Održan okrugli stol povodom Tjedna otvorenog obrazovanja

Cilj Tjedna otvorenog obrazovanja je podizanje svijesti o važnosti besplatnog i otvorenog obrazovanja koje je dostupno svakome, svugdje i u trenutku kada je potrebno

 

(Zagreb, 8. ožujka 2019.) Sveučilišni računski centar (Srce) u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca te Nacionalnom koalicijom za digitalne vještine i radna mjesta, organizacijom okruglog stola pod nazivom „Koliko otvoreno neformalno obrazovanje utječe na razvoj digitalnih vještina radnika i građana?“ uključio se u obilježavanje međunarodnog Tjedna otvorenog obrazovanja, koji se ove godine obilježava od 4. do 8. ožujka, u cijelom svijetu. Cilj Tjedna otvorenog obrazovanja je podizanje svijesti o važnosti besplatnog i otvorenog obrazovanja koje je dostupno svakome, svugdje i u trenutku kada je potrebno.

Sudionici okruglog stola bili su:

  • Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti
  • Lidija Kralj, pomoćnica ministrice, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
  • Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva
  • Ana Miličević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike, Savez samostalnih sindikata Hrvatske
  • Vladimira Ivanković Bradić, viša savjetnica u sektoru za tržište rada, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
  • Branka Vuk, pomoćnica ravnatelja za podršku obrazovanju, CARNET

Moderatorica je bila Sandra Kučina Softić, pomoćnica ravnatelja za obrazovanje i podršku korisnicima, Sveučilišni računski centar (Srce). Na samom početku događanja sudionike je pozdravio dr. sc. Zoran Bekić, ravnatelj Sveučilišnog računskog centra.

Cilj Tjedna otvorenog obrazovanja je podizanje svijesti o važnosti besplatnog i otvorenog obrazovanja koje je dostupno svakome, svugdje i u trenutku kada je potrebno.

Brza digitalna transformacija gospodarstva i društva znači da svi građani Europe trenutno trebaju sve veću razinu digitalnih vještina i kompetencija u svim aspektima svog života, kako na poslu, tako i kod kuće. Stjecanje digitalnih vještina potrebno je razvijati od malih nogu kroz cijeli životni vijek: kompetencije stečene u školi moraju se razvijati dosljedno kako bi se osiguralo da pojedinci mogu odgovoriti na promjenjive potrebe tijekom cijelog života. Uz formalno obrazovanje, sve je više prisutno i neformalno obrazovanje s obzirom na sve veću potrebu za dodatnim vještinama, znanjima i iskustvima. Pri tome neformalno obrazovanje omogućava u kratkom vremenu stjecanje i podizanje razine ciljanih kompetencija koje traže poslodavci, suradnici, javnost.

Svi panelisti su se složili da je danas potrebno stalno učiti i usavršavati se te da je cjeloživotno obrazovanje neophodno. Pri tome neformalno obrazovanje dobiva prednost nad formalnim obrazovanjem jer omogućava u kratkom vremenu stjecanje i podizanje razine ciljanih kompetencija koje traže poslodavci, suradnici, javnost. Iako se neformalno obrazovanje odvija izvan institucijskog konteksta, radi se o strukturiranom i planiranom učenju koje je često fleksibilno u odnosu na vrijeme i mjesto, odvija se i online te je jeftinije ili besplatno. Neformalno obrazovanje usmjerenije je na pojedinca i njegove stvarne potrebe, te omogućava stjecanje nekih konkretnih i specifičnih vještina. Međutim osim motivacije samog pojedinca za stjecanjem digitalnih vještina, tu su i poslodavci i nadležne institucije koji im trebaju u tome pomoći od poticanja i financiranja usavršavanja, dostupnosti informacija o dostupnim neformalnim obrazovnim programima pa do zakonskih regulativa i propisa koji će neformalno obrazovanje prepoznati i priznati.

Krajem prošle godine u Hrvatskoj je osnovana Nacionalna koalicija za digitalne vještine i radna mjesta kao jedna od 23 koalicije koje djeluju u okviru Pan europske koalicije za digitalne vještine i radna mjesta. Ove nacionalne koalicije imaju za cilj poboljšati digitalne vještine građana i pripremiti ih za trajnu digitalnu transformaciju ekonomije i društva. Na početku događanja Nacionalnu koaliciju predstavio je Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-Udruge za informatičke i komunikacijske djelatnosti napominjući da se i u Hrvatskoj borimo s istim problemima kao i u Europi, a to je nedostatak ljudi koji imaju specifične digitalne vještine, odnosno, da su IT ili digitalni profesionalci. Trenutno ih Hrvatskoj ima oko 55.000. Također, opada i interes za upis na fakultete iz područja računarstva i informacijskih tehnologija u zadnje dvije godine, a tome treba dodati i one koji takve fakultete upišu, ali ih zbog raznih razloga ne završe. Ljudi migriraju jer mogu raditi poslove kojih nema u Hrvatskoj, dok plaće više nisu toliki faktor. Potrebno je pronaći ljude koji ne dolaze iz IT-a nego iz drugih područja, te ih se može usavršavanjem ili prekvalifikacijom, koristeći i mogućnosti neformalnog obrazovanja, osposobiti da rade u IT sektoru.

Ana Miličević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske upozorila je da radnici danas nemaju slobodnog vremena, vremena za dokolicu, koju bi preusmjerili na nešto drugo. Obrazovanje je temeljno ljudsko pravo, ključno za osobni razvoj te za zapošljavanje. Stoga je važno osigurati edukaciju i osposobljavanje, ali i motivirati radnike, prepoznati i priznati njihovo ulaganje u obrazovanje. Radi se na edukaciji radnika i građana, ali kao jedna od najvećih prepreka usavršavanju i osposobljavanju ističe se nedostatak vremena te motivacija. Međutim, vrijeme nas tjera da budemo digitalno osviješteni da bi mogli na tržištu rada biti prihvatljivi, ali i osigurati uvjete za kvalitetan život i sudjelovanje u društvu. Središnji ured za razvoj digitalnog društva prepoznao je razvoj digitalnog društva kroz tri stupa: digitalna javna uprava, digitalno gospodarstvo i razvoj digitalnog društva građana. Sva tri stupa ne mogu funkcionirati ako građani nemaju razvijene digitalne vještine i ako sustavi nisu napravljeni tako da budu uključivi za sve građane.

Srce već niz godina aktivno potiče i podržava načela otvorenog pristupa

SSSH je razvio sindikalni model obrazovanja, dok je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava zajedno s poslodavcima započelo rad na 200 standarda zanimanja. Standardi se izrađuju prema uputama poslodavaca vezano uz to koje su potrebe na tržištu rada. Hrvatski zavod za zapošljavanje također organizira program za stjecanje i nadogradnju digitalnih vještina. Ministarstvo znanosti i obrazovanje provodi projekt Škola za život kojim se povećavaju digitalne kompetencije nastavnika, te kroz kurikularnu reformu uvode promjene u nastavi, uvode se digitalni obrazovni sadržaji i unaprjeđuje kvaliteta nastave. CARNET provodi Projekt e-škole kojim razvija okvir digitalnih kompetencija nastavnika te pridonosi pridonosi jačanju kapaciteta osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovnog sustava s ciljem osposobljavanja učenika za tržište rada, daljnje školovanje i cjeloživotno učenje.

Srce već niz godina aktivno potiče i podržava načela otvorenog pristupa, a donošenjem dokumenta Politika otvorenog pristupa Srca 2014. godine započelo je sustavno objavljivanje svojih rezultata javnosti u otvorenom pristupu koji su dostupni na mini portalu Srce i otvoreno obrazovanje. Svi online tečajevi Srca dostupni su svima zainteresiranim bez naknade a može im se pristupiti putem sustava za udaljeno učenje Srca i putem sustava e-građani.

Prema podacima Eurostata za 2017. godinu, 43 % europskih građana nema osnovne digitalne vještine, a 13 % njih nikada ne koristi internet. To je ozbiljan izazov koji otežava puno sudjelovanje građana u sve više digitaliziranom društvu, a ograničava i njihove mogućnosti zapošljavanja. Trenutno, svaki četvrti Europljanin vjeruje da su njegove digitalne kompetencije nedovoljne za svakodnevni život. Razvoj digitalnih vještina također ima posljedice na zapošljivost jer digitalizacija mijenja tipove dostupnih poslova na tržištu, kao i skupove vještina potrebnih za postojeće poslove.

Nataša Dobrenić

Ured za odnose s javnošću

Izdvojene najnovije vijesti

15. listopada 2019.

Na prvom sastanku projekta National Initiatives for Open Science in Europe (NI4OS-Europe) u Ateni sudjelovalo je i Srce kao jedan od dvadeset i dva partnera na projektu.

14. listopada 2019.

U repozitorijima sustava Dabar je u listopadu 2019. objavljeno ukupno 100.000 digitalnih objekata, a taj broj kontinuirano svakodnevno raste.

7. listopada 2019.

I ove se godine, od 30. rujna do 6. listopada, cijela Hrvatska udružila u obilježavanju nacionalne kampanje pod nazivom Tjedan cjeloživotnog učenja. Tjedan cjeloživotnog učenja u Srcu je obilježen kako mu i priliči – učenjem.

Izdvojena događanja

lis 18

Želite li se upoznati s mogućnostima besplatnog programa Audacity, namijenjenog snimanju i obradi zvuka? Radionica će se održati 18. 10. 2019. u 9:00 sati. Prijave su u tijeku!

lis 23

Natjecanje Copernicus Hackaton održat će se u Srcu 23. i 24. listopada 2019. godine u okviru Copernicus programa u organizaciji Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.