Sveučilište u Zagrebu

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij Konferencijsko prevođenje u akademskoj godini 2021./2022. za stjecanje akademskoga naziva: sveučilišni specijalist konferencijskoga prevođenja. PRAVO UPISA na studij imaju pristupnici koji su stekli diplomu sveučilišnoga četverogodišnjega dodiplomskoga studija ili sveučilišnu diplomu magistra struke uz uvjet polaganja razredbenoga ispita. Prijavi treba priložiti:

1. Ispunjen obrazac za prijavu;
2. Ovjerenu presliku diplome/rješenja o akademskom priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije, ako je diploma stečena u inozemstvu;
3. Životopis.

Prijave se podnose na propisanom obrascu, a prijave koje nisu u skladu s uputama ili nisu potpune neće se uzeti u obzir. Pristupnik može priložiti dodatnu dokumentaciju za koju smatra da može pomoći kandidaturi. ŠKOLARINA iznosi 30.000,00 kuna za kombinacije jezika A-B i A-C1-C2, te 35.000,00 kuna za kombinacije jezika A-B-C, A-B1-B2, A-C1-C2-C3, itd. za akademsku godinu 2021./2022. Školarina se može plaćati u ratama. Prva razina odabira temeljit će se na pregledu podnesene dokumentacije, čime će se odabrati kandidati koji ispunjavaju uvjete za izlazak na razredbeni ispit. Druga razina odabira bit će razredbeni ispit, koji ima selekcijsku svrhu. Troškovi razredbenog postupka iznose 500,00 kuna. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA: 20. kolovoza 2021. Sva potrebna dokumentacija šalje se na adresu: Sveučilište u Zagrebu
Centar za poslijediplomske studije
(s naznakom: NATJEČAJ ZA UPIS NA PDSS KONFERENCIJSKO PREVOĐENJE)
Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb Kontakt osoba:
Ana Pribanić, dipl. oec.
Tel.: + 385 (0)1 4698 110
E-mail: apriban@unizg.hr Pristupnici se mogu natjecati za stipendiju Glavne uprave za usmeno prevođenje pri Europskoj komisiji (DG Interpretation) OVDJE. Rok za prijavu je 14. rujna 2021.  

Senat Sveučilišta u Zagrebu je na 11. redovitoj sjednici u 352. ak.god. (2020./2021.) održanoj 8. lipnja 2021. donio Odluku o upisnim kvotama za upis studenata u I. godinu diplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu u ak. god. 2021./2022.   Tekst NATJEČAJA za upis studenata u I. godinu DIPLOMSKIH studija u ak. god. 2021./2022.  Tablica upisnih mjesta za upis u 1. godinu DIPLOMSKIH STUDIJA u ak. god. 2021./2022.*

*Navedeni broj upisnih mjesta na dvopredmetnim studijima zapravo je dvostruki broj studenata jer upisani studenti ostvaruju na jednom dvopredmetnom studiju samo pola ukupnog studija.  Datum objave Natječaja: 17. srpnja 2021.

Na temelju provedenog Natječaja za dodjelu neiskorištenih stipendija redovitim studentima Sveučilišta u Zagrebu stradalima u potresima tijekom 2020. koji je bio otvoren od 19. svibnja do 4. lipnja 2021. godine na prijedlog Povjerenstva za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu i Rektorskog kolegija u širem sastavu, Senat Sveučilišta u Zagrebu je na sjednici održanoj 13. srpnja 2021. donio Odluku o dodjeli 57 stipendija studentima preddiplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih, diplomskih sveučilišnih te preddiplomskih stručnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija za ak. god. 2020./2021. prema priloženim popisima.

KONAČNE LISTE DOBITNIKA:

1. godina
2. godina
3. godina
4. godina
5. godina

Lista 4. godina obuhvaća studente 4. godine integriranog, 1. godine diplomskog te 4. godine preddiplomskog studija.
Lista 5. godina obuhvaća studente 5. godine integriranog studija, 2. godine diplomskog te 1. godine jednogodišnjeg diplomskog studija.

Studenti dobitnici će e-mailom biti informirani o načinu i vremenu potpisivanje Ugovora o stipendiranju.

Projekt UNIC Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova koji se od 2020. godine provodi u suradnji 8 europskih sveučilišta kao jednu od svojih važnih komponenti ima pokretanje gradskih laboratorija. Gradski laboratoriji zamišljeni su kao fizička ili virtualna mjesta rasprave radi utvrđivanja ključnih izazova i generiranja potencijalnih rješenja povezanih s pitanjima s kojima se suvremeni gradovi suočavaju.  Temeljem dvije provedene faze gradskih laboratorija, izrađen je opsežan IZVJEŠTAJ u kojemu je gradu Zagrebu predložen instrument za procjenu kapaciteta otpornosti, utvrđene su jake i slabe strane kada je riječ o otpornosti Grada te, sukladno detektiranim problemima, obrazložena su rješenja koja bi mogla doprinijeti većoj otpornosti grada Zagreba. Od 14. do 25. svibnja 2021. održan je prvi ciklus gradskoga laboratorija pod nazivom „Otporan Zagreb“. Usmjerenost je bila ka propitivanju kapaciteta otpornosti Grada na krizne događaje. Sveukupno je održano deset virtualnih tematskih rasprava koje su započele s temom „Upravljanje i ljudski resursi u doba krize“. Nakon nje je uslijedio niz rasprava koje su obuhvatile teme od sustava upravljanja u krizama i izgradnje vizije razvoja zajednice preko financijske pismenosti i upravljanja financijskim resursima kao doprinosa upravljanja krizama, pa do tema kao što su tehnološka i inovativna rješenja za suočavanje s krizama i prirodnih resursa u funkciji jačanja otpornosti Grada na krizne događaje. U radu prvoga gradskog laboratorija sudjelovalo je više od 230 sudionika iz akademske zajednice, profesora i studenata, predstavnika gradske uprave, organizacija civilnoga društva, javnih službi te predstavnika poslovnoga sektora. Aktivnosti gradskoga laboratorija koncipirane su u tri faze pri čemu je prva bila namijenjena otvaranju pitanja i problemskih područja povezanih s kapacitetima otpornosti Grada na krize dok su druga i treća faza usmjerene na generiranje potencijalnih rješenja i mogućnosti za njihovu implementaciju.

Tijekom sesija u okviru prve faze gradskih laboratorija, identificirane su četiri temeljne skupine problema: nedostatak cjelovitoga sustava upravljanja krizama od prevencije (preko reagiranja i postupanja do oporavka te izostanak vizije o razvoju grada u budućnosti), neadekvatno komuniciranje u krizama, nedovoljna senzibiliziranost za specifičnosti ranjivih društvenih grupa i nedostatak inkluzivne perspektive u sustavu upravljanja krizom te nedostatna znanja, vještine i usvojeni obrazac ponašanja građana i stručnjaka o djelovanju u krizama, o prevenciji rizika do aktiviranja različitih resursa koji mogu pomoći u nošenju s krizama. U drugoj fazi gradskih laboratorija 29. i 30. lipnja 2021., rješenja na identificirane probleme tražili su domaći i sudionici s jednoga od partnerskih sveučilišta UNIC konzorcija (Sveučilište Cork). U ovoj fazi gradskih laboratorija sudjelovalo je 50 sudionika iz različitih sektora. Tako su domaći stručnjaci imali priliku dobiti uvid u model upravljanja krizama kojeg je razvilo Sveučilište u Corku, pod vodstvom profesorice Karen Naville, voditeljice centra za otpornost i kontinuitet poslovanja (više možete vidjeti OVDJE).

Na natječaj Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za izbor idejnoga rješenja "Spomenika djetetu", koji je raspisan još u travnju ove godine, pristiglo je stotinjak radova iz vrtića i škola diljem Hrvatske. Cilj natječaja bio je dobivanje idejnoga rješenja za izgradnju spomenika na lokaciji Učiteljskoga fakulteta u Savskoj ulici 77 u Zagrebu, izvedenoga prema idejnom rješenju autentičnoga dječjega likovnog rada. Lik djeteta ili više njih u grupi bili su predviđeni motiv, no u potpuno slobodnoj interpretaciji. Radilo se o natječaju u sklopu projekta "Dijete u središtu", koji je pokrenuo Učiteljski fakultet s ciljem naglašavanja dječjih vrtića i škola kao mjesta cjelovite promjene društva. Nakon dugotrajnoga vijećanja Komisija je izabrala dječji rad koji će biti izveden u bronci i postavljen ispred zgrade Fakulteta. Pobjednički rad je djelo djevojčice Franke Cindrić, polaznice Dječjeg vrtića "Petar Pan" u Zagrebu pod vodstvom svoje odgojiteljice Lucije Pejić. – Svi radovi su bili prekrasni i s ljubavlju oblikovani, onako kako to samo djeca znaju, i teško je bilo donijeti odluku. No, na kraju smo izabrali rad koji najuspješnije predstavlja dječju iskrenost, igru, radost i zajedništvo. Zbog iznimne kvalitete dječjih radova promišljamo o mogućnosti da u budućnosti realiziramo još nekoliko rješenja u parkovima na naše tri lokacije, rekla je prof. dr. art. Antonija Balić Šimrak. Radove je ocjenjivala komisija u sastavu: prof. dr. sc. Siniša Opić, dekan (Učiteljski fakultet), Nina Mia Čikeš, mag. ing. arh. urb., univ. spec. stud. eur., doc. dr. art. Ida Blažičko, akademska kiparica (Akademija likovnih umjetnosti), izv. prof. mr. art. Denis Krašković, akademski kipar i prof. dr. art. Antonija Balić Šimrak, akademska kiparica (Učiteljski fakultet).

U organizaciji Udruge inovatora Hrvatske i Grada Preloga od 2. do 4. srpnja 2021. u tom je gradu održan 12. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji ‒ AGRO ARCA 2021.  

Na ovogodišnjem sajmu sudjelovale su i sastavnice Sveučilišta u Zagrebu sa svojim inovativnim projektima i osvojile zlatnu i srebrnu medalju i zahvalu za sudjelovanjem te time potvrdile važnost promicanja aktivnosti koje pridonose istraživanju i razvoju te probitku i unaprjeđenju hrvatskoga gospodarstva, poduzetništva i inovatorskoga sustava.

Zlatnom medaljom nagrađena je inovacija Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom Senzorski sustav za ranu ultrazvučnu detekciju biljnih simptoma suše, autora doc. dr. sc. Dinka Oletića. Srebrna medalja pripala je inovaciji Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom MAKABI – Mala kapsula za veliku biljku,  autora izv. prof. dr. sc. Marka Vincekovića. Zahvalu za sudjelovanjem dobio je Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu za svoju inovaciju pod nazivom Izolacija i enkapsulacija bioaktivnih molekula samonikle i kultivirane koprive i komorača i učinci na fiziologiju organizma (IP-2018-01-4924), autorice prof. dr. sc. Verice Dragović-Uzelac.

12. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji ‒ AGRO ARCA 2021. započeo je svečanim otvorenjem, kojemu su nazočili i prigodno se svim sudionicima i posjetiteljima obratili predsjednik Udruge inovatora Hrvatske i prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine gospodin Darko Horvat, saborski zastupnik i preloški gradonačelnik gospodin Ljubomir Kolarek i izaslanik hrvatskoga premijera Andreja Plenkovića i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede gospodin Zdravko Tušek.

U sklopu svečanoga otvorenja sajma organizirana je i konferencija o temi „Digitalizacija u poljoprivredi“, moderator koje je bio prodekan Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivica Kisić, a koja je privukla posebnu pozornost nazočnih. Uz konferenciju, održane su i brojne druge prezentacije, tribine i radionice.

Na ovogodišnjem sajmu svoja inovativna rješenja u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji predstavilo je oko stotinu izlagača iz 12 zemalja svijeta, a predstavila su se i brojna lokalna obiteljska i poljoprivredna gospodarstva iz Međimurja i okolice sa svojim proizvodima.  

Sajam je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva znanosti i obrazovanja, a supokrovitelj je bila Hrvatska gospodarska komora. Suorganizatori ovoga događaja bili su Grad Prelog, Hrvatska zajednica tehničke kulture, IFIA – Međunarodna federacija asocijacija inovatora, a partneri Državni zavod za intelektualno vlasništvo, HAMAG-BICRO, općina Belica, općina Goričan i Međimurska županija, te sponzori HS Produkt i TEHNIX d. o. o.

Sajam AGRO ARCA posebnu pozornost posvećuje inovacijama u poljoprivredi zato što one pridonose ne samo unaprjeđenju konkurentnosti proizvodnje i prerade poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda nego i okolišnoprihvatljivoj i energetski učinkovitoj poljoprivrednoj djelatnosti te imaju veliki učinak na hrvatski gospodarski razvoj.

Suradljivo i uključivo digitalno arhiviranje alat je kojim pomažemo u čuvanju individualnih i kolektivnih uspomena. U sklopu tek započetoga europskoga projekta Kreativna Europa, pod nazivom "Oni žive - studentski životi otkriveni kroz kontekstualne umjetničke prakse” (THEY : LIVE - Student lives revealed through context-based art practices), udruga ICARUS HR pomaže u prikupljanju sjećanja studenata Sveučilišta u Zagrebu o svojim studentskim danima i dojmovima sadašnjih studenata o njihovom trenutnom studentskom životu. Ovaj projekt bavi se studentskim životom od kraja Drugoga svjetskog rata do danas u kontekstu svakodnevnoga života u studentskim domovima, kulturnih navika i slobodnoga vremena studenata, međuljudskih odnosa i odnosa među spolovima, kao i društvenoga i političkoga angažiranja studenata. Cilj projekta je poticanje studentske populacije da sudjeluje u razumijevanju i zajedničkom kreiranju suvremene umjetnosti, korištenjem arhivskoga gradiva i uključivanjem u participativne umjetničke aktivnosti tijekom rezidencijalnih boravaka umjetnika u studentskim domovima. Nositelj projekta je Dom kulture - Studentski grad iz Beograda, a kao partneri se, uz ICARUS HR, pridružuju Institut za savremenu umjetnost iz Cetinja, Akademija primjenjenih umjetnosti iz Rijeke i Facultad de Ciencias de la Comunicación Universidad Rey Juan Carlos iz Madrida. Pridruženi partneri na projektu su Institut für Kunst im Kontext - Universität der Künste iz Berlina te Centar za primenjenu istoriju iz Beograda. Projektne aktivnosti započele su u rujnu 2020., a rezultati i završetak projekta planirani su u veljači 2023. godine. Koordinatorica projektnih aktivnosti za ICARUS HR, dr. sc. Vlatka Lemić naglasila je kako je uloga ICARUS HR u projektu prvenstveno usmjerena na edukaciju i savjetodavnu podršku partnerima u digitalnom arhiviranju, korištenju metoda i tehnika participativnih arhivskih praksi te pružanju digitalne infrastrukture za pohranu i objavu prikupljenog audio-vizualnog materijala. U utorak 29. lipnja Sveučilište u Zagrebu posjetio je i direktor Doma kulture - Studentski grad iz Beograda gospodin Boris Postovnik upravo vezano za ovaj međunarodni projekt, a jedan od članova savjetodavnoga odbora projekta je prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu. Ostale ICARUS HR aktivnosti u sklopu projekta odnose se na prikupljanje audio-vizualnoga materijala koji dokumentira živote studenata Sveučilišta u Zagrebu od 1950-ih do danas i njihovo mrežno predstavljanje na platformi Topoteka i mrežnoj stranici projekta. Upućujemo POZIV nekadašnjim i sadašnjim stanovnicima Studentskoga doma "Stjepan Radić" da podijele svoje fotografije iz privatnih zbirki i ispričaju svoja sjećanja i dojmove o studentskom životu. Za dodatne informacije obratite se na adresu elektroničke pošte info.icarushr@gmail.com.

Na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u četvrtak 1. srpnja 2021. održana je Izborna skupština Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu – ALUMNI UNIZG. Skupštini je nazočilo 50-ak alumna, većinom predsjednika i predstavnika alumni društava sa sastavnica Sveučilišta u Zagrebu te dekani i prodekani pojedinih fakulteta. Svečani skup je započeo intoniranjem akademske himne Gaudeamus igitur , nakon čega se okupljenima obratio predsjednik Predsjedništva Saveza, prof. dr. sc. Mario Šafran pozdravivši sve okupljene uzvanike, alumne i alumnuse našega Sveučilišta. Potom je dao riječ domaćinu, dekanu Učiteljskoga fakulteta prof. dr. sc. Siniši Opiću zamolivši ga da uputi par pozdravnih riječi. Prof. dr. sc. Siniša Opić u svom obraćanju istaknuo je važnost učiteljske struke i prijenosa znanja djeci kao nečemu najvažnijem što imamo u društvu. Osvrnuo se na neizmjernu ulogu alumna posebice u vremenima pandemije i potresa gdje su i studenti i alumni Učiteljskoga fakulteta pružili značajan doprinos i pomoć društvu. Završio je izlaganje istaknuvši da je ulaganje u odgoj i obrazovanje najbolja investicija svakoga društva te je zaželio puno uspjeha u daljnjem radu Saveza. Potom se okupljenima obratio prof. dr. sc. Damir Boras podsjetivši kako Sveučilište u Zagrebu zahvaljujući svojim znanstvenicima, studentima, ali i alumnima predstavlja i postiže značajan ugled na domaćem i stranom tržištu. Istaknuo je da je cilj i misija našega Sveučilišta stvarati odgovorne, tolerantne, visokoobrazovne građane sa širokim pogledom u budućnost zaželjevši svim okupljenima da u tom smjeru djeluju i dalje. Zahvalio je prof. Šafranu na angažmanu nadajući se da će se i ubuduće uspješno nastaviti suradnja Sveučilišta i Saveza ALUMNI UNIZG. Na početku sjednice profesor Šafran dao je Izvješće o radu za razdoblje njegovog predsjedanja Savezom, od 2017. do 2021. godine te je posebno zahvalio članovima tijela Saveza: Predsjedništva, Nadzornoga povjerenstva i Časnog suda u četverogodišnjem mandatu. U svom Izvješću se posebno osvrnuo na najistaknutije aktivnosti Saveza te spomenuo predavanja Moja/naša alumni priča u kojima istaknuti alumni kroz priču o svojim studentskim danima i o tome kakav su utjecaj Sveučilište/matični fakultet ili akademija/kolege sa studija, imali na razvoj njihovog privatnog i profesionalnog života nastoje privući što veći broj bivših studenata i ukazati na važnost povezanosti alumna sa svojim Sveučilištem. Izvijestio je da je u posljednje četiri godine tiskano pet brojeva Glasnika Saveza, a posljednji, 29. broj Glasnika posvećen potresu i pandemiji koronavirusa preveden je i na engleski jezik. Uspješno je nastavljen projekt dodjele e-adresa s  alumni domenom te je tako trenutno u bazi oko 1000 alumni alias adresa. Predsjedništvo Saveza potom je, sukladno Odluci sa 20. sjednice Predsjedništva Saveza održane 14. travnja 2021. godine pristupilo dodjeli posebnih priznanja Saveza fakultetima i Udruzi koje su u pandemijskim vremenima pružile nemjerljiv doprinos i pomoć cijeloj društvenoj zajednici. Posebna priznanja Saveza ALUMNI UNIZG dodijeljena su:  Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, za istaknuti doprinos u organizaciji i koordinaciji volontera - nastavnika, studenata i alumna, pri organizaciji nastave te različitim oblicima pomoći odgojiteljima, učiteljima, djeci i učenicima tijekom pandemije COVID-19, osobito na područjima pogođenima potresom, Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, za istaknuti doprinos u organizaciji i koordinaciji volontera - nastavnika, studenata i alumna, u svrhu sprječavanja i suzbijanja pandemije COVID-19, te Alumni udruzi AMCA Toronto i predsjedniku Krešimiru Mustapiću za promicanje hrvatske kulture i alumni filozofije u Kanadi te organizaciju prikupljanja donacija za Crveni križ kojima će se građanima Republike Hrvatske pomoći sanirati posljedice potresa. Skupština Saveza izabrala je predsjednika Saveza te članove tijela Saveza za mandatno razdoblje od 2021. do 2025. godine. Tako je za predsjednika Saveza ponovno izabran prof. dr. sc. Mario Šafran s Fakulteta prometnih znanosti, dosadašnji predsjednik Saveza od 2017. do 2021. i dopredsjednik udruge AMAC-FSC. Za članove Predsjedništva su izabrani: prof. dr. sc. Ivan Alajbeg (AMA SFZG), prof. dr. sc. Ana Borovečki (AMAMUZ), doc. dr. sc. Martina Kolar Billege (AMAC-UFZG), prof. dr. sc. Mirela Leskovac (AMACIZ) i izv. prof. dr. sc. Ana Matin (AMAC-Alumni FAZ), a za koordinatore pridruženih članova izabrani su Krešimir Mustapić (AMCA Toronto) i Lamia Ruždić-Barbier (AMCA-Paris). Za članove Nadzornog povjerenstva izabrani su: prof. dr. sc. Hrvoje Brkić (AMA SFZG), doc. dr. sc. Vanja Jurišić (AMAC-Alumni FAZ) i prof. dr. sc. Jelena Macan (AMACIZ), a u Časni sud: Stjepan Gotal (AMCA Toronto), Krunoslav Kovačević (AMACIZ) i Marijan Špiljak (AMCA TTF). Nakon provedenih izbora održan je okrugli stol naziva Revitalizacija rada alumni udruga na Sveučilištu u Zagrebu kojim je moderirao Mario Šafran a sudjelovali  su: Ivan Alajbeg (AMA SFZG), Damir Markučić (AMAC FSB), Ana Matin (AMAC-Alumni FAZ) i Krešimir Mustapić (AMCA Toronto). Sugovornici su tijekom rasprave predstavili rad svojih udruga, istakli specifičnosti djelovanja svake od njih kao i izazove s kojima se susreću u svakodnevnom radu, a tiču se potrebe pomlađivanja članstva. Predstavnici udruga kroz primjere dobre prakse predstavili su aktivnosti koje provode, a usmjerene su na privlačenje, uključivanje, motiviranje i povezivanje alumna, studenata i šire gospodarstvene zajednice sa ciljem doprinosa boljitku nas samih, kao i cijele Republike Hrvatske. Nakon Skupštine organiziran je domjenak na kojem su članovi Saveza razmijenili iskustva i ideje u alumni djelovanju.