Webinar: Kako izvoditi nastavu kvalitetn(ij)u online nastavu u novoj akademskoj godini

Datum održavanja: četvrtak, 24.rujna od 11:00 do 12:30 sati

Pojavom pandemije virusa COVID-19 i zatvaranjem visokih učilišta u ožujku ove godine, nastavu više nije bilo moguće održavati u učionicama. Visokoškolske ustanove i nastavnici koji su koristili digitalne tehnologije i uveli e-učenje u nastavu, lakše su oblikovali nastavu u online okruženju koje im je već bilo poznato. No oni nastavnici koji do tada u svojoj nastavi nisu koristili digitalne tehnologije, našli su se pred velikim izazovom – koje tehnologije i kako koristiti. Visoka učilišta i nastavnici koristili su alate i tehnologije koji su im u tom trenutku bili dostupni i omogućili su daljnje održavanje nastave. No treba napomenuti da korištenje alata za održavanje klasičnih predavanja, koja nije bilo moguće odraditi u učionici, nije online nastava nego klasična nastava održana u virtualnom okruženju (engl. „emergency remote teaching“). 
Svakako treba jasno reći – napravljeno je puno, osiguran je završetak akademske godine, stečena su nova znanja i iskustva vezano uz učenje u online okruženju i online nastavu i sada treba ići dalje. Prošlo razdoblje treba promatrati kao eksperiment iz kojega se uči, a ne kao primjer kako treba dalje raditi. 
Nije iznenađujuće, s obzirom na žurbu u kojoj se postojeći način poučavanja, dominantno učionički, morao preseliti u online okruženje, da je pri tome izostala potrebna razina kvalitete podučavanja i učenja. U narednom razdoblju najveći naglasak mora biti na tome kako osigurati kvalitetu nastave neovisno o tome odvija li se ona na klasična način ili u online okruženju. 

S obzirom na pandemiju, a u Zagrebu i na potres koji je oštetio mnoga visoka učilišta, teško da će se nastava moći odvijati na način kao prije pandemije. U pripremi za novu akademsku godinu ovim panelom želimo nastavnicima pomoći u pripremi i unaprjeđenju kvalitete nastave.
Kroz kratke uvodne prezentacije panelista u kojima su predstavili svoja iskustva s online nastavom otvorena je rasprava u kojoj su se pridružili sudionici s pitanjima i komentarima.

► Snimka panela 1. dio
► Snimka panela 2. dio

Pitanja o kojima se raspravljalo na panelu:

  • Što je mješovito (hibridno) učenje i što se sve može kombinirati kod ovog pristupa e-učenju?
  • Koji model mješovitog učenja odabrati pri prijelazu s „klasičnog“ načina izvođenja nastave prema e-učenju?
  • Utjecaj online (hibridne) nastave tijekom korona krize na ciljeve i metode nastave na visokim učilištima - primjer Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru.
  • Očekivanja i dojmovi studenata o online nastavi na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja
  • Na koji ste način integrirali sustav za e-učenje s klasičnom nastavom?
  • Što ste htjeli postići u online okruženju?
  • Koje aktivnosti ili resurse na Merlinu ste koristili? Jesu li informacije koje ste dobile pomogle u unaprjeđenju nastavnog procesa?
  • Kako osigurati transparentnu i pravovremenu povratnu informaciju nastavnicima u pogledu njihovog izvođenja predmeta online?
  • Na koji je način moguće nastavnicima i studentima pružiti potporu u online učenju i poučavanju?

Panelisti:

  • prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica, pročelnica Odjela za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
    prezentacija_Banek_Zorica (PDF, 547 KB)
  • prof. dr. sc. Nataša Hoić-Božić, zamjenica pročelnice, Odjel za informatiku i predsjednica Povjerenstva za online učenje Sveučilišta u Rijeci
    prezentacija_Hoić_Božić (PDF, 1,57 MB)
  • izv. prof. dr. sc. Igor Balaban, prodekan za znanost, projekte i međunarodnu suradnju, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu
    prezentacija_Balaban (PDF, 6,50 MB)
  • izv. prof. dr. sc. Ivica Đilović, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
    prezentacija_Đilović (PDF, 1,12 MB)
  • doc. dr. sc. Maja Cindrić, Pročelnica Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru 
    prezentacija_Cindrić (PDF, 606 KB)

Moderatorica: dr. sc. Sandra Kučina Softić, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu