50.srce.hr - U srcu digitalne transformacije znanosti i visokog obrazovanja!

Sveučilište u Zagrebu

Pretplati se na Sveučilište u Zagrebu feed Sveučilište u Zagrebu
Novosti
Osvježeno: prije 7 hours 34 min

Nova sezona emisije ‘Sveučilišni Zagreb’ od ponedjeljka 4. siječnja

sri, 2020-12-30 10:49
Nova sezona emisije ‘Sveučilišni Zagreb’ počinje u ponedjeljak 4. siječnja u 22.30 sata na Z1 televiziji. Emisija je mozaičnoga karaktera čiji je cilj praćenje svih važnih događaja u organizaciji sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, predstavljanje značajnih projekata i izvannastavnih aktivnosti koje na sastavnicama provode studenti i nastavnici te svih gospodarskih subjekata s kojima sastavnice Sveučilišta u Zagrebu ostvaruju suradnju. NAJAVA EMISIJE Urednik i voditelj je prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu.  

Statičari Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pomažu razrušenoj Petrinji

sri, 2020-12-30 09:38
Grad Petrinju i okolicu u ponedjeljak je 28. prosinca zadesio potres jačine 5 po Richteru, tijekom toga dana još nekoliko slabijih, da bi u utorak 29. prosinca nešto iza podneva potres magnitude 6.2 razrušio središte grada i oštetio brojne zgrade, kuće i javne objekte. Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu reagirao je među prvima. Još su u ponedjeljak statičari s Fakulteta bili aktivirani preko sustava MUP-a i Civilne zaštite te su se kombijem Fakulteta uputili u smjeru Petrinje, rekao je prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, dekan Građevinskoga fakulteta. – Ujutro me je odmah kontaktirao ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat te su usklađene aktivnosti oko organizacije pregleda građevina nakon što se dobije prva slika s terena. U Gradskom poglavarstvu u Petrinji upoznati smo s prvim stanjem te je započela priprema za postavu cijele platforme za pregled građevina. Već u 14 sati održana je prva koordinacija s gradskom upravom, podignut je cijeli sustav za unos podataka o pregledanim građevinama. Započeli su prvi pregledi – bolnice, škole, dječji vrtići, kao i zgrade Metalurškoga fakulteta u Sisku te Učiteljskoga fakulteta u Petrinji. Posložena je cijela platforma za unos informacija o pregledanim građevinama, pripremljene lozinke za timove koji će doći, upućeni pozivi preko HKIG inženjerima volonterima. Drugi, razoran potres u utorak jako je zaljuljao cijelu Hrvatsku, pa i Zagreb gdje je ponovno oštećena zgrada Građevinskoga fakulteta, zgrada Sveučilišta u Zagrebu te niz objekata po centru metropole. Petrinja, Glina, Sisak, i okolna mjesta i sela doživjela su katastrofu. Odmah je na ta pogođena mjesta upućeno 15-tak inženjera, radosni što mogu pomoći u ovim teškim trenucima te svoja iskustva iz Zagreba prenijeti na stradalo područje. Uskladili su i dolazak kolega s Građevinskoga, Arhitektonskoga i Geodetskoga fakulteta. Ponovno je uspostavljen telefonski kontakt s resornim ministarstvom, s upravom Sveučilišta, upravom Grada Zagreba te s dekanima mnogih fakulteta. Kontaktirani su timovi statičara u Petrinji i svi su javili da su živi i zdravi. Hrabrost mladih ljudi koji se penju po krovovima, kućama i zgradama dok se tlo trese svako malo za svako je divljenje i služi na ponos i čast Sveučilištu u Zagrebu, i cijeloj društvenoj zajednici. Izvor informacija: Universitas portal

60 godina studijskih programa Metalurgije

sri, 2020-12-23 15:45
Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu je 4. prosinca 2020., povodom blagdana svete Barbare, obilježio 60 godina studijskih programa iz polja metalurgije. Povijest struke seže u daleku prošlost, čak 6 tisuća godina prije Krista, kada je zabilježen prvi čovjekov susret s bakrom. Razvoj civilizacije obilježile su ere koje nose imena metala. U 2020. još uvijek živimo u metalnom dobu. Riječ je o sveukupno više od 8 tisuća godina kontinuiranoga mijenjanja čovjekova okruženja utemeljenoga upravo na proizvodnji i primjeni metala.  Upravo ta dugovječnost i ljudska potreba za metalima daje na značenju istraživačkim i studijskim programima na Metalurškom fakultetu, na kojemu se obrazuju generacije znanstvenika i stručnjaka. 60 GODINA STUDIJSKIH PROGRAMA METALURGIJE - dokument 60 GODINA STUDIJSKIH PROGRAMA METALURGIJE - video
Unutar Tehničkoga fakulteta u Sisku 1939. osnovan je Odsjek za rudarstvo i metalurgiju, iste godine kada je i puštena u rad prva visoka peć u Talionici Caprag. Velika imena i začetnici metalurškoga obrazovanja, istraživači, znanstvenici i nastavnici poput Vladimira Logomerca, Luje Chloupeka, Pavla Pavlovića i Marijana Laćana uočavaju potrebu za obrazovanjem u polju metalurgije i koncentriranjem znanja u gradu Sisku i bivšem Institutu Željezare Sisak. Sve su se aktivnosti odvijale pod patronatom tadašnjega direktora Željezare Sisak Norberta Vebera, čije je ime svojedobno nosila i sisačka srednja škola. Osnivanje Metalurškoga odjela i Tehnološko-pogonskoga odjela za naftu u Sisku na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu 1960. godine predstavlja prekretnicu za razvoj metalske industrije, ne samo u gradu Sisku, nego i Republici Hrvatskoj. Prvi nastavni program osmišljen je po uzoru na studij Montanistike Univerze v Ljubljani. Visokoškolsko obrazovanje i moćna metalska proizvodnja privlačili su mlade ljude s nadom i vjerom u budućnost. Ta budućnost osigurala je i razvoj grada Siska, u kojemu tada nije bilo nezaposlenih. Metalska industrija bila je pokretač razvoja grada u gradu. U neposrednoj blizini tog moćnoga metaloprerađivačkoga giganta niknuo je kvart Caprag sa svim socijalnim aspektima cjelovitoga društva koji pokrivaju obrazovne, kulturne, zdravstvene i rekreativne resurse. Takav munjeviti razvoj predstavlja dokaz da se znanje množi dijeljenjem. Takav pristup Metalurški fakultet njeguje već 60 godina i predstavlja viziju budućega razvoja. Osiguranje jamstva kvalitete obrazovnoga sustava samo je jedan od zahtjeva koje Metalurški fakultet ima postavljeno kao kontinuiranu misiju. S obzirom da stupanj obrazovanja stanovništva značajno utječe na napredak gospodarstva, za Republiku Hrvatsku iznimno je važno povećati udio visokoobrazovanih.  Prosinac je vrijeme došašća, nade i iščekivanja, iznimno važnih u ovoj potpuno drugačijoj i izazovnoj 2020. godini. Metalurški fakultet i dalje razvija svoje nastavne planove i programe, s još širom lepezom istraživačkoga opusa. Cilj je probuditi fokus društva i svijest o samodostatnosti domaće pameti i sposobnosti te vratiti poimanje metalske industrije na mjesto koje joj pripada – a to je pokretačka poddjelatnost razvoja Republike Hrvatske.  60 GODINA STUDIJSKIH PROGRAMA METALURGIJE - dokument 60 GODINA STUDIJSKIH PROGRAMA METALURGIJE - video  

Svečana dodjela nagrade "Inovacija godine" na Sveučilištu u Zagrebu

uto, 2020-12-22 08:50
Svečana dodjela nagrade "Inovacija godine" održat će se u utorak 22. prosinca 2020. u 11 sati, u auli Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14).

Temeljem javnoga poziva koji je Udruga objavila 17. srpnja 2020., ovogodišnji dobitnik nagrade je tvrtka TEHNIX d.o.o. iz Donjega Kraljevca sa svojom inovacijom EKOMUNAL TEHNIX – specijalna komunalna vozila za sakupljanje i odvoz komunalnoga otpada. Inovativna rješenja odnose se na uvjete za prihvat poslužitelja na komunalnom vozilu, efikasnost prihvata otpada i racionalna rješenja konstrukcije koja smanjuju troškove izrade, a time čine i manja ulaganja od strane komunalnih poduzeća.

Nagradu "Inovacija godine" uručit će predsjednik Udruge inovatora Hrvatske Ivan Bračić u nazočnosti rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa i prorektora za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije prof. dr. sc. Miljenka Šimprage.

Nagrada Inovacija godine dodjeljuje se za komercijalizirane inovacije koje promiču inovatorstvo te utječu na podizanje inovativnosti i konkurentnosti gospodarstva Republike Hrvatske.

51. obljetnica Geotehničkoga fakulteta

pon, 2020-12-21 14:20
S obzirom na epidemiološku situaciju uzrokovanu bolešću COVID-19, Dan Geotehničkog fakulteta povodom njegove 51. obljetnice nije bilo moguće organizirati.  
Uprava Fakulteta je stoga objavila prigodnu video-čestitku kao kratki podsjetnik svim studenticama i studentima, djelatnicama i djelatnicima te suradnicima i prijateljima na aktivnosti Geotehničkoga fakulteta od prošle svečane obljetnice.

Virtualno obilježen Dan Fakulteta organizacije i informatike

pon, 2020-12-21 12:44

S obzirom na epidemiološku situaciju i ograničenja koja su na snazi, ove je godine Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu virtualnim događajem 18. prosinca obilježio 58. godišnjicu postojanja i 46. godišnjicu od osnivanja, odnosno prerastanja nekadašnje Više ekonomske škole u Varaždinu u Fakultet organizacije i informatike.

U tu svrhu pripremljeno je mnoštvo digitalnih materijala i niz aktivnosti. U suradnji s Varaždinskom televizijom pripremljen je izvještajni video-materijal koji prikazuje rad i rezultate djelatnika i studenata Fakulteta organizacije i informatike u protekloj akademskoj godini, kao i obraćanje dekanice prof. dr. sc. Nine Begičević Ređep. Bila je to prilika da se napravi cjelovit osvrt na sve što je FOI postigao tijekom prošle, izazovne akademske godine. Nastupom globalne epidemijske krize početkom 2020. godine, FOI je u vrlo kratkom roku dodatno ojačao postojeću infrastrukturu, održao edukacije za nastavnike i studente, unaprijedio 500-ak e-predmeta za svojih 2566 studenata. Nadalje, revizijom preddiplomskoga studija "Informacijski i poslovni sustavi" postigao veliki interes i uspjeh na upisima u novu akademsku godinu, a inovativnim načinima učenja i poučavanja te jedinstvenim pristupom stručnoj praksi dodatno je učvrstio svoje liderstvo u obrazovanju informatičara i ekonomista. Iako virtualno, tijekom godine održani su mnogi događaji u organizaciji Fakulteta, među kojima 9. tjedan karijera u hibridnom obliku te međunarodna znanstvena konferencija CECIIS 2020. FOI nastavnici nastavili su i svoju znanstvenu i projektnu djelatnost u okviru 30-ak aktivnih projekata. Više o uspjesima FOI nastavnoga i nenastavnoga osoblja i studenata te o ulaganjima Fakulteta s ciljem stvaranja boljih uvjeta učenja i poučavanja možete vidjeti u video-materijalu OVDJE. Povodom Dana Fakulteta, svoja obraćanja i čestitke uputili su ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i izaslanik predsjednika Vlade RH prof. dr. sc. Radovan Fuchs, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, župan Varaždinske županije Radimir Čačić i gradonačelnik grada Varaždina Ivan Čehok. Video materijale s pozdravnim govorima uzvanika možete pogledati na OVDJE. Povodom Dana Fakulteta, kao i prethodnih godina, dodijeljene su nagrade i priznanja studentima te nastavnom i nenastavnom osoblju. Nagrađeni studenti za izniman uspjeh tijekom studiranja, ali i za uspjeh na temelju ostvarenoga prosjeka ocjena: Fran Sabolić, Marija Kuštelega, Patrik Galina, Klara Šilec, Lucija Vrbanić, Tihana Grbac, Zlatko Pračić, Karlo Rusovan, Miro Krištofić, Antonio Petek, Ana Keleković, Mateo Krcić, Karlo Pavleka, Marko Hranić, Sven Cerovec, Lino Zadravec, Domagoj Sitar, Aldin Alagić, Deni Baban, Matija Barošević, Josip Fudurić, Denis Gazdek, Marija Kuštelega, Dino Hrašćanec, Filip Bel, Martin Starešinčić, Valentina Kolačko, Lorena Pikl, Petra Štefić, Lea Treska i  Paskal Šimec. Nagrade su studentima dodijeljene od strane tvrtki s kojima FOI ima uspješnu i dugogodišnju suradnju, a to su: APIS IT i DIGNET SOFTWARE. Dodijeljena je i "Nagrada ARBONE", strateškoga partnera FOI-ja za izvrsnost tijekom studiranja i sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima koju je primio Aldin Alagić. Svake godine FOI dodjeljuje i povelju pod nazivom "Prijatelj FOI-ja" koja se dodjeljuje suradnicima Fakulteta za njihov nesebični angažman i suradnju te pomaganje u međunarodnoj afirmaciji Fakulteta i njegovom razvoju kao istraživačke institucije. Ove je godine povelju primio prof. dr. sc. Marjan Krašna s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mariboru. Među nastavnicima, nagradu za životno djelo primio je prof. dr. sc. Stjepan Dvorski, nagradu dekanice za posebna postignuća u znanstvenom i nastavnom radu primila je doc. dr. sc. Martina Tomičić Furjan, a nagradu za uspješnoga mladog znanstvenika dr. sc. Matija Novak. Nagradu za uspješna mentorstva studentima primila je doc. dr. sc. Iva Gregurec, dok je doc. dr. sc. Boris Tomaš primio nagradu za doprinos društvu i volontiranje. Nagradu dekanice za izuzetno zalaganje nenastavnom osoblju primila je Lea Friščić, mag.oec., a za predan rad Vesna Šamec. Posebno priznanje dekanica je uručila doc. dr. sc. Robertu Kudeliću i doc. dr. sc. Nikoli Ivkoviću za istaknutu znanstvenu publikaciju u 2019. godini, dok je  Darko Grabar, mag.inf. primio priznanje dekanice za veliku potporu u organizaciji online nastave, osiguravanju tehničke infrastrukture kao i koordiniranje svih aktivnosti potrebnih za osiguravanje preduvjeta za online nastavu. Prof. dr. sc. Diana Šimić nagrađena je priznanjem za uspješno voditeljstvo doktorskoga studija te uspješan završetak reakreditacije doktorskoga studija i pomoć i potporu u mentoriranju. Video snimku cijelog događanja možete pogledati na mrežnim stranicama Fakulteta.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu dodijelio priznanja za izuzetan doprinos u organizaciji konferencije "Better Future of Healthy Ageing 2020"

čet, 2020-12-17 12:06
Za izuzetan doprinos u organizaciji i provedbi znanstvene konferencije Better Future of Healthy Ageing 2020 (BFHA 2020) rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras dodijelio je priznanje prof. dr. sc. Mirjani Kujundžić Tiljak, ravnateljici Škole narodnoga zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, voditeljici koordinacijskoga projekta Horizon 2020: Innovation for Better Ageing - BFHA 2020 i predsjednici Organizacijskoga odbora konferencije Better Future of Healthy Ageing 2020 (BFHA 2020) i izv. prof. dr. sc. Ani Borovečki, pomoćnici ravnateljice za znanstvenu djelatnost Škole narodnoga zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditeljici tima za provedbu projekta konferencije.  Također, srebrnu počasnu medalju dobio je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu za izniman doprinos u organizaciji konferencije koja je održana u posebno teškim uvjetima pandemije bolesti COVID-19 i nakon zagrebačkoga potresa, a u vrijeme hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije. Svoji su zaključcima sudjelovali u stvaranju strateškoga dokumenta Europske komisije te značajno doprinijeli promicanju ugleda Medicinskoga fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu u hrvatskoj, europskoj i cijeloj međunarodnoj znanstvenoj zajednici. U sklopu predsjedanja Vijećem Europske unije organizirana je od 3. do 5. lipnja 2020. konferencija Better Future of Healthy Ageing 2020 (BFHA 2020) na kojoj su predstavljene nove znanstvene spoznaje vezane uz starenje bioloških sustava kroz teme regenerativne medicine, neuroznanosti, kliničke medicine i drugih područja, pametnu tehnologiju, inovacije, ekološka rješenja, otvorena su pitanja o starenju i održivosti zdravstvenoga sustava... Usvojeni su važni dokumenti po pitanju demografije i njenog utjecaja na mnoge segmente društva, bitni za strateški dokument koji Europska komisija priprema. Konferencija je održana u teškim uvjetima pandemije, nakon potresa i za vrijeme hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije, u formi e-konferencije. Organizirao ju je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na poticaj i u suradnji s Ministarstvom znanosti i visokog obrazovanja i pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske. U organizaciji su sudjelovali i medicinski fakulteti u Rijeci, Splitu i Osijeku te drugi fakulteti Sveučilišta u Zagrebu: Fakultet elektrotehnike i računarstva, Ekonomski fakultet, Hrvatski studiji i Kineziološki fakultet. Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" bila je središnje mjesto koordinacije konferencije, odakle je i emitirana i moderirana putem prijenosa uživo. Predavači su aktivno sudjelovali u 18 rasprava na kraju svakoga tematskoga bloka u realnom vremenu. Na mrežnim stranicama objavljeno je više od 100 znanstvenih postera te knjige sažetaka. Bilo je 405 sudionika iz više od 30 zemalja i održano je 85 izlaganja.

Dan Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu

sri, 2020-12-16 15:35
Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu povodom obilježavanja svoga Dana u petak 18. prosinca 2020. u 10 sati održat će virtualni događaj dodjele nagrada i priznanja djelatnicima i studentima Fakulteta. Događaj će biti otvoren za djelatnike i studente Fakulteta kao i za sve zainteresirane putem poveznice. Na početku virtualno će biti organizirane dodjele nagrada i priznanja te će se prikazati obraćanje i čestitka rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa, kao i drugih uzvanika. Ove godine FOI obilježava 58. godišnjicu postojanja i 46. godišnjicu osnivanja Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Fakultet je tom prigodom pripremio niz aktivnosti i digitalnih materijala koji će biti dostupni preko poveznica na mrežnoj stranici i YouTube kanalu Fakulteta. Obraćanja i čestitke uzvanika, kao i video-materijal s pregledom rezultata Fakulteta ostvarenih u protekloj godini bit će dostupni na mrežnim stranicama Fakulteta od petka 18. prosinca, a dodatno će biti objavljena i snimka virtualnoga obilježavanja Dana i dodjela nagrada i priznanja. Na mrežnim stranicama Fakulteta dostupne su i digitalne monografije Fakulteta i slike koje posjetitelje vode kroz povijest Fakulteta.   

Održana videokonferencija "China-Croatia education cooperation"

sri, 2020-12-16 15:24
U srijedu 16. prosinca 2020. održana je videokonferencija pod nazivom China-Croatia education cooperation, na kojoj su sudjelovali predstavnici Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Veleposlanstva Narodne Republike Kine u RH. Cilj je konferencije bio razmijeniti informacije o zajedničkim inicijativama i projektima koji se u području visokoga obrazovanja i znanosti ostvaruju između dviju zemalja te Sveučilišta u Zagrebu i kineskih visokoobrazovnih institucija. Uz rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa, na videokonferenciji sudjelovali su veleposlanica Narodne Republike Kine u RH Nj. E. Xu Erwen, državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH prof. dr. sc. Ivana Franić, bivši predsjednik Republike Hrvatske prof. emer. Ivo Josipović i posebni savjetnik rektora za društvene komunikacije i sport prof. dr. sc. Damir Knjaz. Program videokonferencije pratili su predstavnici Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva znanosti i obrazovanja te kineskoga Veleposlanstva u RH. Tijekom videokonferencije sudionici skupa istaknuli su važnost međusobne suradnje i razmjene dobrih praksi između kineskih i hrvatskih sveučilišta, kao i unaprjeđenja odnosa dviju zemalja u području visokoga obrazovanja i znanosti. Iako dvije zemlje imaju različite visokoobrazovne sustave i društva u cjelini, na skupu je naglašeno kako je međusobna suradnja i međusobno poznavanje različitosti jedini put koji može doprinijeti daljnjem razvoju međusobnih odnosa i pokretanju novih inicijativa i projekata. Na temelju sklopljenih sporazuma na razini dviju država, hrvatski i kineski studenti već su dobili mogućnost studiranja na svim studijskim razinama u sklopu programa razmjene, što će se u bližoj budućnosti dodatno proširiti novim programima i projektima. Međusobna suradnja znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu i kineskih sveučilišta već je dobro razvijena na temelju bilateralnih sporazuma, osobito u području prirodnih i tehničkih znanosti. Stoga će se u bližoj budućnosti posebna pažnja usmjeriti na jačanje suradnje i u umjetnosti i u području društvenih znanosti. Tijekom skupa istaknute su aktivnosti Konfucijeva instituta Sveučilišta u Zagrebu na programima učenja kineskoga jezika i promicanju kineske kulture. Također, na temelju sklopljenih sporazuma između Kineziološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Beijing Sport Universityja iz 2008. i 2016. godine, prošle je godine u Zagrebu održana međunarodna konferencija First Belt and Road Physical Education Forum, na kojoj su predstavnici zemalja inicijative 16+1, koja predstavlja suradnju Narodne Republike Kine sa zemljama srednje i istočne Europe, predstavili svoja sveučilišta i mogućnosti međusobne suradnje. Sudionici videokonferencije China-Croatia education cooperation složili su se kako će i dalje razvijati nove projekte i unaprjeđivati međusobnu suradnju u području visokoga obrazovanja i znanosti. U tom je smislu istaknuto kako je u pripremi i osnivanje posebnoga think-tanka u kojem će sudjelovati kineski i hrvatski stručnjaci, posebice profesori Sveučilišta u Zagrebu iz područja ekonomije. Sveučilište u Zagrebu usredotočeno je na razvoj međunarodnih suradničkih projekata i uspostavljanje dobrih odnosa s visokim učilištima diljem svijeta. Pritom se posebna pažnja usmjeruje ne samo na inicijative i projekte s partnerima unutar EU-a nego i na uspostavljanje suradnje sa sveučilištima izvan Europe. Iako Sveučilište u Zagrebu već i sada ima vrlo dobre odnose s kineskim sveučilištima, međusobna suradnja sigurno će se proširiti, poglavito s obzirom na visoku kvalitetu poučavanja i istraživanja te sveobuhvatnost Sveučilišta u Zagrebu. Tako će se suradnjom s kineskim visokoobrazovnim institucijama pokrenuti nove inicijative, koje će sigurno prepoznati istraživači i studenti Sveučilišta u Zagrebu.    

Svečana proslava Dana Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

sri, 2020-12-16 14:12
Svečanom sjednicom Fakultetskoga vijeća u četvrtak 17. prosinca 2020. u 12 sati Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu proslavit će svoju 103. obljetnicu. Sjednicu možete pratiti na YouTube kanalu OVDJE. (Pridržavajući se protuepidemijskih mjera svečana sjednica moći će se pratiti i na TV prijemnicima u predvorju dvorane za novinare te u Novoj vijećnici u kojoj će biti smješteni nagrađeni koji će po prozivanju ulaziti u dvoranu Čačković, prema stručnim preporukama Stožera.) Uz prigodne točke dnevnoga reda kao što su govor dekana, nastup zbora, dodjela dekanovih nagrada, zahvala umirovljenicima, nazočne će putem video-snimki pozdraviti ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs, predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras. Tradicionalno će se dodijeliti nagrada "Medicina" u znak priznanja i zahvalnosti za promicanje načela humanosti i etičnosti u skrbi za teško bolesne ljude, a u čast i slavu medicine, čovjeka i humanosti. Ovogodišnji laureati su:
Zavod za intezivnu medicinu i neuroinfektologiju i Odjel za striktnu izolaciju Klinike za infketivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Primarni respiratorni intenzivistički centar Kliničke bolnice Dubrava. Također će se dodijeliti i nagrada za posebno postignuće u medicinskoj struci i znanosti, i to za izuzetan stručni doprinos u suzbijanju širenja COVID-19 pandemije zbog uvođenja testiranja na novi koronavirus (SARS-CoV-2), te za doprinos razvitku struke i unapređenja dijagnostičkih procesa u kliničkoj mikrobiologiji u borbi protiv SARS-CoV-2 infekcije, a time i drugih budućih emergentnih infekcija u Republici Hrvatskoj, djelatnicima referentnih mjesta za testiranje na SARS-CoV-2 u Republici Hrvatskoj.
Nagradu su dobili:
1. Jedinica za znanstvena istraživanja Klinike za infektivne bolesti Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu „Dr. Fran Mihaljević“, voditeljica prof. dr. sc. Alemka Markotić
2. Odjel za bakteriologiju Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, voditeljica Blaženka Hunjak, prim. dr. med.
3. Služba za kliničku mikrobiologiju Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", voditeljica prof. dr. sc. Jasmina Vraneš, prim. dr. med. Dodjelit će se i posebne nagrade za značajan doprinos funkcioniranju Medicinskoga fakulteta, a primit će ju:
1. Građevinski fakultet, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić
2. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, doc. dr. sc. Krunoslav Capak
3. prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu
4. Odsjek za informatičku djelatnost i Ured za e-učenje, Pero Hrabač, dr. med. i prof. dr. sc. Mirza Žižak Posebno priznanje za iznimnu suradnju s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu tijekom epidemije COVID-19 u 2020. godini dodijelit će se Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Posebno se ističe suradnja HZJZ-a u kreiranju i provođenju javnozdravstvenih mjera sprečavanja širenja zaraze COVID-19 na Medicinskom fakultetu i na Sveučilištu u Zagrebu. U akademskoj godini 2020/21. Hrvatski zavod za javno zdravstvo sudjelovao je i u praktičnoj provedbi obavezno kolegija „Zdravlje u zajednici“ za studente 6. godine integriranog preddiplomskoga i diplomskoga studija medicine. Hrvatski je zavod za javno zdravstvo uključio studente medicine u dobrovoljni rad koji do sada obuhvaća aktivnosti uzimanja briseva za testiranje na COVID-19, rad u pozivnom centru 113 te rad u pozivnom centru za pomoć u praćenju kontakata oboljelih pod nadzorom epidemiologa. Pozivni centar za pomoć u praćenju kontakata oboljelih pod nadzorom epidemiologa počeo je s radom 19. studenoga 2020. te je u okviru tog projekta već u prvom danu rada volontiralo 40 studenta medicine. Započeli su rad praćenjem kontakata za 5 županija s mogućnošću širenja na nove županije.

Čestit Božić i sretna nova 2021. godina!

sri, 2020-12-16 10:08
Svim sadašnjim i bivšim studentima, profesorima, nastavnicima, djelatnicima, suradnicima i prijateljima našega Sveučilišta blagoslovljene božićne blagdane te obilje zdravlja, radosti, osobnoga i poslovnoga uspjeha u novoj godini želi Sveučilište u Zagrebu!

Erasmus+ mobilnost studenata i osoblja u vrijeme pandemije koronavirusa SARS-CoV-2

uto, 2020-12-15 13:00
Međunarodna mobilnost studenata i sveučilišnih djelatnika vrlo je važan aspekt internacionalizacije Sveučilišta u Zagrebu i obuhvaća različite oblike međunarodne suradnje Sveučilišta u Zagrebu. Prema Strategiji internacionalizacije za razdoblje 2014. – 2025., to je jedan od čimbenika četiriju temeljnih smjerova razvoja sadržaja strategije. Mobilnost se ostvaruje na temelju raznih međunarodnih i sveučilišnih programa, uključujući Erasmus+ program za obrazovanje, usavršavanje i mlade koji je najveći program međunarodne razmjene u okviru kojega se ostvaruje mobilnost pojedinaca u svrhu učenja i usavršavanja. Središnji ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu piše i dostavlja projektne prijedloge na natječajima Europske komisije te provodi natječaje za sljedeće mobilnosti:za program Erasmus+ u području visokoga obrazovanja – ključnu aktivnost 1, Mobilnost u svrhu učenja za pojedince unutar Europske unije odnosno tzv. programskih zemalja i za program Erasmus+ između europskih zemalja sudionica u programu i tzv. partnerskih ne-europskih zemalja. Pandemija koronavirusa SARS-CoV-2 od početka izbijanja u Kini u siječnju 2020. te nakon širenja na globalnoj razini ima izravan učinak na akademski život, studiranje i rad na svim svjetskim sveučilištima uključujući i naše sveučilište. Osobiti izazov je zabilježen, i još uvijek traje, u području međunarodne akademske suradnje, napose aktivnosti fizičke mobilnosti studenata i sveučilišnog osoblja. Fizički model studiranja u predavaonici napose je važan za studente prvoga semestra ili pak za strane studente (studente na razmjeni). Prelaskom na online izvođenje nastave strani studenti su ograničeni, ne samo u iskustvu studiranja, nego i u izvannastavnom životu studenata u tuđini: slobodnim aktivnostima, sportu, kulturi, učenju stranoga jezika uživo i napose socijalnom druženju i komunikaciji uživo; kao najvećem dobru za razvoj mladih ljudi, novih ideja i prijenosa znanja. Međutim, uprkos navedenim ograničenjima i izazovima, a prema preporuci Europske komisije, međunarodna akademska suradnja se nastavlja u svim programima, posebice unutar EU. Tako je središnjem uredu za međunarodnu suradnju na javnom natječaju Europske komisije za 2020. dodijeljen projekt mobilnosti za programske zemlje (KA103) iz programa Europske unije, za ak. god. 2020./21. u ukupnom iznosu bespovratnih sredstava od  3.888.540,00 EUR. Mobilnost studenata Na natječajima za studente SuZ (2.480.000,00 EUR za studijski boravak i 926.640,00 EUR za stručnu praksu za oba semestra ak. god. 2020./2021), zabilježili smo smanjenje broja studentskih prijava i veći broj odustanaka studenata od mobilnosti, kao direktnu posljedicu pandemije koronavirusa. Na postavljenoj poveznici sažeti su podaci za tri akademske godine, za mobilnosti dolaznih stranih studenata i za mobilnosti odlaznih domaćih studenata. Iz brojčanih podataka vidljivo je sljedeće:  - ak. god. 2018./2019. – bez značajnih vanjskih utjecaja; svi prikazani podaci su zaključeni i bez promjena
- ak. god. 2019./2020. – krajem zimskoga i početkom ljetnoga semestra pojavila se pandemija koronavirusa; domaći studenti su u znatnom broju otkazivali međunarodne mobilnosti; strani studenti su manje otkazivali mobilnost, ali su više prekidali započetu mobilnost na Sveučilištu u Zagrebu što znači da prelaskom na online studiranje nisu imali sve potrebne ispunjene uvijete za priznavanjem ishoda studiranja ili fakulteti nisu omogućili polaganje ispita online; uz napomenu da je projekt vremenski produžen do konca kalendarske 2020. godine, upravo uslijed više sile - pandemije koronavirusa
- ak. god. 2020./2021. – nastavak pandemije;  manji broj stranih studenata je stigao na razmjenu na SuZ; manji broj i domaćih studenata je otišao; neki studenti se radi pandemije uopće ne prijavljuju za mobilnost ili otkazuju istu nakon što su već dobili stipendiju; Studentska praksa bilježi iste negativne rezultate, uz napomenu da je natječaj za 2. krug studentske prakse u tijeku. Mobilnosti osoblja Međunarodna mobilnost osoblja također je pod izravnim utjecajem pandemije i to još više nego kod studentske populacije. Za mobilnosti nastavnoga i nenastavnoga osoblja u okviru Erasmus+ programa Ključne aktivnosti 1 (KA103) - Projekti mobilnosti unutar programskih zemalja u akademskoj godini 2020./2021., dodijeljen nam je ukupan iznos od 205.700,00 EUR:  93.500,00 EUR za aktivnosti u svrhu podučavanja (STA) i 112.200,00 EUR za aktivnosti u svrhu osposobljavanja (STT). Brojčani rezultati mobilnosti Erasmus+ za (ne)nastavno osoblje su kako slijedi:  - ak. god. 2019./2020.: STA: planirano 110, uspješno odrađeno 43, ostali su zbog pandemije odustali ili su prebačeni u ak. god. 2020./2021.
- ak. god. 2019./2020.: STT: planirano 116, uspješno odrađeno 48, ostali su zbog pandemije odustali ili su prebačeni u 2020./2021.
- ak. god. 2020./2021.: još nije bilo odustanaka zbog pandemije, odgađaju se mobilnosti za kasniji period; još nitko nije javio da bi mobilnost odradio online. Utjecaj pandemije na međunarodne mobilnosti studenata i nastavnika izvan EU još više su pod negativnim utjecajem pandemije. Sveučilištu u Zagrebu dodijeljen je novi projekt akademske mobilnosti: Erasmus+ Projekt mobilnosti između programskih europskih i partnerskih ne-europskih zemalja (KA107)  s ukupnim proračunom u iznosu od 558.620,00 EUR kojim će se podržati mobilnost između SuZ i 51 partnerskom institucijom iz 28 zemalja. S obzirom na dodijeljena sredstva kao i broj uključenih partnera, ovo je ujedno i najveći projekt unutar Republike Hrvatske ovakvoga tipa. Projekt traje 36 mjeseci, počevši od 1. kolovoza 2020. do 31. srpnja 2023. Središnji ured za međunarodnu suradnju će prve natječaje za svoje studente i osoblje organizirati na proljeće/ljeto 2021., ovisno o globalnoj epidemiološkoj situaciji pandemije koronavirusa SARS-CoV-2. Dakle zaključno, Središnji ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu nastavlja provedbu svih međunarodnim programa mobilnosti, uprkos izvanrednim i jako otežanim radnim uvjetima nastalim uslijed pandemije koronavirusa SARS-CoV-2, ali i dislokacije zaposlenika iz potresom oštećene zgrade u Ulici kralja Zvonimira 8. dr. phil. Branka Roščić, voditeljica Središnjeg ureda za međunarodnu suradnju i zaposlenici Ureda

Dvanaesti Sveučilišni dan e-učenja održan virtualno

uto, 2020-12-15 10:34
U petak 11. prosinca 2020. održan je 12. Sveučilišni dan e-učenja. U skladu s epidemiološkom situacijom, Sveučilišni dan e-učenja održan je u virtualnom okruženju putem sustava za webinare Srca. Dan e-učenja održava se već tradicionalno svake godine kako bi se akademskoj zajednici, ponajprije nastavnicima Sveučilišta u Zagrebu, pružila mogućnost razmjene iskustava i stjecanja novih spoznaja o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija i tehnologija e-učenja u obrazovnom procesu. Program 12. Sveučilišnoga dana e-učenja započeo je pozdravnim govorima ravnatelja Srca dr. sc. Zorana Bekića i prorektorice za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Mirjane Hruškar. Podsjetivši sudionike virtualnoga skupa da Srce uskoro ulazi u godinu u kojoj će obilježiti 50. obljetnicu godina svojega djelovanja, ravnatelj Srca dr. sc. Zoran Bekić istaknuo je da mu je „drago da sve te godine nisu utrošene na dileme vezane uz digitalne tehnologije, pa tako i na e-učenje, kojih zapravo nema, nego na to da se omogući primjerena i kvalitetna uporaba tih tehnologija u obrazovanju i istraživanjima i to na način koji nastavnicima i istraživačima omogućava da unaprijede kvalitetu obrazovanja i istraživačkih rezultata. Pri tome je Centar za e-učenje Srca sigurno dobar primjer da samo ako je uvođenje digitalnih tehnologija popraćeno kvalitetnom i dostupnom podrškom, te tehnologije imaju smisla i daju željene rezultate“. Prof. dr.sc. Mirjana Hruškar istaknula je da Centar za e-učenje Srca već 13 godina podupire, motivira i potiče aktivnosti na unaprjeđenju kvalitete nastave na Sveučilištu u Zagrebu: „Svih tih godina, a sve do proljeća 2020., mogli smo o e-učenju razmišljati kao o dodanoj vrijednosti, inovaciji, ili čak i svojevrsnom opterećenju i smetnji za sveučilišnoga nastavnika i tradicionalno odvijanje nastave u fakultetskim učionicama. Od ožujka i trenutka prelaska na tzv. 'hitnu nastavu na daljinu' više nemamo pravo tako misliti.“ Govoreći o tome kako o e-učenju i online nastavi ne smijemo suditi samo na temelju ovoga kriznoga iskustva uzrokovanoga pandemijom bolesti COVID-19, prorektorica je istaknula nužnost daljnjega kontinuiranoga rada na promišljenom pristupu unaprjeđenja kvalitete nastave kojoj je u fokusu student: „Samo takvim ćemo pristupom postići da suvremene metode poučavanja, pa tako i e-učenje, sustavno budu integrirane u postojeće nastavne procese na Sveučilištu.“ Program 12. Sveučilišnoga dana e-učenja nastavljen je izlaganjem From reactive to proactive: The DCU story of pivoting online, koje su održale doc. dr. sc. Orna Farel i Clare Gromley s irskoga sveučilišta Dublin City University, tijekom kojega su predstavile svoja iskustva s prelaskom na online nastavu. Iako se na njihovu sveučilištu koriste digitalne tehnologije u nastavi, potpuni prelazak na nastavu na daljinu bio je izazov i za njih. Pri tome su najveću pozornost posvetili potpori nastavnicima u pripremi za nastavu online, posebice u području digitalne pedagogije, organizacijom usavršavanja putem intenzivnih tečajeva, webinara i online radionica, potporom u radu osnivanjem jedinice za digitalno učenje te unaprjeđenjem postojeće infrastrukture i osiguranjem dodatnih alata i tehnologija za poučavanje i učenje. Također, pripremili su i online tečaj za studente kako bi se i oni što lakše nosili s izazovima učenja u online okružju. Na skupu su kao primjeri dobre prakse primjene digitalnih tehnologija i e-učenja bili predstavljeni odabrani e-kolegiji četiriju fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Ekonomskoga, Kineziološkoga, Prirodoslovno-matematičkoga i Stomatološkoga fakulteta. Njihovi su predstavnici pokazali da se digitalne tehnologije mogu koristiti i u kolegijima koji imaju visoki udjel praktične nastave, ali i kako pomoću tih tehnologija nastavu organizirati drukčije i kvalitetnije, povećati suradničko i kreativno učenje te omogućiti fleksibilnije učenje usmjereno na studenta. Prodekani za nastavu tih fakulteta iznijeli su svoja iskustva kako su nastavu prilagodili za potpuno izvođenje online s obzirom situaciju uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19. Fakulteti su potrebnu infrastrukturu većinom osigurali koristeći se sustavom za e-učenje Srca, a dodatno su nabavljali sustave za videokonferencije za potrebe online predavanja, snimanje uvodnih predavanja i videozapisa. Kao najveće probleme istaknuli su nemogućnost održavanja praktične nastave (što zbog pandemije, što zbog posljedica potresa), potrebu za kontinuiranim izvorima financiranja za informacijsko-komunikacijsku opremu te nedostatak digitalnih vještina nastavnika. Ovogodišnji Sveučilišni dan e-učenja završio je kraćim izlaganjem dr. sc. Sandre Kučine Softić, pomoćnice ravnatelja Srca za obrazovanje i podršku korisnicima, koja je istaknula da su „e-učenje i digitalne tehnologije važan čimbenik obrazovnoga procesa te je malo vjerojatno da je moguć povratak na način održavanja nastave prije pandemije. Sada je potrebno sagledati stečena saznanja i iskustva i krenuti u reviziju strategija i nastavnih programa te fokus staviti na kvalitetu nastavnog procesa. Pri tome je potrebno osigurati stručno usavršavanje nastavnika kako bi stekli digitalne kompetencije i mogli kompetentno i učinkovito primijeniti digitalne tehnologije u nastavi i podršci u radu. Kvalitetna i sustavna podrška koju Centar pruža pokazala se ključnom kada je preko noći trebalo prijeći na nastavu na daljinu. Centar je nastavnicima osigurao niz online tečajeva, smjernica i uputa za organizaciju nastave na daljinu te odgovorio na tisuće upita i organizirao konzultacije za nastavnike putem telefona i online, a za usporedbu, samo u zadnja tri mjeseca odgovorio je na više od 6.500 upita korisnika“. Dvanaesti Sveučilišni dan e-učenja bio je ujedno prigoda u kojoj je Centar za e-učenje Srca obilježio svoju trinaestu obljetnicu djelovanja u pružanju kontinuirane potpore visokoškolskim ustanovama, nastavnicima i studentima u području e-učenja. Centar za e-učenje Srca već 13 godina aktivno i predano radi na osiguravanju kvalitete i dostupnosti tehnologija e-učenja te pružanja podrške korisnicima, poglavito nastavnicima. Danas Centar za e-učenje Srca djeluje kao nacionalni centar za ustanove u sustavu visokoga obrazovanja. U sustavu za e-učenje Merlin, kojim se koristi više od 9.340 nastavnika i 84.643 studenta s 90 ustanova iz sustava visokoga obrazovanja, samo je za ovu akademsku godinu otvoreno više od 23.290 e-kolegija. Više informacija o 12. Sveučilišnom danu e-učenja, kao i snimka događaja i prezentacije, dostupni su na mrežnoj stranici Srca, na poveznici: www.srce.unizg.hr/ceu/dan-e-ucenja-2020.

INNOVA 2020: studenti FER-a osvojili zlatnu medalju

pon, 2020-12-14 13:55
Studenti prve godine diplomskoga studija Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu Šime Kožul i Nikola Sarić, na ovogodišnjem posebnom izdanju izložbe INOVA 2020 osvojili su zlatnu medalju za inovaciju pod nazivom "Mikrokontrolerski sustav za detekciju oštećenja trase vozila mjerenjem vibracija". Inovacija je rezultat objedinjenih završnih radova preddiplomskoga studija dvojice studenata izrađenih pod mentorstvom prof. dr. sc. Siniše Fajta sa Zavoda za elektroakustiku. Rad studenata, koji je predstavljen Međunarodnom ocjenjivačkom sudu izložbe INOVA, ima zaista veliki potencijal za unaprjeđenje gospodarenja i upravljanja cestovnim i tračnim prometnicama u okviru pametnih sustava korištenjem umjetne inteligencije. Naime, ovo rješenje bilo bi od velike koristi službama zaduženima za nadzor prometnica jer bi omogućio izradu i kontinuirano nadopunjavanje baze podataka sa svim lokacijama potencijalnih oštećenja na nekom području. Ideja rješenja je sustav montiran u vozilo koji omogućuje detekciju potencijalno opasnih oštećenja na trasi po kojoj se prometuje mjerenjem vibracija koje nastaje međudjelovanjem vozila i podloge. Smješten u osobni automobil, sustav bi detektirao oštećenja ceste, dok bi smješten u tramvaj ili vlak detektirao oštećenja pruge. Kada detektira oštećenje, sustav automatski pamti geografsku lokaciju i šalje sve podatke na računalo ili ih pohranjuje u bazu podataka. Sustav objedinjuje fizičke komponente, prvenstveno mikrokontroler i razne senzore s programskom potporom koja omogućuje analizu i pohranu podataka u stvarnom vremenu. Skaliran na nacionalnu razinu, omogućio bi izradu karte kompletne mreže autocesta ili željeznica na području Hrvatske sa svim označenim oštećenjima pomoću koje bi nadležne službe točno znale gdje su potrebni popravci. Sustav je moguće uvezati bežićnim komunikacijama sa sustavom za pohranu i analizu podataka, te omogućiti gospodarenje i upravljanje cestovnim i tračnim prometnicama u okviru pametnih sustava korištenjem umjetne inteligencije. Čestitamo!

HGK dodijelila Građevinskom fakultetu Priznanje za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u građevinarstvu

sri, 2020-12-09 12:08
Hrvatska gospodarska komora je na ovogodišnjoj dodjeli nagrade Zlatna kuna 7. prosinca, koju dodjeljuje hrvatskim tvrtkama za uspješnost u poslovanju i doprinosu razvoja hrvatskoga gospodarstva, Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dodijelila PRIZNANJE za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u građevinarstvu. Ovo priznanje je nagrada svim djelatnicima Fakulteta koji dugi niz godina svakodnevno rade na razvoju novih proizvoda i tehnologija u suradnji s hrvatskim tvrtkama te obrazuju nove stručnjake iz područja građevinarstva. Upornost, entuzijazam i predani rad zaposlenika u nastavi i na razvoju inovacija u suradnji s gospodarstvom te primjena novih tehnologija i inovativnih proizvoda u svakodnevnoj inženjerskoj praksi jedan su od glavnih pokretača razvoja Fakulteta, Sveučilišta i gospodarstva. Na dodjeli nagrade posebno je istaknut veliki angažman Fakulteta na aktivnostima vezanima za potres koji je pogodio grad Zagreb i okolicu. Ovim aktivnostima Građevinski fakultet se pokazao kao stožerna snaga koja može odgovoriti na svaki izazov koji se pojavi u području građevinarstva. Ova hvalevrijedna aktivnost dodatno je povezala Fakultet sa svojim alumnima, ali i ukazala na važnu činjenicu, a to je da graditi i razvijati društvo moramo svi zajedno. Odgovornost akademske zajednice je da pokazuje svojim primjerom kako to treba činiti te da daje prijedloge za promjene u društvu koje će čuvati struku i promicati dostojanstvo čovjeka, a sve na dobrobit društva u cjelini. Na dodjeli priznanja, dekan Građevinskoga fakulteta prof. dr. sc. Stjepan Lakušić istaknuo je da je ovo veliko priznanje po prvi puta uručeno jednom fakultetu, te da nas ovo uči da nema velikih rezultata bez čvrste veze akademske zajednice i gospodarstva i da veliki rezultati nastaju samo upornim radom. "Drago nam je da je ovo priznanje dodijeljeno sastavnici Sveučilišta u Zagrebu, najvećega sveučilišta u Hrvatskoj te smatram da je sada idealan trenutak da se Znanstveno-učilišni kampus Borongaj pretvori u veliko inovacijsko, industrijsko i istraživačko središte Sveučilišta u Zagrebu", rekao je dekan i istaknuo da sa svojim sveučilišnim timom radi na ovom velikom projektu. Dobivena nagrada pokazuje da je gospodarstvo prepoznalo akademsku zajednicu kao ključ napretka i oporavka Republike Hrvatske.  

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu proslavio 100 godina

uto, 2020-12-08 10:58
Ekonomski fakultet - Zagreb osnovan je davne 1920. godine te upravo ove godine 1. prosinca obilježava svoju 100. obljetnicu. Početkom djelovanja današnjega Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu smatra se Visoka škola za trgovinu i promet u Zagrebu, formalno osnovana 1920. godine. Svrha je osnivanja Visoke škole za trgovinu i promet pružanje temeljite teorijske naobrazbe u područjima bankarstva, domaće i međunarodne trgovine, prometa, konzularne službe, osiguranja. U Visokoj školi su se također obučavali kandidati za nastavnike u višim trgovačkim školama, odnosno trgovačkim akademijama. Nastava je trajala 6 semestara. Broj se upisanih studenata neprekidno povećavao, tako da je u školskoj godini 1923./24. bilo upisano 1.125 studenata.

Visoka škola za trgovinu i promet 1925. godine prerasta zalaganjem ministra prosvjete Stjepana RadićaEkonomsko-komercijalnu visoku školu s pravnim položajem sveučilišnoga fakulteta, a nastava se produljuje na 8 semestara. Ekonomsko-komercijalna visoka škola također je provodila postupak za stjecanje odnosno nostrifikaciju doktorata ekonomsko-komercijalnih znanosti.

Ekonomsko-komercijalna visoka škola prerasta 1947. godine u Ekonomski fakultet. U Zagrebu je 1956. godine osnovana i Visoka privredna škola s dvogodišnjim studijem i nastavnim planom prilagođenim odraslim polaznicima s iskustvom u gospodarstvenoj praksi. U 1968. godini Ekonomski fakultet i Visoka privredna škola ujedinjuju se u Fakultet ekonomskih nauka. U 1982. godini integriraju se Fakultet ekonomskih nauka i Fakultet za vanjsku trgovinu u Ekonomski fakultet - Zagreb.

Današnja zgrada dovršena je i useljena početkom 1952./1953., a završetkom dogradnje 1987. godine postala je jedna od najsuvremenijih i najvećih zgrada visokoga učilišta u ovom dijelu Europe. Od studenog 2011. godine stručni studiji izvode se u novom objektu u sklopu Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj. Dugogodišnja tradicija i iskustvo, ugledni znanstvenici, nastavnici i suradnici, rezultati djelovanja na gospodarskom, društvenom i političkom planu, velik broj aktualnih studenata i članova alumni zajednice, međunarodne akreditacije (EPAS i AACSB), ali i neprestano inoviranje nastavnoga i istraživačkoga procesa, svrstavaju Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u vodeću i najstariju instituciju visokoga obrazovanja u području ekonomije i poslovne ekonomije u Republici Hrvatskoj, ali i u širem međunarodnom okruženju. U svojoj slavljeničkoj godini Ekonomski fakultet suočio se s velikim izazovima uzrokovanim pandemijom koronavirusa te snažnim potresom koji je 22. ožujka 2020. pogodio grad Zagreb i njegovu okolicu uslijed kojega je značajno oštećena i zgrada Fakulteta. Po prvi puta u povijesti Fakulteta za  djelatnike je uveden i rad od kuće, a  kako bi se u ovim izvanrednim okolnostima semestar izveo u skladu s planiranim rasporedom, uloženi su dodatni napori te se u kratkom vremenu sva nastava počela izvoditi na daljinu, odnosno online.

Zajedničkim zalaganjem i trudom svih djelatnika Ekonomski fakultet brzo se prilagodio novonastaloj situaciji te su stvoreni neophodni preduvjeti za normalno funkcioniranje i odvijanje svih poslovnih procesa.  U nastavku pogledajte VIDEO snimljen u povodu proslave 100 godina

PJESMA FAKULTETA nastala povodom 100. obljetnice u suradnji s grupom Pravila igre MREŽNA STRANICA nastala povodom 100 godina Svi ostali video zapisi dostupni su na YouTube kanalu

Inovacije: izvrsna studentica RGN-a Galla Uroić osvojila 11 svjetskih i domaćih nagrada

pon, 2020-12-07 11:20
Diplomirana inženjerka rudarstva i studentica poslijediplomskoga doktorskog studija "Primijenjene geoznanosti, rudarsko i naftno inženjerstvo" Rudarsko-geološko naftnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Galla Uroić za svoju inovaciju pod nazivom "Unaprjeđenje numeričkog modela proračuna termičko-hidro­-mehaničkih efekata na stijeni odlagališta iskorištenog nuklearnog goriva" u godini dana na međunarodnim sajmovima i izložbama osvojila je ukupno jedanaest nagrada. Na sajmovima, za inovaciju koju je izradila pod mentorstvom doc. dr. sc. Želimira Veinovića, u Kanadi, Koreji, Indiji, Njemačkoj, Poljskoj i u svojoj Hrvatskoj osvojila je dvije brončane, dvije srebrne i četiri zlatne medalje i tri posebne, izdvojene nagrade. Time je, uz dodijeljenu Rektorovu nagradu u akademskoj godini 2018./2019. te dvije Dekanove nagrade, postala najnagrađivaniji student Rudarsko-geolosko-naftnoga fakulteta Sveucilišta u Zagrebu, a sigurno je i medu najnagrađivanijim studentima općenito na Sveučilištu. Rezultati s međunarodne izložbe održane u Makedoniji još se čekaju.  Ovakav uspjeh na međunarodnim izložbama inovacija, od kojih je za dvije (Kanada i Koreja) dobila izravan poziv od organizatora jer su je uočili na ranijim natjecanjima, svakako je vrijedno postignuće i ponos za matični fakultet i Sveučilište u Zagrebu. Uspjeh je time veći jer u području gospodarenja radioaktivnim otpadom i istrošenim nuklearnim gorivom nema suviše znanstvenika u svijetu, a osobito u Hrvatskoj.  Kolegica Galla Uroić nastavila je baviti se ovom temom i upisom na doktorski studij te je prijavila temu okvirnoga plana istraživanja pod nazivom "Ocjena utjecaja saturacije bentonita na tlak bubrenja, sigurnost i uporabivost na odlagalištu istrošenog nuklearnog goriva i visokoradioaktivnog otpada". Primjer mlade znanstvenice Galle Uroić može biti uzor i motivacija srednjoškolcima, osobito djevojkama, da se odluče upisati neke od tehničkih fakulteta, u smjeru održivoga razvoja i korištenja izvora energije s ciljem smanjenja zagađenja okoliša. Kao osoba koja govori tri strana jezika (ruski, engleski i švedski) te posjeduje niz certifikata iz područja računalnih tehnologija koje je stekla kao studentica, uključujući programiranje, numeričko modeliranje, GIS, numeričko i fizičko 3D modeliranje te obradu multimedije, a osobito kao koautorica tri znanstvena članka i nositeljica šesnaest certifikata Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), svakako je mogla konkurirati za posao i studij bilo gdje u svijetu. Ipak, odlučila je ostati u Hrvatskoj i na Sveučilištu u Zagrebu, čime je pokazala da joj je draži doprinos znanosti i boljitku svoje zemlje od bilo čega drugoga.

Sveučilišni dan e-učenja ove godine Srce obilježava virtualno

pet, 2020-12-04 14:00
Dvanaesti Sveučilišni dan e-učenja održat će se u petak 11. prosinca 2020., s početkom u 10 sati, putem sustava za webinare Srca. Dan e-učenja organizira se sa željom da se akademskoj zajednici, prvenstveno nastavnicima Sveučilišta u Zagrebu, pruži mogućnost razmjene iskustava i stjecanja novih spoznaja o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija i tehnologija e-učenja u obrazovnom procesu. Stoga će se i ove godine četiri fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Ekonomski fakultet, Kineziološki fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet, Stomatološki fakultet, predstaviti odabranim e-kolegijem kao primjerom dobre prakse i načinom implementacije e-učenja na svojim ustanovama. Uz to, prodekani za nastavu ovih fakulteta predstavit će kako su fakulteti odgovorili na izazov prelaska na online nastavu zbog pandemije COVID-19. Na samom početku događanja sudionike će pozdraviti ravnatelj Srca dr. sc. Zoran Bekić i prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete Sveučilišta u Zagrebu. Nakon toga će kolege sa sveučilišta Dublin City University iz Irske predstaviti svoja iskustva s prelaskom na nastavu online i dati preporuke za učinkovitu organizaciju nastave u virtualnom okruženju. Ova godina je donijela mnogo promjena i izazova te nije bilo jednostavno preko noći organizirati nastavu u online okruženju, stoga svi vjerujemo da razmjena znanja i iskustava može biti svima korisna u pripremi i održavanju što kvalitetnije nastave. Ovom prilikom i Centar za e-učenje Srca obilježit će svoju trinaestu obljetnicu djelovanja u pružanju kontinuirane podrške visokoškolskim ustanovama, nastavnicima i studentima u području e-učenja. Pogledajte program događanja.

Docentica Vlatka Lemić sa Sveučilišta u Zagrebu postala članicom Savjetodavnoga odbora Europeane

uto, 2020-12-01 13:09
Europeana je središnja europska digitalna platforma za kulturnu baštinu koja putem svojih zbirki omogućuje pristup do više od 50 milijuna digitaliziranih predmeta. Djelovanje Europeane odražava evoluciju europskih kulturnih politika i stručnih pristupa digitalizaciji kulturne baštine, a njezina je aktualna misija osnaživati sektor kulturne baštine u svojoj digitalnoj transformaciji. U studenome 2020. izabran je novi Savjetodavni odbor Europeane (Europeana Advisory Board) članicom kojega je postala i doc. dr. sc. Vlatka Lemić sa Sveučilišta u Zagrebu. Europeana razvija stručnost, alate i politike za prihvaćanje digitalnih promjena i podržava partnerstva koja potiču inovacije. Većina ovih aktivnosti usmjerena je na razvoj tehnologija digitalizacije, digitalno očuvanje i inovativne kulturne projekte koji će učiniti kulturnu baštinu dostupnom svima i poboljšati njezinu vidljivost. Projekt izgradnje Europeane prošao je različite strateške i organizacijske faze, uz posljednje restrukturiranje prije dvije godine kada je uspostavljena Europeana Foundation kao neovisna organizacija za vođenje ove platforme.

Održan 4. Sveučilišni dan kvalitete

uto, 2020-12-01 12:20
"Studiranje i poučavanje – izazovi 2020." bila je tema 4. Sveučilišnoga dana kvalitete, održanoga "online" u petak 27. studenoga 2020. putem sustava za webinare Sveučilišnoga računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (Srce). Na tragu novih izazova pred koje je stavljena akademska zajednica, program je realiziran u dva dijela. U prvom dijelu naglasak je bio na iskustvima studiranja i poučavanja na Sveučilištu u Zagrebu u svjetlu iskoraka u online nastavu, a postupak vrjednovanja studijskih programa u online i kombiniranoj izvedbi bila je okosnica drugoga dijela programa. Cilj programa je bio međusobna razmjena iskustava u nastojanjima oko kritičkog preispitivanja i unaprjeđenja sustava osiguravanja kvalitete i poučavanja – mnogim događanjima i (ne)prilikama usprkos! Uz podršku domaćina prof. dr. sc. Damira Borasa, rektora Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišni dan kvalitete svojim uvodnim obraćanjima podržali su o.d. ravnatelja Uprave za visoko obrazovanje i izaslanik Ministra znanosti i obrazovanja Ivica Šušak, dipl. iur., ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje prof. dr. sc. Jasmina Havranek, te predsjednica Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić. Moderatori 4. Sveučilišnog dana kvalitete bili su prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete i prof. dr. sc. Damir Markučič, predsjednik Odbora za upravljanje kvalitetom na Sveučilištu u Zagrebu.  Više o događanju možete pročitati OVDJE.

Stranice