Sveučilište u Zagrebu

Pretplati se na Sveučilište u Zagrebu feed Sveučilište u Zagrebu
Novosti
Osvježeno: prije 11 hours 35 min

FOI uvodi obaveznu stručnu prasku i na preddiplomsku razinu sveučilišnoga studija

pon, 2020-06-08 15:20
Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu među prvima od javnih visokih učilišta u Hrvatskoj uvodi sustav obavezne stručne prakse na preddiplomsku razinu sveučilišnoga studija, financiran sredstvima iz europskoga projekta. Radi se o jednom od glavnih ciljeva projekta Study4Career, kojim je osigurano gotovo 4 milijuna kuna za poboljšanje postojećega i uvođenje novoga modela stručne prakse za studente preddiplomskog studija "Informacijski sustavi i Poslovni sustavi".   Naime, studenti FOI-ja već niz godina obavljaju obaveznu stručnu praksu na posljednjoj godini diplomskih studija "DS Informatika i DS Ekonomika poduzetništva", ali i trogodišnjega preddiplomskoga stručnog studija "Primjena informacijske tehnologije u poslovanju - PITUP". "Organizacijom stručne prakse u formi job shadowinga i na preddiplomskom sveučilišnom studiju želimo unaprijediti sustav stručne prakse koji studentima omogućuje priliku za rano orijentiranje i profesionalno profiliranje, uvid u zanimanja, radna mjesta i radne zadatke u području IT-a, čime im se daje prilika da identificiraju područje svoga interesa i bave se njime u praktičnom dijelu svoga završnog rada" – poručuje dekanica FOI-ja izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep.
Centar za podršku studentima i razvoj karijera kao nositelj aktivnosti na FOI-ju
FOI-jev Centar za podršku studentima i razvoj karijera (CPSRK) s radom je krenuo 2012., a u samo nekoliko godina intenzivnoga rada sa studentima na razvoju i provođenju studentskih aktivnosti i stručne prakse u suradnji s poslodavcima vrlo brzo postaje pionir među takvim centrima u Hrvatskoj. Kao takav prepoznat je kao primjer dobre prakse i na europskoj razini, stoga će upravo on biti glavni nositelj projektnih aktivnosti na FOI-ju. "Prošle godine Centar je temeljem dugogodišnjega iskustva i povratnih informacija studenata te praćenjem njihovih potreba u području razvoja karijera osmislio aktivnosti za projekt pod nazivom Study4Career, ukupne vrijednosti 3.939.784,99 kuna. Iznos koji sufinancira Europska unija iz Europskoga socijalnog fonda je 3.348.817,24 kuna, a partneri u provedbi aktivnosti za studente i poslodavce su Tehnološki park Varaždin, Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) te tvrtka Northwest Agency“ – kaže voditeljica projekta i CPSRK-a doc. dr. sc. Katarina Pažur Aničić te dodaje da će na aktivnostima u najvećoj mjeri raditi i stručnjaci iz CPSRK-a - Amalija Koren Cavaleiro, Romina Kućar i Zoran Tanasić.
Ciljevi projekta i očekivani rezultati
Ovim projektom FOI će, zajedno s partnerima, nastojati unaprijediti kvalitetu postojećih modela stručne prakse, razviti novi model stručne prakse za sveučilišni preddiplomski studij "Informacijski sustavi i Poslovni sustavi" te razviti model učenja kroz rad za studente preddiplomskih i diplomskih studija. Također, ovim će se projektom ojačati kompetencije nastavnoga i nenastavnoga osoblja za provedbu nastavnih i izvannastavnih aktivnosti, a ono što je studentima najvažnije – omogućit će im se stjecanje radnoga iskustva i praktičnih vještina kroz provedbu stručne prakse i unaprjeđenje rada Centra za podršku studentima i razvoj karijera (CPSRK). "Jedna od značajnijih aktivnosti jest i izrada inovativne aplikacije za podršku radu CPSRK-a koja će omogućiti lakše povezivanje studenata i poslodavaca te biti jedna od prvih aplikacija za podršku sveobuhvatnom radu karijernoga centra, evidenciji studentskih izvannastavnih aktivnosti i njihovom karijernom usmjeravanju za vrijeme studija" – ističe doc. dr. sc. Katarina Pažur Aničić. U provedbu ovog projekta bit će uključeno ukupno 35-ero pripadnika nastavnoga i nenastavnoga osoblja FOI-ja te 70-ero studenata preddiplomskoga studija koji će provoditi projekte u suradnji s poslodavcima. Važno je spomenuti i to da će sve do ožujka 2023., u raznim aktivnostima CPSRK-a, sudjelovati više od 500 studenata te će najmanje njih 415 sudjelovati u provođenju stručne prakse. Aktivnosti na projektu su, unatoč nepovoljnim epidemiološkim uvjetima, započele u ožujku ove godine, i to u online izdanju. U nastavku provedbe projekta za studente u planu su i stručne akademske i karijerne radionice, posjete tvrtkama te inozemnim sveučilištima i inozemnom maker space-u – naglašava koordinatorica projektnih aktivnosti Amalija Koren Cavaleiro iz CPSRK-a. Značajan dio sredstva iz projekta bit će usmjeren i na nabavu suvremene informatičke opreme koju će studenti koristiti za rad na spomenutim aktivnostima.

Svečano otvorena izložba „Hrvatska u srcu Europe“

pon, 2020-06-08 08:58
Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u petak, 5. lipnja 2020. otvorena je izložba hrvatskih kulturnih spomenika na umjetničkim fotografijama „Hrvatska u srcu Europe – Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske“. Izložbu je otvorio dr. sc. Ivica Poljičak, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andreja Plenkovića i državni tajnik u Ministarstvu kulture.

Nazočne su pozdravili dekan Fakulteta hrvatskih studija prof. dr. sc. Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije akademik Mislav Ježić, izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras. Dekan Barišić izrazio je ponos što je prva izložba na visokom učilištu, od kako je uzdignuto na položaj fakulteta, posvećena temi koja čini okosnicu njegove djelatnosti, a to je hrvatska i europska kultura: „Hrvatska pripada sredozemnomu kulturnomu krajoliku cijelom duljinom svoje razvedene obale i otoka. Usidrena je istodobno u samo srce Srednje Europe, kako zemljopisno tako i povijesno, pravno i politički oblikujući i izražavajući njezinu supstanciju. Kao što je to zorno izrazio akademik Radoslav Katičić: ‘Nigdje Mediteran nije tako srednjoeuropski i nigdje srednja Europa tako mediteranska kao u Hrvatskoj’.“ Dekan je uz to podsjetio kako je kultura bila najsnažniji poticaj i sredstvo za međunarodnu afirmaciju zemlje koja obiluje brojnim dobrima svjetske baštine: „Drevna izreka svjedoči o tome kako valja pripovijedati o prošlosti da bismo bolje mogli predvidjeti budućnost. Stoga nastavimo otkrivati Lijepu Našu, da bismo bolje upoznali Europu.“ Akademik Ježić prisjetio se kako je došlo do prvoga postavljanja izložbe, prije 25 godina, u Europskom parlamentu i drugdje.: „U Međunarodnoj paneuropskoj uniji raspravljali smo u 1995. o tome kako da predstavimo Hrvatsku u europskim tijelima i osporimo mnogobrojne predrasude o njoj kao balkanskoj zemlji, Zapadnome Balkanu i ‘tamošnjim zaraćenim plemenima’ i potaknemo približavanje i priključenje Hrvatske europskim tijelima. Tako se rodila zamisao o izložbi. Uz izložbu smo priredili priručnik o hrvatskoj kulturi, koji je objavljen na engleskome, francuskome, njemačkome i hrvatskome jeziku. On je pratio izložbu od Strasbourga, preko Pariza (Palača UNESCO), Beča, Berlina, Dresdena, Münchena, Praga, Bratislave, Budimpešte, Soluna i Kaira do Dubrovnika. Nakon Oluje porastao je međunarodni pritisak na Hrvatsku, htjeli su joj nametnuti i sankcije, ali o tom nije postignuta suglasnost u Uniji, jer se austrijski ministar Alois Mock i njegov stalni tajnik Albert de Rohan nisu s time složili. Mnoge su vlade nametnule tihe sankcije, a hrvatski su diplomati imali velikih teškoća da ih netko u vladama Europske unije u to vrijeme primi. Pomoću Paneuropske unije probili smo tu blokadu i izložbu je otvorio zastupnik u Europskom parlamentu dr. Otto von Habsburg.“ Pohvalivši izložbu rektor Boras osvrnuo se i na bogatstvo hrvatskoga nematerijalnoga kulturnoga nasljeđa: „Na izložbi su prikazane fotografije fizičkih spomenika i kulturnih dometa, ali ne smijemo zaboraviti ni one druge, možda manje materijalne, a to je hrvatsko sudjelovanje u Europi zadnjih 500 godina u znanosti.“ Rektor je čestitao Fakultetu hrvatskih studija na ostvarivanju svoje misije i otvaranju prve izložbe u Zagrebu nakon jakoga potresa i poručio: „Odricati se tradicije nije u duhu hrvatskoga naroda. Moramo graditi na onome što smo do sada načinili, poštovati naše pretke, naše obitelji, a isto tako u naše društvo uključiti mlade koji će tek stasati.“ Izaslanik predsjednika Vlade osvrnuo se na napredak položaja Hrvatske u europskom kontekstu: „Spoznavajući Hrvatsku ne spoznajemo samo činjenice, koje su brojne i nepobitne, nego spoznajemo i ljubav prema svojoj domovini. Tko ima domovinu je i voli i ima ljubav prema vlastitoj domovini. Sva velika postignuća nemoguća su bez ljubavi.“ Otvarajući izložbu dr. sc. Poljičak izrazio je radost što upravo s Fakulteta hrvatskih studija nakon 25 godina fotografije kreću na novo putovanje Hrvatskom i Europom. Izložba je otvorena za studente, nastavnike i građane do 24. srpnja 2020. Video-zapis s otvaranja izložbe dostupan je ovdje. Izvor: Fakultet hrvatskih studija

Velik uspjeh: Naši znanstvenici skupili podatke o genskoj raznolikosti virusa SARS-CoV-2 u RH

čet, 2020-06-04 13:00
Suradnjom znanstvenika dviju partnerskih institucija Centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva, dr. sc. Ivana-Christiana Kurolta iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” te dr. sc. Anamarije Slović i dr. sc. Jelene Ivančić Jelečki iz Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu, određene su sekvence virusa SARS-CoV-2 (uzročnika bolesti COVID-19) iz uzoraka pacijenata iz šest hrvatskih gradova (Pula, Koprivnica, Varaždin, Dubrovnik, Split i Osijek). Istraživanje je rađeno u sklopu europskoga molekularno-epidemiološkog praćenja širenja i evolucije SARS-CoV-2, a sudjelovale su i dr. sc. Irena Tabain te dr. sc. Tatjana Vilibić Čavlek iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Dobiveni rezultati ukazuju na gensku raznolikost sojeva ovog virusa koji su cirkulirali u Hrvatskoj u proteklim mjesecima. Analizirani virusi pripadaju različitim podgrupama linije B.  Sekvence čitavih virusnih genoma određene su metodologijom dubinskog sekvenciranja prema protokolu razvijenom u Centru za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji te korištenjem bioinformatičkih programa. Dobivene sekvence prijavljene su u bazu GISAID, najveći svjetski repozitorij genomskih podataka o SARS-CoV-2.   Globalno sakupljanje podataka o molekularnoj evoluciji SARS-CoV-2 jedan je od preduvjeta za dizajn novih dijagnostičkih testova, te usmjeruje istraživačke napore u traženju protuvirusnih lijekova i razvoju cjepiva učinkovitih u borbi protiv ove pandemijske bolesti.  

Ministar regionalnoga razvoja i fondova EU na Sveučilištu u Zagrebu

sri, 2020-06-03 16:19
Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske mr. sc. Marko Pavić posjetio je zajedno s najbližim suradnicima glavnim savjetnikom Miroslavom Smetiškom, pomoćnicom Anom Odak i savjetnicima Lukom Novoselom i Ivanom Botom Sveučilište u Zagrebu i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Na poziv rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa, ministar regionalnoga razvoja i fodova EU prisustvovao je sastanku Rektorskoga kolegija. Razgovaralo se o šteti koju je zgrada Sveučilišta u Zagrebu pretrpjela u razornom potresu koji je pogodio Zagreb i okolicu i novom sedmogodišnjem proračunu Europske unije koji će poseban naglasak staviti upravo na znanost i istraživanje te projekte koji promoviraju pametna i zelena rješenja. Prema riječima ministra Pavića obnova Zagreba mogla bi dosegnuti više od 10 milijardi eura. „Procjena štete od potresa prema kriterijima Europske komisije je pri kraju i sada dovršavamo zahtjev za dodjelu financijske pomoći iz Fonda solidarnosti EU koji ćemo uskoro poslati Europskoj komisiji. Iz Fonda solidarnosti koji iznosi 500 milijuna eura u idućih nekoliko mjeseci očekujemo predujam u iznosu 100 milijuna eura. Za obnovu od posljedica potresa vode se razgovori i sa Svjetskom bankom o 120 milijuna dolara zajma za obnovu bolnica u Zagrebu i 50 milijuna dolara za obnovu škola, a Vlada radi i na osiguranju dodatnih međunarodnih sredstava.“, rekao je ministar Pavić. Na Medicinskom fakultetu uz dekana prof. dr. sc. Marijana Klaricu ministar je obišao jednu od zgrada Medicinskoga fakulteta koja je pretrpjela veliku štetu u potresu i sudjelovao na radnom sastanku na kojem su uz dekana prof. dr. sc. Marijana Klaricu prisustvovali prof. dr. sc. Jasna Lovrić, pomoćnica dekana za financije te Damir Panić, voditelj Ureda za nabavu. Teme radnoga sastanka bili su razvojni projekti Fakulteta, mogućnosti korištenja sredstava iz fondova Europske unije, teška oštećenja koja je Fakultet pretrpio u nizu razornih potresa te budući planovi vezani za nastavne i znanstvene aktivnosti Fakulteta te obnovu i djelovanje nakon potresa i epidemije koronavirusa.

Privremeni rezultati Natječaja Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu za sufinanciranje studentskih programa

sri, 2020-06-03 16:14
Objavljeni su privremeni rezultati Natječaja Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu za sufinanciranje studentskih programa. Prijedlog je izradilo povjerenstvo u sastavu: Josip Periša, Mihovil Mioković, Krešimir Domazet i Ivan-Pavao Boras iz reda studenata te prof. dr. sc. Lajoš Žager, izv. prof. dr. sc. Slavko Slišković i prof. dr. sc. Klaudio Pap iz reda nastavnika, a usvojilo ga je Predsjedništvo Studentskoga zbora na svojoj 3. elektroničkoj sjednici. Povjerenstvo je vrednovalo programe na temelju Uputa o provedbi Natječaja Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu za studentske programe.  Žalbeni rok traje od 3. do 10. lipnja 2020. do 20 sati slanjem e-poruke na studentski.zbor@gmail.com.

Rezultate Natječaja možete pogledati OVDJE.

Webinar u povodu Međunarodnog dana arhiva pod nazivom „Arhivi i društvo znanja“

sri, 2020-06-03 15:19
Svake godine Međurodno arhivsko vijeće (ICA) obilježava Međunarodni dan i tjedan arhiva s ciljem globalnoga promicanja važnosti zaštite i dostupnosti arhiva za pojedince i društvo. Ovogodišnji Međunarodni tjedan arhiva (8. – 14. lipnja) i Međunarodni dan arhiva (9. lipnja) posvećeni su osnaživanju društva znanja Empowering knowledge societies koje uključuje teme kao što su umjetna inteligencija, digitalno očuvanje i nove tehnologije, pouzdanost informacija i srodna pitanja te njihov utjecaj na arhivsku struku i  praksu. Arhivske ustanove i službe, stručna udruženja, institucije i stručnjaci različitih profila pozvani su predstaviti važnost arhiva za održivi razvoj i upravljanje informacijama, gospodarstvo, obrazovanje, razvoj demokracije i informacijskog društva te različita interdisciplinarna znanstvena područja u kojima su aktivni dionici. Tim povodom, a nastavno na uspješni prošlogodišnji program na Sveučilištu u Zagrebu u srijedu 10. lipnja organiziran je webinar  „Arhivi i društvo znanja“ od 9 do 11.30 sati sa sljedećim programom: 9.00 – 9.50 Predstavljanje knjige  Vlatke Lemić „Arhivi i digitalno doba“             Knjigu će predstaviti:
  • prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu 
  • doc. dr. sc. Elvis Orbanić, Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, Područna jedinica u Puli
  • izv. prof. dr. sc. Nives Tomašević, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
  • doc. dr. sc. Bojan Cvelfar, Arhiv Republike Slovenije
  • dr. sc. Mirna Willer, red. prof u miru
10.00  - 11.30 Okrugli stol „Arhivi i digitalno društvo“  Svoje projekte, aktivnosti, istraživanja i znanstveni rad kroz koje su se susreli s arhivima i arhivskim izvorima predstavit će znanstvenici i stručnjaci iz različitih područja:
  • prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu 
  • doc. dr. sc. Vlatka Lemić, Sveučilište u Zagrebu
  • Draženko Celjak, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu
  • izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić, Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Centar za istraživanje glagoljaštva Sveučilišta u Zadru
  • doc. dr. sc. Saša Potočnjak, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
  • Marijana Glavica, CROSSDA - Hrvatski arhiv podataka za društvene znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  • Jasenka Ferber Bogdan, Arhiv za likovne umjetnosti HAZU
  • Željko Trbušić, Odsjek za povijest hrvatske književnosti HAZU
  • Irena Šimić i Lina Šojat, Institut za povijest umjetnosti
  • dr. sc. Nataša Jermen, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
  • dr. sc. Koraljka Kuzman Šlogar, Institut za etnologiju i folkloristiku, DARIAH-HR
  • Barbara Lovrenčić, Institut za razvoj i međunarodne odnose
  • dr. sc. Valerija Macan Lukavečki, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
Program će moderirati voditeljica Središnjega ureda za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu Vlatka Lemić, članica Izvršnoga vijeća EURBICA-e i EGSAH-a, stručnih tijela Međunarodnog arhivskog vijeća, predsjednica ICARUS HR i Time Machine ambasadorica.  PRIJAVA

Za dodatne informacije obratite se na: info.icarushr@gmail.com.

Dodijeljene četiri stipendije Zaklade Sveučilišta u Zagrebu redovitim studentima

sri, 2020-06-03 14:46
Predsjednica Upravnog odbora prof. dr. sc. Hana Horak u ime Upravnog odbora u sazivu prof. dr. sc. Ivana Čuković Bagić, prof. dr. sc. Zvonimir Guzović, član, prof. dr. sc. Petar Miladin, član i Nediljko Jerković, student, član, čestita dobitnicima stipendija i zahvaljuje suradnicima i stručnim službama Sveučilišta u Zagrebu na realizaciji natječaja i uspješnoj suradnji.

Podsjećamo, Zaklada je osnovana sa svrhom dodjele stipendija redovitim studentima Sveučilišta u Zagrebu lošijega imovinskog stanja, odnosno bez roditeljske potpore kao i stipendiranja studenata iz inozemstva podrijetlom iz Hrvatske koji dolaze na Sveučilište u Zagrebu radi učenja hrvatskog jezika na boravak ne kraći od jednog semestra. Osnivač Zaklade je Sveučilište u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14. Upravitelj Zaklade prof. dr. sc. Damir Boras 12. studenoga 2018. donio je odluku o imenovanju novoga Upravnog odbora Zaklade zbog isteka mandata prijašnjih članova Upravnog odbora. Članovi Upravnog odbora u novom sazivu su:
prof. dr. sc. Hana Horak, predsjednica
prof. dr. sc. Ivana Čuković Bagić, članica
prof. dr. sc. Zvonimir Guzović, član
prof. dr. sc. Petar Miladin, član
Nediljko Jerković, student, član Upravni odbor Zaklade Sveučilišta u Zagrebu na 2. sjednici održanoj 30. siječnja 2019. usvojio je Statutarnu odluku o izmjenama i dopunama Statuta Zaklade Sveučilišta, lipanj 2011. Izmjene i dopune Statuta odnose se na usklađenja s odredbama novog Zakona o zakladama („Narodne novine“ br. 106 od 30. studenog 2018.). Na sjednici održanoj 30. siječnja 2019. Upravni odbor je usvojio i Pravilnik o dodjeli stipendija Zaklade Sveučilišta. Na temelju Odluke Upravnoga odbora od 9. prosinca 2019., uz suglasnost upravitelja Zaklade, Zaklada Sveučilišta u Zagrebu za stipendiranje studenata objavila je javni natječaj za dodjelu stipendija Zaklade u akademskoj godini 2019./2020. Povjerenstvo za dodjelu stipendija Zaklade Sveučilišta u Zagrebu na 2. elektronskoj sjednici održanoj 10. - 11. ožujka 2020. utvrdilo je KONAČNU rang-listu studenata prijavljenih na Natječaj za dodjelu stipendija Zaklade u ak. god. 2019./2020. u kategoriji A./B.
Upravitelj Zaklade prof. dr. sc. Damir Boras i predsjednica Upravnog odbora prof. dr. sc. Hana Horak još jednom čestitaju dobitnicima stipendije Zaklade i žele im puno uspjeha u daljnjem studiranju na Sveučilištu u Zagrebu!

Izaslanstvo Sveučilišta u Zagrebu na sastanku s Predsjednikom Republike Hrvatske

pon, 2020-06-01 14:00
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio je u petak 29. svibnja 2020. izaslanstvo Sveučilišta u Zagrebu. U izaslanstvu su bili rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, voditelj Ureda za pravne poslove Sveučilišta u Zagrebu Ivica Šušak i savjetnik rektora za EU i međunarodne projekte Daniel Mondekar. Rektor Boras i njegovi suradnici upoznali su Predsjednika Republike s aktivnostima i položajem Sveučilišta u Zagrebu te mu predstavili strategiju razvoja Sveučilišta u Zagrebu koje, kako je rečeno na sastanku, želi biti jako istraživačko sveučilište i lider u neposrednom okruženju. Interes je Sveučilišta u Zagrebu, koje je lani proslavilo 350 godina svoga rada, kreiranje modernoga demokratskog i multikulturalnog društva, poruka je izaslanstva Sveučilišta. Izvor: mrežna stranica Predsjednika Republike Hrvatske

Stranice