Sveučilište u Zagrebu

Desetom naraštaju studenata diplomskoga studija Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Orléansu iz područja bioindustrije diplome će uručiti rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras i profesorica Chantal Pichon, koordinatorica programa na Sveučilištu u Orléansu i izaslanica rektora Sveučilišta u Orleansu. Uz dekanicu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta prof. dr. sc. Aleksandru Čižmešija i dekana Prehrambeno-biotehničkoga fakulteta prof. dr. sc. Damira Ježeka, svečanosti će nazočiti prvi savjetnik veleposlanstva Republike Francuske u Republici Hrvatskoj Yannick Andrianarahinjaka, koordinatori studija na PMF-u i PBF-u prof. dr. sc. Višnja Besendorfer i prof. dr. sc. Vladimir Mrša te prorektori Sveučilišta u Zagrebu. Suradnja Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Orléansu na diplomskom studiju iz područja bioindustrije temelji se na Sporazumu o suradnji koji su čelnici dviju institucija potpisali u studenomu 2007. Na temelju Sporazuma, studentima Sveučilišta u Zagrebu koji studiraju na diplomskom studiju Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta iz područja molekularne biologije te na diplomskom studiju Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta iz područja molekularne biotehnologije omogućeno je pohađati dio nastave koju izvodi Sveučilište u Orléansu, kao i obavljati praksu u francuskim tvrtkama, čime će steći preduvjete za stjecanje francuske diplome Sveučilišta u Orléansu na razini magistra iz područja bioindustrije (Diplôme de Master du domaine Sciences et Technologie, mention Sciences du Vivant, spécialité techniques bio-industrielles). Program je usklađen s Bolonjskim procesom, a u izvođenju nastave na drugoj godini diplomskoga studija sudjeluju profesori Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Orléansu na francuskom, engleskom i hrvatskom jeziku. Uz Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Orléansu, realizaciju programa podupire Veleposlanstvo Republike Francuske u Republici Hrvatskoj.

Senat Sveučilišta u Zagrebu na sjednici održanoj 9. srpnja 2019. jednoglasno je donio Apel za očuvanje sustava javnog financiranja domaćih znanstvenih časopisa. Senat Sveučilišta u Zagrebu smatra da je Javni poziv za financiranje znanstvenih časopisa, koji je raspisalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, protivan važećim zakonskim normama i traži njegovo hitno opozivanje te osiguravanje regularnog i dostatnog financiranja znanstvenih časopisa u 2019. godini. Naime, sredstva predviđena javnim pozivom značajno su manja od sredstava koja su časopisi dobivali prethodnih godina što dovodi u pitanje njihov opstanak.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je 12. lipnja 2019. Javni poziv za financijsku potporu znanstvenim časopisima i časopisima za popularizaciju znanosti u 2019. U točki II. Javnog poziva za financijsku potporu znanstvenim časopisima i časopisima za popularizaciju znanosti u 2019. godini propisano je da pravo prijave na Javni poziv imaju organizacije civilnog društva - udruge registrirane prema Zakonu o udrugama i upisane u Registar udruga RH te trgovačka društva registrirana za nakladničku (izdavačku) djelatnost. Također, pravo prijave dano je i znanstvenim organizacijama iz sustava znanstvene djelatnosti, odnosno ustanovama upisanim u Upisnik znanstvenih organizacija osim javnih znanstvenih instituta i javnih visokih učilišta, jer su njima, kako stoji u točki II. Javnog poziva, „troškovi izdavanja znanstvenih i znanstveno-stručnih časopisa te časopisa za popularizaciju znanosti prihvatljivi u sklopu programskog financiranja“. Sadržaj točke II. Javnog poziva za financijsku potporu znanstvenim časopisima i časopisima za popularizaciju znanosti u 2019. godini nije zakonit, jer nije u skladu odredbama članka 108. stavak 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Naime, sadržaj Javnog poziva ne može isključiti javna sveučilišta i javne znanstvene institute iz prava na prijavu na Javni poziv s izlikom da su im troškovi izdavanja znanstvenih i znanstveno-stručnih časopisa te časopisa za popularizaciju znanosti prihvatljivi u sklopu programskog financiranja. Sadržajem točke II. Javnog poziva za financijsku potporu znanstvenim časopisima i časopisima za popularizaciju znanosti u 2019. godini javna sveučilišta i javni znanstveni instituti su diskriminirani u odnosu na organizacije civilnog društva – udruge, trgovačka društva registrirana za nakladničku (izdavačku) djelatnost i druge znanstvene organizacije upisane u Upisnik znanstvenih organizacija.

Isto tako, u Državnom proračunu za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021. godinu sredstva namijenjena za financijsku potporu znanstvenim časopisima i časopisima za popularizaciju znanosti u 2019. godini nalaze se unutar aktivnosti Izdavanje domaćih znanstvenih časopisa i ne spadaju u aktivnost Programsko financiranje javnih znanstvenih instituta, odnosno u aktivnosti Programsko financiranje javnih znanstvenih instituta i Programsko financiranje javnih visokih učilišta. Dakle sredstva namijenjena izdavanju domaćih znanstvenih časopisa u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. godinu ne mogu se koristiti u okviru sredstava namijenjenih za programsko financiranje javnih sveučilišta i javnih znanstvenih instituta, na što je upozoreno i u izvješću Državne revizije o izvršenju Državnoga proračuna RH za 2018. godinu.

Reforma sustava javnog financiranja znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja uvođenjem tzv. programskih ugovora osmišljena je i provedena u razdoblju kada nije djelovalo središnje najviše nacionalno znanstveno i stručno tijelo Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj. Sve ove činjenice upućuju na zaključak kako je promjenama sustava javnog financiranja znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja izigrana ustavna, zakonodavna i predstavnička uloga Hrvatskog sabora kao najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela u Republici Hrvatskoj.

APEL za očuvanje sustava javnog financiranja domaćih znanstvenih časopisa te za regularno i dostatno financiranje znanstvanih časopisa u 2019.

ODLUKA Senata Sveučilišta u Zagrebu kojom se jednoglasno prihvaća Apel

PREPORUKA uredništvima časopisa koje izdaju sastavnice Sveučilišta u Zagrebu

Ugrožen dugogodišnji sustav uravnoteženog financiranja znanstvenih časopisa

Republika Hrvatska je tijekom više proteklih decenija razvila objektivan, uravnotežen i poticajan sustav vrednovanja znanstvenih časopisa koji se temelji na nizu objektivnih parametara. Sagledavajući unatrag praksu financiranja izdavanja znanstvenih časopisa od prvih donesenih pravila 1995. godine pa sve do posljednjih iz veljače 2018. i lipnja 2019. godine, može se zaključiti da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao tijelo državne uprave vodilo prepoznatljivu nacionalnu politiku financiranja koja je rezultirala nesumnjivim i objektivno mjerljivim porastom kvalitete i međunarodne vidljivosti hrvatskih znanstvenih časopisa. Tome nedvojbeno svjedoče podatci da je, krajem 2018. godine, 123 hrvatskih časopisa referirano u WoSCC, 155 časopisa u Scopusu, a 106 u DOAJ. Ovim rezultatima Hrvatska odskače od svih nama usporedivih zemalja. Nezakonita promjena u načina financiranja znanstvenih časopisa dovela je do urušavanja prepoznatljive i uspješne nacionalne politike, do ugrožavanja opstanka velikog broja časopisa i do diskriminacije časopisa koje izdaju javna sveučilišta i javni znanstveni instituti.

Nezakonita promjena načina financiranja znanstvenih časopisa proizvela je dva pogubna učinka s nesagledivim znanstvenim, političkim i kulturnim posljedicama:

1)     Rušenje nacionalnog sustava vrednovanja i podupiranja znanstvenih časopisa koji je izgrađivan tijekom više decenija i koji je po sebi postao kulturnom institucijom od posebne nacionalne važnosti i nesumnjive međunarodne prepoznatljivosti.

2)     Drastično smanjivanje sredstava koja se izdvajaju za financiranje znanstvenih časopisa i časopisa za popularizaciju znanosti vidljivo je u tablici koja prikazuje isplaćena sredstva za znanstvene časopise i časopise za popularizaciju znanost od 2016. do 2018. te planirana sredstava za 2019. godinu.  

Godina

Isplaćena sredstva u kn

Broj financiranih časopisa

2016.

10.218.532,00

175

2017.

12.024.403,00

187

2018.

12.044.389,00

188

2019.

2.599.214,00  (predviđena sredstva)

 

 

Na Ekonomskom fakultetu od 15. do 19. srpnja 2019. održat će se međunarodna znanstvena konferencija 8th Conference of the European Survey Research Association – ESRA 2019. Riječ je o najvećoj europskoj konferenciji o anketnim istraživanjima i anketnim podacima, koja se od 2005. godine u organizaciji udruge The European Survey Research Association (ESRA) redovito održava svake dvije godine.
 
Ove godine u 219 skupova, predavanja i prezentacija raspoređeno je preko 850 radova i postera s više od 1400 autora, što ovogodišnju konferenciju čini jednom od najvećih ikad održanih znanstvenih konferencija iz društvenih znanosti u Zagrebu i Hrvatskoj. Očekuje se dolazak više od 800 sudionika, znanstvenika s vodećih američkih, britanskih, australskih i europskih sveučilišta poput Harvarda, Standforda, Michigana, Chicaga i dr., ali i stručnjaka iz prakse iz raznih statističkih ureda i multinacionalnih globalnih kompanija kao što su Google i Facebook.

Više informacija i program konferencije nalaze se na poveznici.

U ponedjeljak 8. srpnja 2019. u auli Sveučilišta u Zagrebu održana je redovita Skupština Saveza bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu, na kojoj su se okupili predstavnici fakultetskih alumni udruga i alumni udruga iz inozemstva, ali i drugi bivši studenti i prijatelji Sveučilišta u Zagrebu. Skup je započeo odavanjem počasti dvojici nedavno preminulih istaknutih alumna zaslužnih za razvoj alumni filozofije na Sveučilištu: prof. emer. Branku Kunstu, utemeljitelju i prvome predsjedniku Društva diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkoga studija (AMACIZ) te članu Predsjedništva Saveza od 2005. do 2007., i prof. dr. sc. Mladenu Vraniću, počasnome predsjedniku AMCA Toronto i počasnome doktoru Sveučilišta u Zagrebu. Na početku se okupljenima obratio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras istaknuvši važnost i ulogu bivših studenata za razvoj i promicanje Sveučilišta, a predsjednik Saveza ALUMNI UNIZG prof. dr. sc. Mario Šafran zahvalio mu je na svesrdnoj potpori u radu Saveza. Potom je prof. Šafran dao izvješće o radu Predsjedništva Saveza za dvogodišnje razdoblje, ističući nove promotivne aktivnosti, uz molbu udrugama da redovito obavješćuju Savez o svojim aktivnostima kako bi se o njima informirala šira javnost putem Glasnika ili Newslettera Saveza. Skupština je jednoglasno poduprla primanje u Savez dviju novih alumni udruga: Udruge diplomanata Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu - AMAC-SC i Udruge bivših studentica i studenata Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu - Alumni FPZG te su sada u Savezu 24 fakultetske udruge i četiri udruge iz inozemstva. Nakon formalnoga dijela sjednice prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić s Filozofskoga fakulteta, glavna urednica monografije o Sveučilištu u Zagrebu, održala je predavanje Kako prikazati 350 godina Sveučilišta u Zagrebu?

Na inicijativu i u organizaciji Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu u ponedjeljak 8. srpnja 2019. održan je 1. sastanak Gospodarskoga vijeća FSB-a u novom sastavu, u koje je uključeno 28 uglednih kompanija, odnosno gospodarstvenika.   Ciljevi osnivanja Gospodarskoga vijeća su: unaprjeđenje studijskih programa na svim razinama i njihovo usklađivanje s potrebama gospodarstva, pospješenje suradnje s gospodarstvom kroz zajedničke znanstveno-istraživačke projekte te povećanje udjela i opsega tema cjeloživotnoga obrazovanja. Pored ostaloga, Fakultet kroz rad Gospodarskoga vijeća od gospodarstvenika očekuje savjetodavnu ulogu po pitanju osuvremenjivanja, razvoja i periodičnih promjena studijskih programa, odnosno pokretanje inicijativa za osnivanje novih studijskih programa. Davanje mišljenja i smjernica najrelevantnijih predstavnika tržišta rada bit će od velike važnosti, posebice u dijelu izrade standarda zanimanja i standarda kvalifikacija za registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO). Članovi Gospodarskog vijeća Fakulteta strojarstva i brodogradnje uglavnom su alumniji Fakulteta, a ujedno i ugledni gospodarstvenici koji zapošljavaju magistre strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva. Oni su svojim sudjelovanjem u Gospodarskom vijeću pokazali spremnost podijeliti s akademskom zajednicom svoje vrijedno iskustvo, znanje, ali i problematiku s kojom se svakodnevno susreću prilikom svojega poslovanja. Svi članovi Vijeća su pohvalili ovu inicijativu i izrazili spremnost za aktivno sudjelovanje u daljnjem radu jer u tome vide mehanizam održavanja visoke kvalitete vlastitih stručnjaka i kadrova koje Fakultet već cijelo jedno stoljeće kontinuirano educira i priprema za tržište rada. Jedan od prvih zaključaka ovog sastanka jest imenovanje gospodina Damira Vanđelića, člana Uprave Adris grupe d.d., predsjednikom Gospodarskog vijeća FSB-a, te izv. prof. dr. sc. Željka Alara njegovim zamjenikom. Pored Uprave Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i ostalih predstavnika Fakulteta, vanjski članovi Gospodarskoga vijeća redom dolaze iz kompanija: AD PLASTIK, ADRIS GRUPA, AVL-AST, Borel lift d.o.o., BRODOSPLIT, CORTEC Corporation, CRODUX d.o.o., CVH - Centar za vozila Hrvatske, DELTA AIR d.o.o., EKO d.o.o., EKONERG - Institut za energetiku i zaštitu okoliša d.o.o., ELEKTROMETAL, Elektroprojekt d.d., HEP, HGK, Hrvatska udruga poslodavaca, HSTEC, INETEC d.o.o, KLIMA OPREMA, KONČAR - Električna vozila, KONČAR - Energetski transformatori, METALPRODUKT, Navis Consult d.o.o., OMCO Croatia d.o.o., Šestan-Busch d.o.o., TEHNIX, VERTIV, YAZAKI.

U Kongresnoj dvorani Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u srijedu 3. srpnja 2019. održana je svečana dodjela Rektorove nagrade za ak. god. 2018./2019. U kategoriji za individualni znanstveni i umjetnički rad jednoga ili dvaju autora Rektorovom nagradom nagrađeno je 106 radova. U kategoriji za timski znanstveni i umjetnički rad (tri do deset autora) nagrađeno je 25 radova.  
U kategoriji „veliki“ timski znanstveni i umjetnički rad (više od 10 autora) Rektorovu nagradu dobilo je šest radova, a u kategoriji posebni natjecateljski uspjesi pojedinaca ili timova dodijeljene su tri nagrade. Rektorovu nagradu u kategoriji društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici dobio je 21 rad. Svečanosti dodjele Rektorove nagrade nazočili su prorektori, dekani i prodekani fakulteta i akademija, profesori, studenti te drugi uzvanici. Kao i prethodnih godina, na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 3. do 10. srpnja 2019. organizirana je izložba postera na kojima će nagrađeni studenti predstaviti svoje radove. Na temelju Natječaja za dodjelu Rektorove nagrade za akademsku godinu 2018./2019., pravo prijave za Rektorovu nagradu imali su svi studenti preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Studenti su svoje radove na Natječaj prijavljivali elektroničkim putem, putem posebnih obrazaca objavljenih na mrežnim stranicama Sveučilišta u Zagrebu, zaključno do 3. svibnja 2019. u 16 sati. Povjerenstvo za dodjelu Rektorove nagrade pregledalo je i ocijenilo pristiglih 220 radova, nakon čega je rektoru dostavilo konačni prijedlog nagrađenih. Konačnu odluku o dobitnicima donio je rektor prof. dr. sc. Damir Boras.

Popis dobitnika Rektorove nagrade dostupan je OVDJE. Sažetci svih nagrađenih radova na hrvatskom i engleskom jeziku objavljeni su OVDJE.