadašnjem radnom mjestu uključena je u provedbu HKO-a, vrednovanje standarda zanimanja te kao nacionalni koordinator za regulirane profesije sudjeluje u radu grupe koordinatora na EU razini. Članica je i radne skupine za uspostavu kompetencijskog okvira na razini EU (ESCO).
Prof. dr. sc. Mislav Grgić: "Trendovi umrežavanja akademske i poslovne zajednice" Sažetak U predavanju će se prikazati primjeri suradnje akademske zajednice i gospodarstva, s naglaskom na iskustva s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu. Iznijet će se podaci o rezultatima koje postižu maturanti na ispitima Državne mature i njihovoj kvaliteti pri upisu FER-a, kao i trendovima interesa za upisom fakulteta u područjima STEM. Prikazat će se primjeri dobre prakse vezani uz popularizaciju područja STEM, sve s ciljem da se privuku najbolji studenti i kasniji doktorandi i zaposlenici fakulteta koji će raditi i istraživati u suradnji s gospodarstvom. Detaljnije će se iznijeti višegodišnji podaci o projektnoj suradnji FER-a s hrvatskim gospodarstvom, uključujući i istraživačko-razvojne projekte BICRO PoC i sve dosadašnje IRI-projekte. Pojasnit će se na koji način FER potiče svoje istraživače na aktivnije bavljenje znanstvenim radom. Prikazat će se aktivnosti Centra karijera FER-a kao izvrsne spone između Fakulteta i poslovnih subjekata. Posebno će biti istaknuta ustanova Inovacijski centar Nikola Tesla (ICENT), čiji je osnivač FER, a koja u Hrvatskoj predstavlja jedinstvenu sponu između znanstvenih istraživanja i inovacija te primjene rezultata istraživanja u hrvatskome gospodarstvu. Kratki životopis Mislav Grgić rođen je u Osijeku. Diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu 1997. godine. Na FER-u je magistrirao 1998. godine, a doktorirao 2000. godine. Od 1997. godine zaposlen je u Zavodu za komunikacije i svemirske tehnologije FER-a. Trenutačno radi na FER-u kao redoviti profesor u trajnom zvanju. Od 2014. do 2018. godine obnašao je dužnost dekana FER-a. Od listopada 2015. godine posebni je savjetnik rektora za područja STEM i međunarodne projekte. Od prosinca 2018. godine voditelj je alumni-zajednice FER-a, koja ima više od 20.000 članova. Bio je voditelj ili istraživač na 15 međunarodnih i 13 domaćih znanstvenih projekata. Autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, koji imaju preko 4500 citata prema bazi Google Scholar, što ga svrstava među najcitiranije znanstvenike Sveučilišta u Zagrebu, pri čemu je najcitiraniji znanstvenik FER-a. Od srpnja 2019. godine primljen je kao redoviti član u Europsku akademiju (Academia Europaea). Od 2012. godine redoviti je član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ). Dobitnik je brojnih nagrada, odlikovanja i priznanja za svoj znanstveni, organizacijski i stručni rad.
Prof. dr. sc. Gordan Gledec: "Izazovi pred FER-om – možemo i hoćemo i više" Sažetak Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) trenutačno je najznačajnija visoko-obrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova u Republici Hrvatskoj iz područja elektrotehnike, računarstva te informacijskih i komunikacijskih tehnologija. FER ima izniman znanstveno-istraživački rad. S trenutačno aktivna 242 znanstveno-istraživačka kompetitivna projekta, FER je najtraženiji partner za suradnju u istraživanjima i razvoju inovacija. FER njeguje snažnu suradnju s gospodarstvom na lokalnoj i međunarodnoj razini, a u istraživanjima i razvoju pomaže poduzećima i agencijama koje nemaju takve samostalne mogućnosti. FER ima aktivnu društvenu ulogu u razvoju javnih politika, suradnji s udrugama civilnoga društva te suradnji s drugim edukacijskim ustanovama na svim razinama. Studijskim programima na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini, FER privlači najbolje studente iz Hrvatske što je izuzetno vidljivo po kriteriju uspjeha iz Matematike i Fizike na Državnoj maturi pri upisu srednjoškolaca na preddiplomske studije. Na tržištu rada je izuzetno velika potraga za studentima svih FER-ovih studijskih programa te trenutačno oko 250 poduzeća putem Centra karijera FER-a traži svoje buduće djelatnike. Od akademske godine 2021./2022., FER započinje izvoditi sve svoje studijske programe (preddiplomske, diplomske i doktorske) na engleskom jeziku. Dugoročni je cilj FER-a pri tome značajno doprinijeti povećanju broj stručnjaka u području STEM, povećati priljev stranih studenata u Hrvatsku i povećati dvosmjernu mobilnost studenata i nastavnika. Novi studijski programi usklađeni s najboljim svjetskim uzorima kreirani su dovoljno fleksibilno da dugoročno zadovoljavaju potrebe studenata, tržišta rada te osoblja visokog Fakulteta. Kratki životopis Gordan Gledec dekan je Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) i redoviti profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo. Njegovi znanstveni i nastavni interesi vezani su uz tehnologije interneta i World Wide Weba, sigurnost na internetu, uporabivost weba, interakciju čovjeka i računala te obradu prirodnoga jezika. Nositelj je nekoliko kolegija na preddiplomskim i diplomskim studijima te na poslijediplomskom doktorskom i poslijediplomskim sveučilišnim studijima. Bio je mentorom preko 120 studenata na svim razinama studija. Objavio je preko 40 stručnih i znanstvenih radova u zbornicima domaćih i međunarodnih konferencija te u časopisima. Surađivao je na desetak međunarodnih projekata i studija i ekspertiza za hrvatska poduzeća. Na FER-u je od 2010. do 2014. godine bio predsjednik Povjerenstva za upravljanje kvalitetom, a od 2014. do 2018. godine prodekan za znanost. Bio je član Radne skupine za izradu strategije informatizacije Sveučilišta u Zagrebu od 2011. do 2013. godine. Godine 2013. bio je član Radne skupine za izradu strategije osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu. Od 2014. godine član je Vijeća tehničkoga područja Sveučilišta u Zagrebu, a od prosinca 2018. godine član je Senata Sveučilišta u Zagrebu. Od 2004. godine član je, a od 2011. godine predsjednik Povjerenstva za upravljanje domenom .hr, neovisnog stručnog tijela Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet, koje je zaduženo za upravljanje domenskim prostorom Republike Hrvatske.
Doc. dr. sc. Ivan Bahun i dr. sc. Siniša Marijan: "Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti: pogled iz KONČARA" Sažetak Društva Grupe KONČAR djeluju u području elektroenergetike, transporta i industrije te zapošljavaju 3448 radnika. Poslovne aktivnosti zasnivaju se na vlastitom znanju i naprednim tehnologijama u okviru manjih serija ili specifičnih proizvoda i usluga. Grupa zapošljava 40 % suradnika s višim i visokim obrazovanjem, pretežno iz STEM područja. Očekuje se kako će buduća radna mjesta zahtijevati kombinaciju tradicionalnih i novih vještina i znanja, odnosno formalni i neformalni obrazovni sustav koji potiče kontinuirano obrazovanje i prilagodbu novim poslovnim izazovima. To će nametati potrebu za stručnjacima koji znaju kombinirati postojeća i buduća specijalistička znanja, ali i stručnjacima koji se istovremeno mogu nositi s multidisciplinarnim složenim tehničkim i društvenim problemima. Zbog toga se uočava potreba za učinkovitijim povezivanjem fakulteta i visokih škola kako međusobno, tako i s gospodarstvom putem fleksibilnijih studijskih programa i povećanjem broja zajedničkih projekata. Kratki životopisi Doc. dr. sc. Ivan Bahun rođen je 16. rujna 1960. godine. Na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1984., magistrirao 1992. i doktorirao 2005. godine. Sudjeluje u izvođenju nastave na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, gdje je trenutno u naslovnom znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Član je gospodarskog savjeta Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Od 1985. godine radio je na poslovima istraživanja i razvoja u Elektrotehničkom institutu Rade Končar. Od 1993. do 2001. godine u Končar - Institutu za elektrotehniku bio je upravitelj Zavoda za elektroniku i rotacijske strojeve. Od 2001. do 2005. godine bio je član Uprave Končar - Instituta za elektrotehniku, a 2003. godine postaje i direktor konzorcija CROTRAM, koji čine Končar, TŽV-Gredelj i Đuro Đaković, za razvoj i isporuku niskopodnih tramvaja za grad Zagreb. Od 2005. godine predsjednik je Uprave Končar - Električnih vozila gdje su razvijeni moderni niskopodni električni i diesel-električni vlakovi. Trenutno je član Uprave i zamjenik predsjednika Uprave Končar - Elektroindustrije. Dr. sc. Siniša Marijan zaposlen je u KONČAR-u od 1984. godine, a od 2011. obnaša različite dužnosti u upravi Društva. Trenutno je direktor KONČAR – Instituta za elektrotehniku. Sudjelovao je u brojnim razvojno-istraživačkim projektima u području elektroenergetike i transporta s naglaskom na razvoj modularnih sklopovskih i programskih platformi ugradbenih računalnih sustava za rad u stvarnom vremenu. Voditeljstvo i sudjelovanje u razvojno-istraživačkim projektima rezultiralo je uvođenjem novih proizvoda visokih jediničnih cijena u redovitu proizvodnju u Grupi KONČAR. Riječ je, prije svega, o digitalnim regulatorima napona sinkronih strojeva, upravljačkim uređajima tramvaja lokomotiva, vlakova, modularnim ugradbenim rješenjima sustava upravljanja vjetroagregatom, razvoju programske i sklopovske podrške te komunikacijske infrastrukture za upravljačku elektroniku pretvarača glavnih i pomoćnih pogona tramvaja, vlakova i vagonskih pretvarača. Dobitnik je većeg broja nagrada i priznanja.
Prof. dr. sc. Darko Huljenić: "Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti: pogled iz Ericsson Nikola Tesla" Sažetak Kontinuirani tehnološki razvoj zasniva se na dinamici promjena koje su potrebne u razvoju i primjeni novih proizvoda. Nositelji svega su ljudi koji su voljni pokretati promjene i osposobljeni snalaziti se u multidisciplinarnoj okolini koja stvara nove proizvode. Sučeljavaju se dva principa kao temelji obrazovanja i poslovnih potreba. Dobra temeljna znanja stečena kroz sustav obrazovanja kao podloga za cjeloživotni razvoj u struci i kratkoročne potrebe trenutnih vještina za ostvarivanje poslovnog poduhvata za novi proizvod. To su suprotstavljeni zahtjevi. Kroz strukturnu analizu mogućnosti jednog i drugog sudionika u zajedničkom procesu razvoja društva, koje se temelji na razvoju novih proizvoda, predstavljaju temelj dugotrajnijeg održivog razvoja za sve sudionike – obrazovnu zajednicu, gospodarstvo i studente. Sustav kontinuiranog razgovora i rada zasnovanog na zajedničkim ciljevima održivog razvoja cjelokupne zajednice može balansirati dinamiku očekivanja i doprinose svih sudionika. Kratki životopis Naslovni prof. dr. sc. Darko Huljenić direktor je istraživačke jedinice u tvrtki Ericsson Nikola Tesla d.d., a ujedno je i izabran u naslovno zvanje profesora na Sveučilištu u Zagrebu Fakultetu elektrotehnike i računarstva gdje predaje na dodiplomskoj nastavi i na doktorskom studiju. U svojoj karijeri je radio niz inženjerskih i menadžerskih poslova. U znanstvenom radu ima više od 90 članaka objavljenih na konferencijama i u časopisima. Aktivan je u istraživačkim projektima u međunarodnim i domaćim projektima te je član inženjerskih udruženja IEEE, ACM.
Dr. sc. Antonija Mršić Radas: "Rimac Automobili – danas i sutra" Sažetak Rimac Automobili danas predstavljaju globalni brend, posebice imajući u vidu supersportski potpuno električni automobil C_Two. Zbog vrhunske tehnologije koju tvrtka razvija, postali su dobavljač brojnim proizvođačima automobila i tehnološkim tvrtkama, kao što su Koenigsegg, Aston Martin, Seat, Automobili Pininfarina, Roborace, Hyundai, Porsche, Renault, Jaguar, AMG i drugi. Rimac Automobili imaju dvije ključne poslovne grane koje zajedno izvrsno funkcioniraju: superautomobili i tehnologija. Tvrtka je trenutačno u tranzicijskoj fazi, prelazi s proizvodnje malog broja superautomobila i komponenata za druge proizvođače, na veće projekte koje obuhvaćaju razvoj i proizvodnju većih količina komponenata, što se temelji na preko 800 uposlenika u raznim varijantama uposlenja i ekspanzijskim planovima tvrtke. Realizacija dugoročne strategije tvrtke u značajnoj mjeri ovisi i o obrazovnom sustavu kojega treba unaprijediti, posebice u tehnološkom području, gdje su velika očekivanja od etabliranih hrvatskih tehničkih fakulteta. Kratki životopis Dr. sc. Antonija Mršić Radas trenutno radi u tvrtki Rimac Automobili kao menadžer za projekte financirane iz EU fondova i odnose s vladinim institucijama. Njezin rad uključuje utvrđivanje mogućnosti financiranja, identifikaciju istraživačko-razvojnih projekata te pripremu i provedbu projekata, uključujući strateški projekt izgradnje Rimac Campusa. Gospođa Mršić Radas ima više od 15 godina iskustva u javnom, nevladinom i privatnom sektoru. Prije no što se pridružila tvrtki Rimac Automobili, radila je u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta kao načelnica Sektora za inovacijsku politiku, a prethodno kao voditeljica Odjela za suradničke projekte istraživanja i razvoja u tadašnjoj Poslovno-inovacijskoj agenciji BICRO. Bila je i direktorica Udruge poslovnih savjetnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Specijalistica je za hrvatsku i europsku javnu politiku u području istraživanja i inovacija, poduzetništva i konkurentnosti te iskusni voditelj projekata. Gospođa Mršić Radas je doktorirala političke znanosti, u području javnih politika i razvoja na Sveučilištu u Zagrebu.

Međunarodni znanstveni skup: Hrvatska kultura i sv. Jeronim

pet, 2020-10-30 10:52

Međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup pod nazivom "Hrvatska kultura i sveti Jeronim" održat će se 3. i 4. studenoga 2020. u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (Trg Josipa Jurja Strossmayera 14) pod pokroviteljstvom Razreda za književnost HAZU. Organizatori su Filozofski fakultet i Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.


PROGRAM

3. studenoga 2020. u 9 sati

Svečano otvaranje 

Prva sesija

Voditelji: Jasenka Gudelj i Vinko Grubišić

Vinko Grubišić (Waterloo, Kanada): Uloga Petra Pavla Vergerija starijeg u približavanju sv. Jeronima renesansnim koncepcijama
Dragutin Feletar (Zagreb): Teze pavlina Josipa Bedekovića o lokaciji rodnog mjesta sv. Jeronima
Marko Rašić (Čakovec): Rodno mjesto sv. Jeronima prema djelu Josipa Bedekovića „Natale solum s. Hieronymi...“
Ivan Bodrožić (Split): Sveti Jeronim – širitelj biblijske kulture i evanđeoskog načina života
Anto Mišić (Zagreb): Jeronimova pisma u hrvatskom prijevodu
Zrinka Jelaska (Zagreb): Jezikoslovne postavke sv. Jeronima u spisu “O vječnomu djevičanstvu Marijinu”
Daniel Miščin (Zagreb): Kontekst Erazmova baselskog izdanja Jeronimovih djela (1516.)
Niko Bilić (Zagreb): Jeronimova Judita
Tonko Maroević (Zagreb): Pod dvostrukim okriljem
Bernard Jan Hendrik Aikema (Verona): San Girolamo nella pittura veneta tra XV e XVI secolo
Jasenka Gudelj (Venecija): Sveti Jeronim i povijesne skjavonske bratovštine u Italiji: lica identitea
Ines Ivić (Budimpešta): Razvoj i formiranje ikonografije sv. Jeronima na istočnoj obali Jadrana u kasnom srednjem vijeku

4. studenoga 2020. u 9 sati

Druga sesija

Voditelji: Cvijeta Pavlović i Daniel Miščin

Trpimir Vedriš (Zagreb): Jeronim kao hrvatski nacionalni svetac u svjetlu recentne historiografije
Vesna Badurina Stipčević (Zagreb): Legende o svetom Jeronimu u hrvatskoglagoljskoj književnosti
Mirjana Matijević Sokol (Zagreb): Sveti Jeronim i „Vulgata“ – njihova najranija prisutnost na hrvatskom prostoru
Ružica Pšihistal (Osijek): Jeronimova i Marulićeva “Judita”
Anica Nazor (Zagreb): “Transit sv. Jeronima”, Senj 1508.
Iva Kurelac (Zagreb): Sveti Jeronim i šibenski humanistički krug – primjer transformacije recepcije svetačkog kulta
Doroles Grmača (Zagreb): “Po neutrtoj stazi”: sveti Jeronim od kulta u hrvatskoglagoljskoj tradiciji do lika u “Planinama” Petra Zoranića
Vladimir Rezar (Zagreb): “Topographia diui Hieronymi sacelli” Giliberta Grinea
Andrea Zlatar Violić (Zagreb): Hagiografski i biografski elementi u prikazivanju svetoga Jeronima
Dean Slavić (Zagreb): Sveti Jeronim u Starčevićevim “Pismima Magjarolacah”
Borna Puškarić (Rim – Zagreb): Svetojeronimska baština Zagrebačke nadbiskupije – Hrvatsko književno društvo svetoga Jeronima
Nella Arambašin (Besançon): “Hieronymopolis”: prostor između slika i pisma kao uzor prijevoda
Cvijeta Pavlović (Zagreb): Motiv(i) sv. Jeronima u hrvatskoj postmodernističkoj književnosti na primjeru pjesništva Jakše Fiamenga


Knjižica sažetaka


Međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup novčano su poduprli:

Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Grad Zagreb
Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Organizacijski odbor:
prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović, voditeljica projekta, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
prof. emerit. Vinko Grubišić, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, University of Waterloo, Kanada
izv. prof. dr. sc. Jasenka Gudelj, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Daniel Miščin, Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Programski odbor:
prof. dr. sc. Bernard Jan Hendrik Aikema, Università di Verona, Italija
prof. dr. sc. Nella Arambašin, Université de Bourgogne-Franche-Comté, Besançon, Francuska
prof. emerit. Vinko Grubišić, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, University of Waterloo, Kanada
izv. prof. dr. sc. Jasenka Gudelj, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Daniel Miščin, Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Philipp G. Renczes sj., Facoltà di Teologia, Pontificia Università Gregoriana, Roma, Italija
prof. dr. sc. Zrinka Stahuljak, UCLA Center for Medieval and Renaissance Studies, Sjedinjenje Američke Države
prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, o. d. dekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Ivan Koprek, dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

 

 

 

Otvorene prijave za "EIT Health i-Days 2020"

sri, 2020-10-28 10:57

Otvorene su prijave za ovogodišnji i-Days u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu kao EIT Health Huba za Hrvatsku! Riječ je o programu EIT Healtha namijenjenom studentima, pri kojem se studenti iz različitih polja obrazovanja združuju u timove te uz vodstvo mentora zajedno pronalaze rješenje za unaprijed postavljeni izazov

Sam događaj koncipiran je kao hackaton natjecanje i traje četiri dana, a ove će se godine održavati online putem Zoom aplikacije 2., 3., 5. i 6. studenoga. Nakon što definiraju problem te stvore kreativno rješenje, studentski će timovi prezentirati svoju temu pred stručnim povjerenstvom. Tri najbolja tima očekuju vrijedne nagrade odnosno poklon-bonovi od 1800, 1500 i 1000 kn i mentoriranje od Lean Startup tima. Također, pobjednički će tim imati prilike nazočiti Winners eventu i upoznati pobjedničke timove iz drugih zemalja. Osim toga, pobjednici će moći sudjelovati na završnom godišnjem EIT Healthovu događaju, u sklopu kojega će se održati mnoga zanimljiva predavanja, radionice i prilike za networking.

Izazov ovogodišnjega programa i-Days je „Kako bismo mogli potaknuti zdraviji način života kod različitih dobnih skupina'“

Više o samom događaju i postupku prijave možete doznati
OVDJE. Prijava se ove godine provodi putem EIT Health platforme, a registrirati se možete OVDJE.  

Studenti Medicinskoga fakulteta pomažu u borbi s koronavirusom

uto, 2020-10-27 10:42

Studenti Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, njih oko 300, prijavilo se za dobrovoljan rad i pomaganje pri obavljanju svih aktivnosti povezanih s koronavirusom. U novonastaloj situaciji povezanoj s epidemijom, odobrene su dodatne edukacije, kao i studentski rad. 

Studenti su se stavili na raspolaganje sustavu tako što odgovaraju na telefonske pozive informativnoga pozivnog centra za koronavirus i strpljivo daju epidemiološke upute, odrađuju epidemiološke poslove i trijažu pacijenata pri ulasku u bolnicu, pomažu pri uzimanju uzoraka i rad u tercijarnim centrima, a sve je to dio i njihove praktične nastave na fakultetu. Studenti tako stječu znanje i vještine koje će im sigurno koristiti sutra ili za nekoliko mjeseci kad počnu raditi.

Oni će, najavljuje dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. sc. Marijan Klarica - proći obuku i biti raspoređeni na punktove koje vodi HZJZ u Novom Zagrebu i u samom zavodu u Rockfellerovoj.

Studenti anesteziološke sekcije sudjeluju u predtrijaži na ulasku u bolnicu Sv. Duh. Zapisuju se ovisno o svojim mogućnostima i rasporedu na fakultetu. Rade u smjenama po 8 sati i zadovoljni su jer, osim što stječu korisna znanja, pomažu osoblju i rasterećuju sustav.

U okviru Dana karijera Sveučilišta u Zagrebu održana panel-diskusija „Alumni su snaga našega Sveučilišta"

pon, 2020-10-26 10:22
U okviru Dana karijera Sveučilišta u Zagrebu održanog 16. listopada 2020., Savez ALUMNI UNIZG je u auli Sveučilišta u Zagrebu organizirao panel-diskusiju: „Alumni su snaga našega Sveučilišta", koju su svi zainteresirani studenti, alumni te ostala javnost mogli pratiti putem izravnoga prijenosa / streaminga.

Sudionici panel-diskusije bili su prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, dekan Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Mario Šafran, predsjednik Saveza ALUMNI UNIZG i Damir Vanđelić, predsjednik Nadzornog odbora INA-e d.d. Panel-diskusiju moderirao je naš istaknuti alumnus Mislav Togonal, urednik i voditelj na HRT-u koji je odmah na početku otvorio niz pitanja koja su usmjeravala raspravu: kako se u Hrvatskoj danas radi s alumnima, znamo li tko su naši bivši studenti i kakve su karijere postigli, postoji li uređeni registar bivših studenata, koliko su oni zapošljivi sa svojim znanjima nakon što završe studij, mogu li alumni postati mentori darovitim studentima i pomoći u njihovim budućim karijerama itd. Panel-diskusija započela je pitanjem rektoru Borasu o tome koliko Sveučilište zaista prati i poznaje svoje bivše studente i ima li saznanja o tome što su oni danas postigli. Rektor je kazao da su se ranije karijere studenata nakon završetka studija slabije pratile, ali se u novije vrijeme situacija ipak popravlja. Naglasio je da na Sveučilištu u Zagrebu svake godine diplomira oko 10 tisuća studenata čije je karijere važno pratiti radi održavanja mreže naših alumna u cilju napretka i daljnjega razvoja Sveučilišta, naglasivši da je naše Sveučilište i ove godine svrstano među 500 najboljih u svijetu na Šangajskoj listi, ali je istovremeno i među 300 najboljih sveučilišta po kvaliteti poučavanja, što i jest najvažnija misija sveučilišta. Istaknuo je da „…vrhunsko poučavanje temeljeno je na što boljoj znanosti, a takva znanost ovisi o kvaliteti financiranja.“. Na pitanje koliko je u kontaktu sa svojom institucijom nakon završetka fakulteta, Damir Vanđelić rekao je da je studij na Fakultetu strojarstva i brodogradnje značajno pridonio razvoju njegove karijere, pružajući mu odličnu osnovu za logično i strukturirano sistemsko razmišljanje. „Kao predsjednik Gospodarskoga savjeta Fakulteta strojarstva i brodogradnje koji okuplja 30-ak gospodarstvenika, također alumna fakulteta, trudim se surađivati i uključiti u rad Fakulteta, kako iz zahvalnosti, tako i iz želje da fakultet doživi svoju promjenu“, istaknuo je gospodin Vanđelić. Pri tome smatra da je važno nadograđivati bazično školovanje kako bi završeni student bio spreman raditi u multikulturanim i multidisciplinarnim timovima. Vezano uz pitanje o nestajanju određenih zanimanja u budućnosti, smatra da je odgovornost države i sveučilišta da ukaže kamo društvo ide, ali i spremnost nas samih na promjene i stalno učenje. S navedenim se složio i Darinko Bago, rekavši da je kao alumnus Fakulteta elektrotehnike i računarstva cijeli svoj radni vijek proveo na valu kontinuiranih promjena. „Ako čovjek želi ostati na vrhu ili u toku tih promjena jedini zadatak mu je da uz marljiv rad, kontinuirano uči“, istaknuo je. O važnosti uključivanja akademske zajednice u društveno koristan rad najbolje su svojim primjerom pokazali profesori i alumni Građevinskoga fakulteta koji su se nakon potresa koji je zadesio Zagreb i zagrebačko područje 22. ožujka ove godine, uključili u brojne volonterske aktivnosti vezane uz procjenu uporabljivosti zgrada na području grada Zagreba. „Želja je bila pomoći ljudima kada im je bilo najteže, a budući da su profesori Građevinskoga fakulteta jedini u tom trenutku mogli pomoći, stavili su se na raspolaganje“, rekao je prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Obzirom da Građevinski fakultet u svojoj bazi ima velik broj alumna mogao ih je vrlo brzo aktivirati, što su oni bez razmišljanja prihvatili i svojim angažmanom pomogli na više načina. Time se nametnulo pitanje na koji način motivirati alumne kad završe fakultet da budu spremni pomoći kako fakultetu, tako i novim generacijama studenata. „Jedini način je provođenje sustavnoga pristupa, a dosadašnja iskustva kroz rad Saveza pokazala su da najbolji motivacijski faktor jest koristiti dobre i pozitivne primjere“, istaknuo je prof. dr. sc. Mario Šafran. Smatra da osnivanjem Ureda za razvoj karijera na Sveučilištu i njegovim sastavnicama svjedočimo dobrom smjeru profesionalizacije brige o bivšim studentima. Mislav Togonal osvrnuo se na filantropsko djelovanje Damira Vanđelića u smislu stipendiranja studenata, na što je gospodin Vanđelić rekao da je na fakultetima kao i na Sveučilištu potrebno razviti sustav kojim bi se putem godišnjih donacija ili sponzorstava nagrađivali najbolji studenti. „Također, uloga mentora (coach) gdje alumni svoja znanja i iskustva mogu prenijeti sadašnjim generacijama studenata jednako je vrijedna kao i samo stipendiranje“, istaknuo je gospodin Vanđelić. Dobar primjer stipendiranja pokazuje i tvrtka KONČAR d.d. koja je prema riječima Darinka Bage stipendirala preko 450 studenata s raznih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a stipendije su bile u iznosu prosječne Končareve plaće. Na primjeru Sveučilišta Harvard objasnio je da taj mehanizam kreće od same države, tj. kada država uvidi da je dobro da ljudi koji završavaju određeni fakultet ili sveučilište budu umreženi jer oni svojim radom i vezama mogu umnogome doprinijeti društvu. „Ako želimo razvijati alumni filozofiju moramo prije svega politički osigurati da svaka aktivnost bude porezno rasterećenje“, istaknuo je gopodin Bago. Na konstataciju Mislava Togonala o tome da su neka zanimanja umreženija od drugih i da se neke struke više „drže skupa“ i na pitanje je li to slučaj i kod građevinarske struke, prof. Lakušić istaknuo je da je sektor građevinarstva veliki sektor koji će za 10 do 15 godina biti sektor s najviše aktivnosti te je neminovna potreba za umrežavanjem i s drugim sektorima. Za razliku od većine tvrtki koje nemaju svoje institute i laboratorije, fakulteti su ti koji imaju akreditirane laboratorije te itekako mogu pomoći gospodarstvu da postanu konkurentni na tržištu. „Zadatak akademske zajednice je da zajedno s gospodarstvom podiže BDP države“, istaknuo je prof. Lakušić. Prof. dr. sc. Damir Boras naglasio je da je poruka sveučilišnih studija stvarati odgovorne građane koji vjeruju u ovu državu, dok one resurse koje je država uložila u javna sveučilišta studenti vraćaju ostajanjem i radom u Hrvatskoj. U nastavku panel-diskusije postavljeno je nekoliko pitanja iz publike, gdje je između ostaloga istaknuta potreba da se alumni kroz Gospodarske savjete uključuju u izrade novih nastavnih planova na način da se multidisciplinarna znanja, koja danas nedostaju mnogim studentima, uvrste u kurikulum. Panel-raspravu zaključio je prof. Mario Šafran iskazavši zadovoljstvo što se priča o alumni aktivnostima kao obliku društveno odgovornoga ponašanja prikazala u pravome svjetlu, pri tome pozvavši sve alumne da svojim djelovanjem šire načela alumni filozofije te čuvaju ugled svojega Sveučilišta. Cijelu panel-diskusiju možete pogledati na poveznici.    

Održana 18. međunarodna izložba inovacija ARCA 2020.

čet, 2020-10-22 11:20
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 15. do 17. listopada 2020. održana je 18. međunarodna izložba inovacija ARCA 2020. I ove je godine Sveučilište u Zagrebu suorganizacijom izložbe inovacija ARCA i suradnjom s Udrugom inovatora Hrvatske nastavilo promicati aktivnosti koje pridonose istraživanju i razvoju te probitku i unaprjeđenju hrvatskoga gospodarstva, poduzetništva i inovatorskoga sustava. 18. međunarodna izložba inovacija ARCA 2020. započela je svečanim otvorenjem na kojem su nazočili i prigodno se svim sudionicima i posjetiteljima obratili predsjednik Udruge inovatora Hrvatske gospodin Ivan Bračić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu gospođa Ivanka Stričević, voditeljica sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore gospođa Tajana Kesić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, predsjednik uprave HAMAG-BICRO-a gospodin Vjeran Vrbanec i izaslanik hrvatskoga predsjednika gospodin Velibor Mačkić. U sklopu svečanoga otvorenja izložbe organiziran je i panel o temi „Poduzetništvo i inovacije u vrijeme Corone“, moderator kojega je bio prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu. U panelu su sudjelovali ravnateljica Sektora za bespovratne potpore - Istraživanje, razvoj i inovacije (IRI) gospođa Linda Kasalo Malić, gospođa Nikolina Vučković iz tvrtke Wingo d. o. o., voditelj Službe za pripremu i praćenje poticanja istraživanja, razvoja i inovacija Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH gospodin Bruno Radojica i predsjednik Udruge inovatora Hrvatske i vlasnik tvrtke PIP d. o. o., gospodin Ivan Bračić. Sudionici panela raspravljali su o aktualnoj krizi koja je primorala poduzetnike da se okrenu kreativnim i inovativnim rješenjima kako bi  preživjeli ova izazovna vremena. Na ovogodišnjoj izložbi, koja je ujedno i prva fizički održana izložba inovacija u Europi, inovacije i nove tehnologije iz gotovo svih područja ljudskoga rada predstavilo je više od 180 inovatora iz zemlje i svijeta. Ovogodišnja ARCA, osim brojnih stranih izlagača, specifična je i po posebnom dijelu izložbe gdje su bili predstavljeni i dobitnici natjecanja Inventions VS Corona i njihova rješenja u borbi protiv bolesti COVID-19, koji je organizirala Međunarodna federacija udruženja izumitelja (IFIA). Zadnji dan izložbe, 17. listopada 2020., obilježen je tradicionalnom dodjelom nagrada. Osim brončanih, srebrnih i zlatnih medalja te najznačajnije Grand Prix nagrade, prvi je put dodijeljena je i WIPO nagrada, koju dodjeljuje Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo.

Otvoren "RIS Innovation call 2021" - poziv za financiranje inovacije iz zdravstva!

sri, 2020-10-21 12:55
Otvoren je RIS Innovation call 2021 - poziv za financiranje inovacije iz zdravstva, na koji se mogu prijaviti konzorciji dvije ili više organizacija. Jedna organizacija mora dolaziti iz poslovnoga sektora (malo i srednje poduzetništvo i razvojne tvrtke), a druga može biti akademska, istraživačka ili zdravstvena ustanova. Akademska ustanova u ovom slučaju definirana je kao organizacija posvećena obrazovanju i istraživanju koja izdaje akademske diplome. Lokalni EIT Health Hub mora biti partner u projektu uz druge dvije organizacije. EIT Health Hub za Hrvatsku je Sveučilište u Zagrebu. Ulazni projekt mora imati određenu razinu zrelosti tzv. Innovation Maturity Level (IML). IML određuje četiri područja: tehnološko, regulatorno, kliničko i marketinško (poslovanje). Tako, na primjer, ulazni projekti trebaju biti na početku proof of concept razine u bar dvama od četiriju područja. U sklopu projekta financiraju se aktivnosti koje doprinose razvoju inovacije te približavaju rješenje izlasku na tržište. Projekti su kratki i fokusirani te je planirano razdoblje provedbe do prosinca 2021. Ukupna potpora projektu može iznositi 75.000 EUR, pri čemu najviša potpora po partneru može iznositi 25.000 EUR, uz dodatna ograničenja za povezane organizacije (eng. affilated entities).

Svi kriteriji za prihvatljivost prijavitelja i projekta, kao i pravila financiranja, razrađeni su u projektnoj dokumentaciji na mrežnoj stranici EIT Healtha U obzir će se uzimati samo one prijave koje se fokusiraju na jedno od sljedećih šest područja: Reforming care pathways, Healthcare transformation, Harnessing Real-world Data, Bringing care home, Health in Workplace, Fostering Healthier Lives.

Neće se moći prijaviti organizacije koje su financirane za isti proizvod u 2017., 2018., 2019. ili 2020. godini iz jednoga od sljedećih programa: RIS Innovation Call, InnoStars Awards, European Health Catapult, EIT Health Headstart, Startups Meet Pharma i Bridgehead. Napominjemo kako u pozivu postoji ograničenje za povezane organizacije (eng. affiliated entities). Budući da Sveučilište u Zagrebu ima status EIT Health Huba, naše sastavnice mogu biti partneri na projektu, ali ne mogu biti financirane. Projekti u ovom pozivu mogu olakšati suradnju s poslovnim partnerima kojima mogu biti pokriveni troškovi razvoja te time smanjen rizik povezan s izlaskom na tržište.   Rok za prijavu projekta je 15. studenoga 2020. do 17 sati po srednjoeuropskom vremenu. Prijava se podnosi putem online obrasca, a prijaviti se možete ovdje OVDJE. Za sve zaineresirane prijavitelje EIT Health organizira mrežni seminar (eng. Webinar) u sklopu kojega će pobliže objasniti prijavni postupak i obrazac te će prezentirati savjete za uspješnu projektnu prijavu. Mrežni će se seminar održati u utorak 26. listopada 2020. u 10.00, a može mu se pristupiti putem poveznice.

COVID-19: Preporuka rektora Sveučilišta u Zagrebu sastavnicama

uto, 2020-10-20 13:23

Na temelju članka 13. Sveučilišta u Zagrebu, u skladu s preporukama Kriznoga stožera vezano uz nCoV bolesti (COVID-19) Sveučilišta u Zagrebu zbog epidemiološke situacije, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras dana 20. listopada 2020. donosi Preporuku svim sastavnicama Sveučilišta.

Otvorene su prijave za 5. generaciju FER-ova "startup" inkubatora SPOCK

uto, 2020-10-20 10:09
Krenule su prijave za novu, petu generaciju FER-ovog startup inkubatora SPOCK! Ovaj program startup edukacije namijenjen je studentima preddiplomskih, diplomskih i doktorskih studija svih fakulteta i onima koji su završili studij u protekle dvije godine, a žele svoje ideje pretvoriti u profitabilna rješenja i uspješne startup tvrtke. Odabrani sudionici će kroz šestomjesečni program edukacije dobiti priliku povezati se sa stručnjacima, mentorima, investitorima i partnerima koji će im u tome pomoći. Za prošlogodišnji program prijave su pristigle s 11 različitih fakulteta, a SPOCK su uspješno završila čak tri tima koja su se formirala prije početka programa kroz organizirane brainstorming radionice. I ove godine prijaviti se mogu timovi s već osmišljenim projektima i pojedinci s idejama koji će dobiti pomoć u povezivanju sa studentima FER-a i formiranju tima. Uz sve pogodnosti iz prošlogodišnjega programa, sudionike ove godine očekuje još veći broj radionica i mentora te još kvalitetniji program startup edukacije. Timovi prošlogodišnje generacije su kroz različita natjecanja prikupili više od 200.000 kuna za razvoj svojih rješenja, a dobili su i ponudu za investiciju od jednog od najvećih investicijskih fondova koji djeluje na području Republike Hrvatske. Više informacija o procesu prijava i samome programu dostupno je na SPOCK-ovoj mrežnoj stranici. Za sva dodatna pitanja održat će se i predstavljanje programa na kojem će se objasniti proces prijave za pojedince i za timove, aktivnosti vezane za formiranje timova, struktura i tijek samoga programa te će se odgovarati na sva pitanja sudionika. Predstavljanje će se održati online 22. listopada u 16 sati, a za praćenje predstavljanja potrebno je prijaviti se putem poveznice. Prijave projekata i ideja za sljedeću generaciju SPOCK-a otvorene su do 30. studenoga 2020., a svi zainteresirani za startup edukaciju mogu se prijaviti putem prijavnoga obrasca dostupnog OVDJE.

Smotr@ 2020

pon, 2020-10-19 08:34
Drage maturantice i maturanti,

Smotra Sveučilišta u Zagrebu ove će se godine zbog epidemiološke situacije održati u digitalnom obliku pod motom Klikni s faksom!

Otvaranje i zatvaranje Smotre te predstavljanje pojedinih područja odvijat će se putem livestreama u Auli Sveučilišta, a prijenos događanja uživo moći ćete pratiti na službenoj stranici.

Unutar postojeće stranice Smotre Sveučilišta u Zagrebu bit će otvorena nova podstranica Smotr@, koja će od 19. do 21. studenoga (i kasnije) služiti kao središnje mjesto za informiranje o svemu što vas zanima o našim sastavnicama odnosno fakultetima i akademijama Sveučilišta u Zagrebu.

Na podstranici Smotr@ postavljene su poveznice na virtualne štandove svih naših fakulteta i akademija na kojima ćete se moći informirati, zabaviti, sudjelovati na online događanjima, pogledati promotivne spotove kao i preuzeti razne materijale (brošure, plakate i drugo) u digitalnom obliku.

Kao i svake godine, i na virtualnoj Smotri bit će dodijeljene nagrade i priznanja za najbolji digitalni nastup odnosno promociju sastavnice u digitalnom okruženju.

Klikni s faksom na ovogodišnjem događanju Smotr@ Sveučilišta u Zagrebu!

Dobitnici Rektorove nagrade za akademsku godinu 2019./2020.

pet, 2020-10-16 14:24
Rektor je na prijedlog Povjerenstva za Rektorovu nagradu, koje je pregledalo studentske radove dostavljene od strane sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, nagradio ukupno 174 rada u pet kategorija: 113 radova u a) kategoriji za individualni znanstveni i umjetnički rad (jedan ili dva autora), 25 u b) kategoriji za timski znanstveni i umjetnički rad (tri do deset autora), 6 u d) kategoriji za "veliki" timski znanstveni i umjetnički rad (više od deset autora), 5 u e) kategoriji za posebne natjecateljske uspjehe pojedinaca ili timova i 25 u f) kategoriji za društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici. POPIS IMENA DOBITNIKA REKTOROVE NAGRADE ZA AK. GOD. 2019./2020.

Poruka rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa povodom dodjele Rektorovih nagrada
Ove godine neće se održati dodjela Rektorove nagrade zbog pogoršanja epidemiološke situacije. Priznanja za sve nagrađene studente bit će poslana na sastavnice i uručena studentima. Izložba postera nagrađenih radova ove godine održat će se virtualno. O tome ćemo naknadno obavijestiti.

Panel-diskusija „Alumni su snaga našega Sveučilišta“ uživo 16. listopada od 14 sati

čet, 2020-10-15 13:14
U okviru Dana karijera Sveučilišta u Zagrebu Savez ALUMNI UNIZG u petak 16. listopada u 14 sati organizira panel-diskusiju: „Alumni su snaga našega Sveučilišta". Pozivamo Vas da događanje pratite putem FACEBOOK STRANICE Sveučilišta u Zagrebu i streaminga uživo na POVEZNICI. Sudionici panel-diskusije govorit će o važnosti povezivanja bivših studenata i Sveučilišta, jačanju njihove postojeće suradnje te uloge alumna u promicanju društveno odgovornoga ponašanja. Poslušajte o mogućnostima povezivanja sadašnjih i bivših studenata s gospodarstvenicima, o tome kako bivši studenti mogu doprinijeti jačanju ugleda Sveučilišta, važnosti volontiranja, posebice prilikom katastrofa kao što je to bio potres u Zagrebu u ožujku, o ulozi Saveza u razvoju aktivnosti za poboljšanje položaja alumna te ostalim alumni temama. Očekujemo zanimljivu panel-diskusiju koju će moderirati naš istaknuti alumnus Mislav Togonal, urednik i voditelj na HRT-u. Sudionici panel-diskusije: Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika
prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, dekan Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Mario Šafran, predsjednik Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu
Damir Vanđelić, predsjednik Nadzornoga odbora INA-e d. d.

Savez ALUMNI UNIZG osnovan je s ciljem okupljanja i umrežavanja bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu putem alumni udruga u Hrvatskoj i svijetu te trenutno broji 29 udruga od kojih 24 na sastavnicama Sveučilišta i pet u svijetu. Cilj je Saveza promovirati alumni filozofiju te kod bivših studenata Sveučillišta u Zagrebu poticati svijest o važnosti međusobnih veza i potpore Sveučilištu koje im je dalo znanje i vještine za gradnju i razvoj svoje profesionalne karijere, kao i poticati na društveno odgovorno ponašanje. U cilju stvaranja čvrstih veza između Sveučilišta i njegovih bivših studenata te promicanja alumni filozofije, Savez izdaje Glasnik koji, osim u tiskanom obliku, objavljuje na svojim mrežnim stranicama. Više o Savezu pogledajte ovdje

Za predsjednika Studentskoga zbora izabran Mihovil Mioković s Ekonomskoga fakulteta

čet, 2020-10-15 09:22
Skupština Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu na svojoj je 5. sjednici održanoj u petak 9. listopada 2020., za novoga predsjednika Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu izabrala Mihovila Miokovića s Ekonomskoga fakulteta. Za njegovog zamjenika izabran je Josip Periša s Filozofskoga fakulteta, dosadašnji član Predsjedništva Studentskoga zbora.


Mihovil Mioković prethodno je obnašao funkciju člana Skupštine Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu i zamjenika predstavnika Studentskoga zbora u Senatu Sveučilišta u Zagrebu. Također, bio je i član Upravnoga odbora Europskoga parlamenta mladih Hrvatske koji djeluje u okviru krovne europske organizacije European Youth Parliament.

Stranice