50.srce.hr - U srcu digitalne transformacije znanosti i visokog obrazovanja!

Sveučilište u Zagrebu

Pretplati se na Sveučilište u Zagrebu feed Sveučilište u Zagrebu
Novosti
Osvježeno: prije 8 hours 30 min

Finale "FIRST LEGO League" u subotu 29. svibnja na FER-u

čet, 2021-05-27 07:40
Hrvatski robotički savez organizirao je FIRST LEGO League, ekipno STEM natjecanje (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika) za djecu između 9 i 16 godina. Ove godine se provodi u 100 država svijeta, a jedna od tih država je i Hrvatska. Na natjecanje je prijavljeno 30 ekipa iz cijele Hrvatske, od 3 do 10 članova, ukupno 170-ero djece.  Završno natjecanje sezone održat će se u subotu 29. svibnja 2021. od 8.30 do 17 sati na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (Unska 3).  Tema natjecanja ove godine je „RePlay" kojom se potiče djecu na sport, razgibavanje i ponovni izlazak na igrališta. Na susretu uživo mladi robotičari demonstrirat će svoje istraživačko-inovativne radove i to timskim radom, pomažući čak i protivničkoj ekipi. Osim toga, radili su i na dizajnu i programiranju LEGO Mindstorms i LEGO Spike robota. Pobjednici će sudjelovati na natjecanju Adria regije u Sloveniji i imaju mogućnost sudjelovanja na svjetskom natjecanju u Grčkoj (online). Ocjenjivači i suci na ovom natjecanju profesori su fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Fakultet elektrotehnike i računarstva, Učiteljski fakultet, Filozofski fakultet te Građevinski fakultet) i Algebre te uspješni stručnjaci iz industrije. Povratni komentari koje će natjecatelji dobiti od suca i ocjenjivača usmjerit će ih u nastavku rada, a vrlo vjerojatno i u izboru budućega zanimanja. S obzirom na protuepidemijske mjere, ograničen je broj posjetitelja. Svi gosti su obavezni nositi maske, poštivati razmak i pridržavati se drugih mjera.

Svečano otvorena Digitalna učionica budućnosti za studente Učiteljskoga fakulteta

uto, 2021-05-25 15:02
Svečanim rezanjem vrpce na Učiteljskom je fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u utorak 25. svibnja 2021. otvorena Digitalna učionica budućnosti, prva takva učionica u Republici Hrvatskoj za izvođenje kreativne nastave u digitalnom okruženju, vrijedna više od 140 tisuća kuna. Otvaranju je nazočio i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras. Projekt pripremanja budućih učitelja za digitalnu transformaciju obrazovanja, koja je trenutno na vrhuncu diljem svijeta, pokrenut je u partnerstvu Učiteljskoga fakulteta, izdavačke kuće Profil Klett te jedne od najvećih kompanija na svijetu – Googlea. “Svima nama na Učiteljskom fakultetu apsolutni je prioritet da svojim studentima omogućimo da nakon izlaska s fakulteta na tržište rada imaju sva znanja koja će, ne samo poslodavac, nego i stvarni život, zahtijevati od njih. Digitalni obrazovni sadržaji i virtualna proširena stvarnost već danas su prisutni u obrazovanju, a za koju godinu kad naši studenti stanu pred svoje učenike, bit će standardni sastavni dio obrazovnoga procesa. Kvalitetno obrazovanje budućih učitelja koje Učiteljski fakultet pruža i kontinuirano razvija je jedan od preduvjeta osnaživanja znanja u hrvatskom društvu i osnaživanja kompetencija učitelja budućnosti.” – kazao je na svečanom otvorenju dekan Učiteljskog fakulteta, prof. dr. sc. Siniša Opić. “Globalna kriza koronavirusa potaknula nas je da gledamo svoju ulogu u društvu, a ne samo u sektoru nakladništva. IZZI kao naša obrazovna platforma za izradu digitalnih udžbenika je u potpunosti hrvatski proizvod, od ideje do realizacije, i to uspješni hrvatski izvozni proizvod koji se koristi u 10 europskih zemalja. Naš Centar edukacijskih tehnologija kao integralni dio Profil Kletta, postao je razvojni centar za cijelu Klett grupaciju na razini Europe. To dokazuje da s razlogom čvrsto vjerujemo u vrijednost znanja i zato smo napravili ovaj važan društveni iskorak i uredili novu Učionicu budućnosti koja će sigurno pomoći budućim učiteljima u osobnom rastu i razvijanju njihovih vještina.” – istaknuo je dr. sc. Dalibor Greganić, direktor Profil Kletta. Učionica budućnosti je, osim nužnoa obnavljanja same prostorije, opremljena s interaktivnom “pametnom” pločom visoke razlučivosti i osjetljivosti s ugrađenim računalom, 24 Chromebook prijenosna računala za studente, specijaliziranim ormarićem za odlaganje i punjenje računala, računalom s perifernom opremom za profesora, komunikacijskom opremom za nastavu na daljinu (55”-zidni monitor, HD kamera i širokopojasni mikrofon), 24 pomična stola sa sjedalima za izvođenje kreativne nastavu, 24 seta udžbeničkih kompleta s pripadajućim dodatnim radnim i didaktičkim materijalima, te bijelom pločom. KING ICT je, kao Google for Education partner u Hrvatskoj, sudjelovao u opremanju učionice. Zaslužan je za instalaciju i konfiguraciju opreme te je proveo edukaciju korisnika. Zahvaljujemo i tvrtki LG koja je pomogla u opremanju učionice s interaktivnim ekranom.

UNIC godišnja konferencija: Institucionalno oblikovanje postindustrijskih gradova - uloga sveučilišta

pon, 2021-05-24 14:20
Sveučilište u Zagrebu dio je važnoga i vrijednoga projekta institucionalnoga oblikovanja Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova – UNIC. Ovaj savez povezuje misija modernizacije obrazovanja i odgovora sveučilišta na potrebe zajednica u kojima djeluju, koje su obilježene raznolikošću, kao i uspostavljanja jedinstvenoga iskustva studiranja povezivanjem svih studenata, istraživačke aktivnosti, profesora i drugoga osoblja, gradskih zajednica, civilnoga društva i gradskoga gospodarstva u okviru zajedničkoga Europskoga sveučilišta. Savez UNIC organizira godišnju konferenciju pod nazivom "Regenerating our Post-Industrial Cities: the Role of Universities" u petak 11. lipnja 2021. od 11 do 17 sati virtualno u obliku webinara preko platforme Zoom. Konferencija je otvorena za javnost i prijaviti se možete OVDJE.   Očekuje se da će se aktivnosti UNIC-a u punom opsegu razviti tijekom šestogodišnjega razdoblja, ali će Europsko sveučilište postindustrijskih gradova ostati trajna institucionalna forma suradnje partnerskih sveučilišta koja čine UNIC savez: Deusto u Bilbaou, Španjolska, Ruhr u Bochumu, Njemačka, Koç u Istanbulu, Turska, Erazmus u Rotterdamu, Nizozemska te sveučilišta u Corku, Irska, Liègeu, Belgija, Oulu, Finska i Zagrebu, Hrvatska. Savez na svojim sveučilištima ima upisano oko 225 tisuća studenata, od čega je gotovo 8 tisuća doktorskih studenata, a zapošljava preko 30 i pol tisuća zaposlenika. Projekt stvaranja UNIC-a ima tri glavne komponente, koje se najvećim dijelom ostvaruju online, odnosno u digitalnom okruženju, i to oblikovanje međusveučilišnoga kampusa (UNIC Campus) i Akademije izrazite raznolikosti (Superdiversity Academy) te pokretanje gradskih laboratorija (City Labs). UNIC počiva na sljedećim vrijednostima: povezano sveučilište u osam jedinstvenih postindustrijskih gradova, predanost akademskoj izvrsnosti, uz zajedničku ambiciju postizanja društvenoga učinka, poštovanje izrazite raznolikosti svih sveučilišta, gradova i građana, želeći osigurati dostupnost studiranja, društvenu pravednost i uključivanje svih koji žele studirati, propitivanje i stvaranje održivih putova jačanja europske mobilnosti studenata, suradnja s gradskim institucijama kako bi se stvorila mogućnost da studenti postanu predvodnici promjena u budućnosti gradova, briga oko novih načina poučavanja, istraživanja i učenja koji odgovaraju izazovima postindustrijskih gradova te pridonose njihovoj urbanoj otpornosti, učenje jedni od drugih, zajednički rad i stvaranje inovativnih načina za djelovanje europskih sveučilišta budućnosti.

Prva Digitalna učionica budućnosti na Učiteljskom fakultetu

pon, 2021-05-24 10:11
Svečano otvaranje prve Digitalne učionice budućnosti održat će se na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u utorak 25. svibnja 2021. u 11 sati.  Digitalna učionica budućnosti ima za cilj potaknuti i osnažiti edukaciju studenata i profesora u dijelu koji se odnosi na online nastavu, digitalne tehnologije i korištenje digitalnih obrazovnih sadržaja kako bi budući učitelji i profesori globalne krize, poput pandemije koronavirusa, dočekali još spremniji. Uz prilagodbe i promjene, online nastava i digitalne tehnologije traže dodatna znanja i vještine, no nude i brojne nove mogućnosti. Ovaj cjeloviti projekt vrijedan je 140.000 kuna, a studentima i profesorima Učiteljskoga fakulteta donirali su ga partneri projekta – vodeći hrvatski nakladnik obrazovnih sadržaja Profil Klett i najveća svjetska tehnološka kompanija Google. Na svečano otvorenje Digitalne učionice budućnosti pozvani su ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras. Obilasku učionice i kratkoj prezentaciji, između ostalih, nazočit će dr. sc. Dalibor Greganić, direktor Profil Kletta, Beata Galas, voditeljica Education Central & Eastern Europe Google te zamjenica predsjednice Studenskoga zbora Učiteljskoga fakulteta Marijana Bukvić.

CIRTT Sveučilišta u Zagrebu organizira drugi "Morning Health Talk"

pet, 2021-05-21 12:36

U organizaciji Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu kao EIT Health huba za Hrvatsku, 31. svibnja 2021. u 10 sati održat će se drugi Morning Health Talk putem ZOOM aplikacije. Cilj je događaja umreživanje značajnih dionika u području zdravstva kako bi se potaknuo razvoj lokalnoga ekosustava.

Tema drugog Morning Health Talka bit će "Poticanje inovacija u zdravstvu", a radni će jezik biti engleski.

Na događaju ćete imati priliku poslušati iskustva prof. dr. sc. Frana Borovečkog, dr. med., vezano za genomska istraživanja i uvođenje takvih naprednih metoda u dijagnostiku pacijenata. Također, svoja će iskustva iznijeti i osnivač razvojne tvrtke Vigo Health Kristaps Krafte, vezano za aplikaciju za digitalnu terapiju nakon moždanoga udara, koja je certificirana kao medicinski uređaj u Europskoj uniji.

Program događaja možete naći OVDJE. Prijaviti se možete OVDJE.

Natječaj za upis studenata u I. god. sveučilišnih preddiplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih preddiplomskih studija u ak. god. 2021./2022.

pet, 2021-05-21 08:18
Senat Sveučilišta u Zagrebu je na 8. redovitoj sjednici u 352. akademskoj godini (2020./2021.) održanoj 16. ožujka 2021. donio Odluku o upisnim kvotama za upis studenata u I. godinu preddiplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu u ak. god. 2021./2022.

Tekst Natječaja za upis studenata u I. godinu PREDDIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH I DIPLOMSKIH studija u ak. god. 2021./2022. Tablica upisnih mjesta za upis u 1. godinu PREDDIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH STUDIJA u ak. god. 2021./2022.*

*Navedeni broj upisnih mjesta na dvopredmetnim studijima zapravo je dvostruki broj studenata jer upisani studenti ostvaruju na jednom dvopredmetnom studiju samo pola ukupnog studija.  Više možete vidjeti OVDJE.

Suradnja zagrebačkoga i zadarskoga sveučilišta oko vizualnoga identiteta Sveučilišta u Zadru

čet, 2021-05-20 10:26

U "Galeriji Studija dizajna" Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 19. svibnja 2021. možete pogledati izložbu "Rozeta znanja" koja predstavlja suradnju i proces nastanka novoga vizualnog identiteta Sveučilišta u Zadru.

Tijekom akademske godine 2019./2020., Odjel vizualnih komunikacija Studija dizajna Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, organizirao je pozivni natječaj za studente dizajna s ciljem dizajniranja novoga vizualnog identiteta Sveučilišta u Zadru. U vrijeme pandemije i online nastave ovakav zadatak i suradnja bili su dodatni izvannastavni izazov koji je vrlo uspješno realiziran. Nekoliko studentskih kreativnih timova radilo je na prijedlozima vizualnoga identiteta od kojih je jedan, "Rozeta znanja", odabran kao izvedbeno rješenje i budući službeni identitet Sveučilišta u Zadru.

Novi vizualni identitet predstavlja Sveučilište u Zadru kao centar edukacije i simbolizira sinergiju studenata i profesora koji zajedno grade perspektivnu zajednicu utemeljenu na znanju, potpori i suradnji. Ujedno objedinjuje tradiciju i suvremenost, pristupačnost i otvorenost, kako Zadra tako i zadarskoga Sveučilišta, koje je usmjereno k budućnosti i modernosti. Sveučilište u Zadru uključuje 25 odjela i 4 znanstveno-istraživačka centra te studije na preddiplomskoj, diplomskoj i postdiplomskoj razini. 

Izložba prezentira suradnju dvaju Sveučilišta i novi službeni vizualni identitet, daje uvid u kreativni proces, edukacijsku metodologiju te praktičnu primjenu dizajna vizualnih komunikacija. Obuhvaća nekoliko faza oblikovanja, od inicijalnih ideja do njihovog razvoja u definiciju novih vizualnih standarda, dizajn osnovnih i dopunskih sredstava komunikacije, promotivnih materijala i digitalnog mrežnoga sjedišta Sveučilišta u Zadru. A najvažnije, prezentira radove mladih studenata koji u svojem formativnom razdoblju aktivno preuzimaju zahtjevne i stručne dizajnerske zadatke i participiraju u stvaranju aktualnih društvenih i kulturnih sadržaja.

Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

Studentice autorice: Tana Jeić, Iva Primorac, Monika Vodopija

Studenti, sudionici internoga natječaja: Lana Banek, Bruna Čičin Šain, Andrea Bielen, Lada Kušec Deči,
Tana Jeić, Iva Primorac, Monika Vodopija, Petra Laknar, Lucija Gudek i Nikola Heged

Mentori: izv. prof. art. Tomislav Vlainić, doc. art. Romana Kajp, asist. Marija Juza

Mentor za web: pred. Emil Flatz

Stručni suradnik i voditelj Studija dizajna: prof. dr. sc. Feđa Vukić

Suradnici UNIZD: prof. dr. sc. Josip Faričić, prof. dr. sc. Dijana Vrcan

Dizajn postave izložbe: studentice autorice Tana Jeić, Iva Primorac, Monika Vodopija
i mentori izv. prof. art. Tomislav Vlainić, doc. art. Romana Kajp, asist. Marija Juza

Tehnička podrška: Dujam Ivanišević

Tisak: Kvikprint

www.studijdizajna.com #studijdizajna #sveucilisteuzadru #unizddesign #dizajnvizualnihkomunikacija  #visualcommunicationdesign #rozetaznanja

Natječaj za dodjelu 56 stipendija iz sredstava neiskorištenih stipendija u E kategoriji

čet, 2021-05-20 10:04
Na temelju Odluke Senata od 18. svibnja 2021. Sveučilište u Zagrebu raspisuje Natječaj za dodjelu 56 stipendija iz sredstava neiskorištenih stipendija u E kategoriji Natječaja provedenoga u razdoblju od veljače do travnja 2021. Stipendije se dodjeljuju redovitim studentima koji u 2020./2021. ak. god. studiraju na preddiplomskim, integriranim preddiplomskim i diplomskim, diplomskim sveučilišnim, preddiplomskim stručnim i specijalističkim diplomskim stručnim studijima Sveučilišta u Zagrebu, a kojima je za stambeni objekt na adresi prijavljenog prebivališta dodijeljena ŽUTA oznaka („Privremeno neuporabljivo“) od strane ovlaštenih građevinskih stručnjaka. Više možete vidjeti OVDJE.

Erasmus+ natječaj za mobilnost studenata za studijski boravak - programske zemlje KA131 (EU) za LJETNI semestar ak. god. 2021./22.

uto, 2021-05-18 15:52
Sveučilište u Zagrebu na temelju sklopljenih Erasmus+ međuinstitucijskih sporazuma s inozemnim visokoškolskim ustanovama iz programskih zemalja (KA131) raspisuje Natječaj za mobilnost studenata u svrhu studijskog boravka u okviru Erasmus+ programa ključne aktivnosti 1 u isključivo LJETNOM semestru u akademskoj godini 2021./2022. Više možete pročitati OVDJE.

"Dani Paje Kolarića" u Osijeku

uto, 2021-05-18 11:23
Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku organizira međunarodni interdisciplinarni umjetničko-znanstveni skup "Pajo Kolarić i njegovo doba", povodom obilježavanja 200. godišnjice rođenja Paje Kolarića, u sklopu projekta "Dani Paje Kolarića". Skup će biti održan 26. i 27. svibnja 2021. Suorganizatori skupa su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), Agencija za odgoj i obrazovanje te Državni arhiv u Osijeku, a partneri Osječko-baranjska županija i Sveučilište u Zagrebu. Cilj međunarodnoga interdisciplinarnoga umjetničko-znanstvenog skupa je informirati javnost, promovirati povijesni značaj i kulturno naslieđe rada Paje Kolarića za Osijek, Slavoniju i Hrvatsku, te podsjetiti na značaj Kolarića i njegovih suvremenika na razvoj Osijeka i Hrvatske u 19. stoljeću. Bit će objavljen i zbornik radova s ovoga znanstvenog skupa, koji će predstavljati znanstveni doprinos slabo istraženom području, a vrijednom u smislu kulturne baštine Osijeka, Republike Hrvatske, u cjelini i šire. Grad Osijek zadužio je osnivanjem Prve gradske štedionice, prve amaterske kazališne družine i prvoga građanskoga amaterskoga tamburaškog sastava, a tamburašku javnost skladbama koje je napisao na vlastite ili starije slavonske tekstove. Ovim umjetničko-znanstvenim skupom nastoji se potaknuti zainteresiranu javnost na revalorizaciju njegova lika i djela, a kroz znanstveno promišljanje o temama vezanim uz njegovo djelovanje. Više o programu i detaljima skupa pročitajte OVDJE.  Poziv na međunarodni umjetnicko-znanstveni skup "Pajo Kolarić i njegovo doba"

Webinar za sveučilišne nastavnike: "S UNIC-om do novih prilika za suradnju, razmjenu i učenje"

pon, 2021-05-17 13:38
Webinar za sveučilišne nastavnike pod nazivom "S UNIC-om do novih prilika za suradnju, razmjenu i učenje" održat će se u srijedu 19. svibnja 2021. u 15 sati. Prijaviti se možete OVDJE najkasnije do utorka 18. svibnja 2021. Projekt Europskog sveučilišta postindustrijskih gradova (UNIC) predstavlja odgovor na ove suvremene izazove. UNIC i nove prilike koje nudi nastavnicima Sveučilišta u Zagrebu predstavit će prof. dr. sc. Ivan Koprić i izv. prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak, voditelj i zamjenica voditelja UNIC projekta za Sveučilište u Zagrebu, te voditelji ključnih radnih paketa na projektu. Sudjelovanjem na ovom webinaru možete doznati koje su nove mogućnosti i prednosti koje UNIC otvara za nastavnike i studente Sveučilišta u Zagrebu, te kako se uključiti u pojedine projektne aktivnosti – programe mobilnosti i virtualnog učenja i razmjene, cjeloživotnog obrazovanja, Akademiju izrazite raznolikosti, gradske laboratorije i drugo. Predstavit će se i mogućnosti koje će ponuditi komplementarni H2020 projekt pod nazivom Prema suradničkom pristupu i strukturi za angažirano istraživanje (UNIC4ER). UNIC je projekt osam europskih sveučilišta, među kojima je i Sveučilište u Zagrebu, kojima je dodijeljena potpora za razvoj Europskog sveučilišta postindustrijskih gradova (UNIC) u okviru poziva European Universities, koji je dio Erasmus+ programa. Uz Sveučilište u Zagrebu, UNIC savez čine Sveučilište Deusto u Bilbaou (Španjolska), Sveučilište Ruhr u Bochumu (Njemačka), Koç sveučilište u Istanbulu (Turska), Erasmus sveučilište u Rotterdamu (Nizozemska), Sveučilište u Corku (Irska), Sveučilište u Liègeu (Belgija) i Sveučilište u Oulu (Finska). Zajednički cilj je kroz tri godine utemeljiti održivi model suradnje u poučavanju, istraživanju i zajedničkoj pripremi studijskih programa u svim znanstvenim područjima, u čemu će aktivno sudjelovati studenti, sveučilišni nastavnici i drugo osoblje Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb je jedan od postindustrijskih gradova koji se nose s posljedicama društvenog restrukturiranja, tranzicije i transformacije nekoliko zadnjih desetljeća. Jedna od posljedica je izrazita raznolikost suvremenih društava, koja nameće prilagodbu znanstvenih istraživanja i visokoškolskoga poučavanja sveučilištima koja djeluju u postindustrijskom kontekstu. Prihvaćajući interdisciplinarnost i multidisciplinarnost, sveučilišta moraju kombinirati različite pristupe i rješenja kako bi bila u stanju odgovoriti na kompleksne izazove i prilike postindustrijskog i izrazito raznolikog društva.

Rektor Damir Boras potpisao dokument MCU 2020

čet, 2021-05-13 08:54
Sveučilište u Zagrebu ponovo je postalo potpisnik dokumenta pod nazivom Magna Charta Universitatum. To je značajan dokument koji je izvorno potpisalo 388 rektora i voditelja sveučilišta iz cijele Europe i šire 18. rujna 1988., na 900. godišnjicu osnutka Sveučilišta u Bologni. Sadrži temeljne principe akademske slobode i institucionalne autonomije kao smjernice za dobro upravljanje i razumijevanje sveučilišta u budućnosti.

U 2018. godini osnovana je međunarodna skupina za reviziju Magna Charte Universitatum s obzirom na promjene i drugačije okruženje od prije 30 godina do danas. Uključivalo je široku raspravu među akademskom zajednicom, a Upravno vijeće usvojilo je reviziju MCO u srpnju 2020. Magna Charta Observatory pokreće usvajanje nove verzije ovoga dokumenta.

Novi dokument zadržao je sve izvorne stavke temeljnih vrijednosti koje su potpisnice podržale 1988., a uzeo u obzir veću odgovornost i potencijalne odgovore na suvremene teme i izazove. Traganje za temeljnim vrijednostima jednako je vrijedno kao i njihovo stvarno postignuće, što u praksi znači neprekidnu težnju za napretkom. Novi dokument naglasak stavlja na globalni karakter svega što sveučilišta rade te širi raspon lokalnih odgovornosti koje imaju.

MCU 2020 izradila je međunarodna skupina koju su činili profesor Narend Baijnath, profesor Patrick Deane, profesorica Marta Losada, dr. Sijbolt Noorda (predsjedavajući), gđa Eva Egon-Polak, profesorica Chanita Rukspollmuang, gđa Tamires Gomes Sampaio, profesor Francesco Ubertini, s Davidom Lockom kao tajnikom grupe.

Magna Charta Observatory je udruga potpisnika ovoga sveučilišnoga temeljnoga dokumenta, neovisna od političkih organizacija ili interesnih skupina. Sveučilišta koja su potpisala dokument, preko svojih rektora, predsjednika i prorektora, surađuju s organizacijom te se svojom predanošću pridržavaju načela koja Magna Charta Universitatum promiče. Udruga radi na osiguranju intelektualnoga i znanstvenoga rada i integriteta u institucijama i društvu, jačajući tako povjerenje u odnos između sveučilišta i njihovih zajednica, bilo lokalnih, regionalnih, nacionalnih ili globalnih.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras dokument MCU 2020 potpisao je 14. svibnja 2021.

MCU 2020 dokument na engleskom jeziku možete vidjeti OVDJE.

Njegovo službeno predstavljanje održat će se na virtualnom događaju 16. i 17. lipnja. Pojedinosti o registraciji bit će dostupne uskoro.

Otvoren studentski restoran u sklopu Agronomskoga fakulteta i Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije

pon, 2021-05-10 14:20
U ponedjeljak 10. svibnja 2021. u sklopu Agronomskoga fakulteta i Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu kod Maksimirske šume otvoren je novi restoran subvencionirane studentske prehrane "Restoran Agronomija i Šumarstvo" Studentskoga centra. Na otvorenju je bio nazočan ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras i sanacijski upravitelj Studentskoga centra u Zagrebu mr. sc. Mirko Bošnjak, koji se obratio uzvanicima. Fotografija: prof. dr. sc. Milan Oršanić Fotografija: Martina Cvitanović

Konferencija o budućnosti Europe - vizija za Hrvatsku

pon, 2021-05-10 13:55

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Hrvatski sabor, u partnerstvu s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj u utorak 11. svibnja od 10 sati organiziraju tematski skup Konferencija o budućnosti Europe – vizija za Hrvatsku. Na događanju sudjeluju rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras i studentica 6. godine integriranoga studija medicine Katarina Babić na temu "Budućnost javnoga zdravlja i mladi".

Konferenciju u Hrvatskom saboru otvorit će predsjednik Gordan Jandroković, te potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica i zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler. Izravni prijenos može se pratiti na YouTube kanalu i Facebook stranici Europskog parlamenta u Hrvatskoj i internet TV-u Hrvatskoga sabora. U prvom dijelu predstavit će se uspješni EU projekti realizirani u Hrvatskoj, ovogodišnji dobitnik priznanja "Europski građanin", kojega dodjeljuje Europski parlament, te laureat nagrade "Europska velika obitelj" (koju je ustanovila Europska konfederacija velikih obitelji). Drugi dio konferencije posvećen je budućnosti Europe i raspravama o snažnijem i pravednijem gospodarstvu, obrazovanju, digitalnoj i zelenoj transformaciji te kulturi i mladima. Sudjeluju, među ostalim, zastupnici Sunčana Glavak, Tomislav Sokol, Željana Zovko, Tonino Picula i Valter Flego. Videovezom rasprave će se voditi iz 9 hrvatskih sveučilišta. Konferencija o budućnosti Europe je veliki paneuropski demokratski projekt tijekom kojeg građanke i građani imaju priliku odlučiti kako bi se Europska unija trebala razvijati i što bi trebali biti njezini prioriteti. Sastavni dio Konferencije je višejezična digitalna platforma  na kojoj građanke i građani mogu razmjenjivati ideje, povezivati se, predlagati rješenja i inicijative te različite aktivnosti. Uz panele i rasprave, građani će moći sudjelovati i u radu plenarne skupštine u kojoj je za njih rezervirano 108 mjesta. Jednaki broj namijenjen je predstavnicima nacionalnih parlamenata, te eurozastupnicima. U radu plenarne skupštine sudjelovat će još 54 predstavnika Vijeća (dva mjesta za svaku državu članicu), tri člana Europske komisije, te predstavnici Odbora regija, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, socijalnih partnera i civilnog društva. Inauguracija Konferencije o budućnosti Europe održana je u nedjelju, 9. svibnja, na Dan Europe u Europskom parlamentu u Strasbourgu.   Program: OTVORENJE KONFERENCIJE 10.05     Obraćanje Dubravke Šuice, potpredsjednice Europske komisije 10.10     Obraćanje Karla Resslera, zastupnika u Europskom parlamentu 10.15     Obraćanje Gordana Jandrokovića, predsjednika Hrvatskoga sabora   BUDUĆNOST HRVATSKE – USPJEŠNE PRIČE 10.20     Mario Čelan, Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije, gaming u Novskoj 10.25     prof. dr. sc. Dragan Schwarz, ravnatelj Specijalne bolnice Radiochirurgia Zagreb 10.30     prof. dr. sc. Sven Lončarić, voditelj Centra za umjetnu inteligenciju (CAI) FER-a 10.35     Humanoidni robot Pepper s FER-a na djelu!   NAGRADA EUROPSKOG PARLAMENTA „EUROPSKI GRAĐANIN“ 10.40     Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković               Dan Špicer, poslovni direktor Saveza izviđača Hrvatska, koordinator kampanje Boranka   NAGRADA EUROPSKA VELIKA OBITELJ 2020. 10.50     Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, europska velika obitelji Toljanić   DRUGI DIO: KONFERENCIJA O BUDUĆNOSTI EUROPE Platforma za praćenje:   YouTube i Facebook stranica Europskog parlamenta Pitanja gledatelja:  platforma Sli.do - #BuducnostJeVasa 11.15     obraćanje Violete Simeonove Staničić, voditeljice Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj 11.20     obraćanje Garija Capellija, predsjednika Odbora za vanjsku politiku 11.25      obraćanje Domagoja Hajdukovića, predsjednika Odbora za europske poslove 11.30      obraćanje Marka Pavića, predsjednika Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a 11.35      obraćanje Valtera Flege, zastupnika u Europskom parlamentu                11.40      obraćanje Sunčane Glavak, zastupnice u Europskom parlamentu 11.45      obraćanje Tomislava Sokola, zastupnika u Europskom parlamentu             11.50    UKLJUČENJA S HRVATSKIH SVEUČILIŠTA 11.50    Dubrovnik: Budućnost održivog turizma i mladi Nebojša Stojčić, prorektor Sveučilišta u Dubrovniku + studentica održivog turizma 12.00    Osijek: Budućnost IT industrije i mladi Sonja Vila, prorektorica Sveučilišta u Osijeku i studentica računarstva 12.10    Pula: Budućnost obrazovanja i mladi    Mirjana Radetić-Paić, prorektorica Sveučilišta u Puli i studentica pedagogije Ines Pruginić 12.20    Rijeka: Budućnost kulture i mladi Snježana Prijić-Samardžija, rektorica Sveučilišta u Rijeci i student studija o mladima 12.30    Čakovec: Budućnost medija u društvu i mladi Marin Milković, rektor Sveučilišta Sjever i studentica komunikacija Danijela Sunari Jozek 12.40    Varaždin: Budućnost poduzetništva i mladi Damir Vusić, prorektor Sveučilišnog centra Varaždin, Sveučilište Sjever i studentica EU fondova Tanja Herceg 12.50    Split: Budućnost rada, digitalni nomadi i mladi Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu i studentica računarstva Anita Suton 13.00    Zadar: Budućnost Mediterana, migracije i mladi Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru i student geografije 13.10    Zagreb: Budućnost javnog zdravlja i mladi Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu i studentica medicine Katarina Babić   13.20    Slavonski Brod: (Tech) budućnost zelene poljoprivrede i mladi Ivan Samardžić, rektor Sveučilišta u Slavonskom Brodu i studentica održive poljoprivrede                 13:30    završna riječ: Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu 13.35     završna riječ: Željana Zovko, zastupnicca u Europskom parlamentu 13.45     završna riječ u ime Hrvatskoga sabora  

UNIC Gradski laboratoriji 2021.: Otporan Zagreb od 14. do 25. svibnja

pet, 2021-05-07 12:19
Grad Zagreb je tijekom 2020. i 2021. iznenada suočen s nekoliko velikih kriza koje će obilježiti čitave generacije i s čijim će se posljedicama Zagreb nositi čitavo desetljeće. Zagreb se, kao i ostatak Hrvatske, Europe i svijeta nosi sa svim izazovima korona krize, a teret kriza naglo je povećan kada je u ožujku 2020. pogođen razornim potresom. Nakon potresa, u srpnju je grad bio suočen s poplavom, da bi ponovno proživio tešku epidemiološku jesen i konačno krajem 2020. godine snažno osjetio nova dva potresa u središnjoj Hrvatskoj. Pored svega navedenoga, Zagreb i Hrvatsku očekuju naknadne krize, poput ekonomske krize, krize mentalnoga zdravlja i narušene dobrobiti stanovnika, već ranije krize uzrokovane klimatskim promjenama, potencijalne političke krize itd. No, Zagreb kao glavni grad Hrvatske ima brojne kapacitete i resurse, a prije svega ističu se ljudski resursi, znanja i ekspertiza koja postoje u akademskoj zajednici, brojnim privatnim i javnim organizacijama, kao i snažan civilni sektor koji je od početka bio mobiliziran. Zagreb ima i brojne prirodne resurse, kao i snažan politički i geoprometni značaj. Kakav će Zagreb izaći nakon svih ovih kriza? Hoće li krize biti prilika da se unaprijede brojni aspekti kvalitete života, steknu nove vještine, razviju nova rješenja? Odgovor na ova pitanja ovisi o njegovim kapacitetima otpornosti. Kapaciteti otpornosti su načini kako se lokalni resursi stavljaju u funkciju te procesi, odluke, djelovanja koja omogućuju adekvatan odgovor na krizu. Kapaciteti otpornosti omogućuju i adekvatnu anticipaciju budućih rizika i kriza, pa i njihovo izbjegavanje. Projekt UNIC Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova koji se od 2020. godine provodi u suradnji 8 europskih sveučilišta kao jednu od svojih važnih komponenti ima pokretanje gradskih laboratorija. Gradski laboratoriji zamišljeni su kao fizička ili virtualna mjesta rasprave radi utvrđivanja ključnih izazova i generiranja potencijalnih rješenja povezanih s pitanjima s kojima se suvremeni gradovi suočavaju.  U sklopu Gradskoga laboratorija 2021: Otporan Zagreb nastojat će se dati doprinos jačanju kapaciteta otpornosti grada Zagreba, i to kroz sljedeće ishode: generiranje pitanja koja donositeljima odluka i relevantnim dionika mogu poslužiti kao instrument samoprocjene ključnih izazova s kojima se susreće grad kao i kapaciteta otpornosti, mapiranje jakih strana, tj. područja u kojima su razvijeni kapaciteti otpornosti, detektiranje slabih strana, tj. područja u kojima su nedostatno razvijeni kapaciteti otpornosti i formulacija problema, generiranje prijedloga rješenja koji će ojačati nedostatno razvijene kapacitete otpornosti i implementacija nekih od rješenja kojima se osnažuju kapaciteti otpornosti. Sve sekcije prvoga gradskog laboratorija održati će se u periodu od 14. do 25. svibnja 2021. u online formatu. Ovim putem vas pozivamo da sudjelujete u radu prvoga gradskog laboratorija, i to u sekcijama prema vlastitom izboru. Sve sekcije biti će održane putem online platformi, a poveznicu ćete dobiti nakon što napravite prijavu putem kratkog obrasca. Prijaviti se možete najkasnije do 16. svibnja. 2021. putem OBRASCA. Za sva dodatna pitanja slobodno se javite voditeljima gradskih laboratorija, prof. dr. sc. Ninu Žganecu ili doc. dr. sc. Ani Opačić.

Srce proslavilo velikih pola stoljeća postojanja

pet, 2021-04-30 10:54
Sveučilišni računski centar - Srce proslavilo je svoj 50. rođendan. Osnovano je 29. travnja 1971. u okrilju Sveučilišta u Zagrebu kao odgovor na potrebe akademske zajednice da se sustavnije i cjelovitije započne primjenom novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovanju, znanosti, ali i u društvu općenito. Od svog osnutka do danas Srce uspješno dionicima sustava znanosti i visokoga obrazovanja pruža odgovarajuću, pouzdanu i dostupnu e-infrastrukturu i digitalne usluge koje odgovaraju njihovim potrebama, te kontinuiranu podršku u učinkovitoj upotrebi informacijsko komunikacijskih tehnologija. U godini izazovnoj za organizaciju fizičkih događanja, Srce je odlučilo tijekom cijele godinu slaviti svoj rođendan brojim aktivnostima. Tako je uspostavilo svoj prigodni web 50.srce.hr koji predstavlja središnje mjesto obilježavanja obljetnice na kojem uz objavljene trenutke iz prošlosti Srca (Crtice iz prošlosti), arhivske dokumente i publikacije Srca, galeriju fotografija, donosi i sadašnjost predstavljanjem odabranih usluga Srca na mjesečnoj razini tijekom cijele godine. Do sada su prikazani Centar za e-učenje, Obrazovne usluge Srca, AAI@EduHr te Napredno računanje. Obilježavanje 50. rođendana Srca poklopilo se i s tradicionalnom godišnjom stručnom konferencijom Srca "Dani e-infrastrukture Srce DEI 2021", koja je ujedno i konferencija nacionalnog strateškog projekta HR-ZO, a održava se virtualno 28. i 29. travnja 2021. Rođendan Srca obilježen je radno 29. travnja organizacijom dva događanja. Prvo, koje se održalo u sklopu programa drugog dana Srce DEI 2021 konferencije, je okrugli stol „Digitalnom transformacijom do inovativnosti i izvrsnosti u znanosti i visokom obrazovanju“ na kojem su sudjelovali članovi akademske i istraživačke zajednice koji se nalaze u upravljačkim ulogama na ustanovama, ali i u ulogama nastavnika, istraživača i znanstvenika. Moderator okruglog stola bio je izv. prof. dr. sc. Predrag Pale s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, a u raspravi su sudjelovali prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, dekanica Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, Ivan Marić, ravnatelj Srca, prof. dr. sc. Gordan Lauc s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Antun Lovro Brkić s Instituta za fiziku i Helena Virić Gašparić, s Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Održano je i predstavljanje prigodne poštanske marke „50. obljetnica Sveučilišnog računskog centra“ koju je povodom zlatnoga jubileja tiskala Hrvatska pošta. Predstavljanju su prisustvovali Ivan Marić, ravnatelj Srca, prof. dr. sc. Klaudio Pap, predsjednik Upravnog vijeća Srca  i Krešimir Domjančić, voditelj Odjela za odnose s javnošću. „Prigodna poštanska marka „50. obljetnica Sveučilišnog računskog centra“ izdana je u 50000 primjeraka ima vrijednost 14 kuna što znači da će pisma i razglednice s ovom markicom obići cijeli svijet. Sam dizajn marke predstavlja simbolični prikaz čipa i spojnih elektroničkih veza, a autorica je Dubravka Zglavnik Horvat“ istaknuo je Krešimir Domjančić. Obilježavanje ovog značajnog jubileja Srca nastavlja se do kraja 2021. brojnim aktivnostima, a za više informacija pratite prigodni web Srca 50.srce.hr i javni web Srca. Pogledajte snimku okrugloga stola i predstavljanja prigodne poštanske marke. Zaključke s okruglog stola te izjave s promocije poštanske marke potražite u priopćenju za javnost.

Dobitnici nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u 2020.

pet, 2021-04-30 09:16
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je u četvrtak 29. travnja 2021. svoj dan i 160. obljetnicu osnutka objavom imena dobitnika nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2020. Dan HAZU slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije, no ove je godine, kao i 2020., zbog pandemije koronavirusa izostala tradicionalna svečana sjednica s dodjelom Akademijinih nagrada, već je umjesto toga predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt u praznom atriju Akademijine palače objavio imena dobitnika nagrada HAZU za 2020. te se u prigodnom govoru osvrnuo da dosadašnjih 160 godina Akademije. Velik broj cijenjenih profesora i znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu i ove je godine nagrađen prestižnom nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Dobitnici nagrada HAZU: 1. za područje društvenih znanosti nagradu dobiva:
  • prof. dr. sc. MIROSLAV AKMADŽA za knjigu Franjo Kuharić: Kardinal i vlast (Profil knjiga, Zagreb, 2020.),
2. za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti nagradu dobiva:
  • dr. sc. IVO PIANTANIDA za izvanredan znanstveni opus od 52 rada objavljena u periodu 2016. – 2020. te za otkriće selektivnog višenamjenskog senzora za DNA, RNA i proteine, objavljeno 2020. u znanstvenom časopisu Chemistry A European Journal,
3. za područje prirodnih znanosti nagradu dobivaju:
  • dr. sc. JADRANKA ŠEPIĆ za znanstvena istraživanja o postanku meteoroloških tsunamija, njihovom gibanju u raznim morima te transformaciji u obalnom području, objavljena u 15 članaka u posljednjih 5 godina,
  • prof. dr. sc. IVICA KISIĆ za djelo Antropogena erozija tla (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2016.) te 28 radova na istu temu, referiranih u bazi znanstvenih podataka Web of Science, 4
4. za područje medicinskih znanosti nagradu dobiva:
  • doc. dr. sc. VEDRAN VELAGIĆ za 25 znanstvenih radova iz područja liječenja fibrilacije atrija, koji su objavljeni tijekom posljednjih 5 godina,
5. za područje filoloških znanosti nagradu dobiva:
  • dr. sc. VERA BLAŽEVIĆ KREZIĆ za objavljenu knjigu Književnimi radnjami za crkvu i domovinu. O novocrkvenoslavenskome jeziku Parčićeva misala iz 1893. (Matica hrvatska, Zagreb, 2020.),
6. za područje književnosti nagradu dobiva:
  • izv. prof. dr. sc. EVELINA RUDAN za knjigu Smiljko i ja si mahnemo (balada na mahove) (Fraktura, Zaprešić, 2020.),
7. za područje likovnih umjetnosti nagradu dobiva:
  • BORIS LJUBIČIĆ za seriju izložbi održanih 2017. i 2018. u Zagrebu, Splitu, Puli, Varaždinu, Berlinu i Lyonu (20. 11. 2019. do 1. 3. 2020.) te za knjigu Logo protiv kaosa (Naklada Hrvatskoga dizajnerskog društva, Zagreb, 2019.),
8. za područje glazbene umjetnosti i muzikologije nagradu dobiva:
  • dr. sc. SANJA MAJER-BOBETKO za knjigu Hrvatska glazbena historiografija od početka 20. stoljeća do 1945. godine (Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 2019.),
9. za područje tehničkih znanosti nagradu dobiva:
  • prof. dr. sc. HRVOJE KOZMAR za znanstvenu cjelinu pod nazivom Geofizička i industrijska strujanja fluida i njihov utjecaj na inženjerske konstrukcije i vozila, koja se sastoji od ukupno 30 radova objavljenih u prethodnih 5 godina, i to za 28 znanstvenih članaka u relevantnim međunarodnim časopisima i 2 poglavlja u knjigama.
Čestitamo laureatima na iznimnom uspjehu!

Sveučilište u Zagrebu među 2,7 % najboljih sveučilišta na svijetu prema rangiranju CWUR-a

uto, 2021-04-27 15:39
Sveučilište u Zagrebu je na ovogodišnjem rangiranju Centre for World University Rankings (CWUR) kategorizirano u 2,7 % najboljih sveučilišta na svijetu. Ovo prestižno rangiranje koristi parametre kvalitete obrazovanja, zapošljivosti studenata, kvalitete akademskoga osoblja i istraživačkoga učinka za pozicioniranje sveučilišta. Pri tome se mjeri broj znanstvenih radova, broj radova visoke kvalitete, broj radova objavljenih u najprestižnijim časopisima i broj visoko citiranih radova. U ukupnom poretku od gotovo 20 tisuća sveučilišta, Sveučilište u Zagrebu zauzelo je 525. mjesto, pri čemu je najviši indikator istraživačka učinkovitost rangirana na 495. mjestu. Od ostalih hrvatskih sveučilišta na ovoj listi se pojavljuju i Sveučilište u Splitu (766. mjesto), Sveučilište u Rijeci (1.526. mjesto) te Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (1959. mjesto). Čestitamo našim sadašnjim i bivšim studentima, nastavnicima, znanstvenicima i umjetnicima na postignutom priznanju!

Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij "Priprema i provedba EU projekata"

pon, 2021-04-26 10:07
Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij Priprema i provedba EU projekata u ak. god. 2021./2022. (VI. generacija) za stjecanje akademskoga naziva: sveučilišni specijalist/-ica za EU projekte. Studij u partnerstvu provode: Pravni fakultet, Ekonomski fakultet, Građevinski fakultet, Agronomski fakultet te Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) iz Zagreba. U provedbi studija surađuju domaći i strani stručnjaci. Na studij se mogu upisati pristupnici/-ice koji su stekli diplomu sveučilišnoga četverogodišnjega dodiplomskoga studija ili diplomu magistra struke te koji aktivno znaju engleski jezik.

Više možete vidjeti OVDJE. Obrazac za prijavu i program studija nalaze se OVDJE.


Kontakt osoba: Karmela Pižeta, 01/4895 803, e-mail: kpizeta@pravo.hr

Sporazum o suradnji na istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima FSB-a i FPZ- a s Gradom Lipikom

pet, 2021-04-23 12:05
Fakultet strojarstva i brodogradnje i Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu potpisali su 22. travnja 2021. "Sporazum o suradnji na istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima" s Gradom Lipikom.  Motiv za potpisivanje ovog sporazuma je nedavno pokretanje programa osposobljavanja za programera umjetne inteligencije u Centru umjetne inteligencije Lipik. Centar umjetne inteligencije Lipik (AI Center Lipik) osnovan je 2020. godine. Unutar centra djeluju Edukacijski centar umjetne inteligencije koji provodi edukacije i osposobljavanja te Poduzetnički inkubator umjetne inteligencije koji pruža smještaj i podršku tvrtkama koje se bave programiranjem i umjetnom inteligencijom. Putem suradnje Centra umjetne inteligencije Lipik i Grada Lipika s Fakultetom strojarstva i brodogradnje i Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu pokrenut će se daljnje jačanje centra i njegovo intenzivnije povezivanje s akademskom zajednicom i  industrijskim sektorom. Sporazum su potpisali gradonačelnik Grada Lipika Vinko Kasana, dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje prof. dr. sc. Dubravko Majetić i prodekan za znanost i vanjsku suradnju Fakulteta prometnih znanosti doc. dr. sc. Marko Šoštarić. Svečanosti potpisivanja prisustvovali su rektor Sveučilišta Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, župan Požeško-slavonske županije Alojz Tomašević, direktor Centra umjetne inteligencije Lipik Dejan Iličić te počasni konzul Republike Moldove Emil Solenički.

Stranice