"Istraživački podaci - što s njima?"

Uvod: Što je RDA (Draženko Celjak, Srce)

Prezentacija: Što je RDA  

23 smjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima - pregled RDA output-a (Ivana Turk, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek)
►Rad s istraživačkim podacima često zahtijeva stalan pristup u dinamičnom okruženju koje uključuje, između ostalih, promjenjive repozitorije, prolazne proizvode i kratkotrajne standarde. Knjižnice, koje stoljećima čuvaju tiskanu građu, sada se suočavaju s izazovom prilagodbe svoje funkcije tako da osiguraju stalnu dostupnost i iskoristivost istraživačkih podataka. 23 smjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima pregled je praktičnih i besplatnih online izvora i alata za pomoć u pružanju podrške pri upravljanju istraživačkim podacima koje odmah možete početi koristiti za uključivanje upravljanja istraživačkim podacima u svoju knjižničarsku praksu.

Prezentacija: 23 smjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima - pregled RDA output-a 

FAIR podaci (Ivana Dorotić Malič, Sveučilišna knjižnica Rijeka)
►Otvorena znanost podrazumijeva pristup istraživačkom procesu temeljenom na suradnji, diseminaciji znanja te ponovnom korištenju istraživačkih podataka upotrebom novih tehnologija i alata. Kako trajno čuvanje i dijeljenje istraživačkih podataka sve češće postaje i jedan od uobičajenih zahtjeva financijera znanstvenih istraživanja, u izlaganju će biti predstavljeni FAIR principi osmišljeni  za lakše pronalaženje, dijeljenje, neometan pristup te ponovno korištenje istraživačkih podataka.

Prezentacija: FAIR podaci 

Informiranje i uključivanje istraživača (dr.sc. Kristina Posavec, Srce)
►Važnost izrade plana upravljanja podacima (Data Management Plan – DMP) te dijeljenje istih sa zajednicom jedno je od ključnih pitanja kojima se bavi RDA. Tijekom izlaganja sudionici će imati priliku čuti više o smjernicama i načinima podizanja razine svijesti kod istraživača za uspješno dijeljenje istraživačkih podataka. Predstavit će se neke od ključnih smjernica kojima se bavi jedan od RDA output-a, knjiga Engaging Researchers with Data Management: The Cookbook koja daje pregled primjera dobre prakse za uspješno motiviranje istraživača i stvaranje zajednice praktičara za upravljanje i dijeljenje istraživačkih podataka.

Prezentacija: Informiranje i uključivanje istraživača 

CoreTrustSeal: Certificiranje repozitorija (Draženko Celjak, Srce)
►Što znači certificiranje repozitorija, zašto bi ustanove trebale certificirati repozitorije i koji je postupak certificiranja, neka su od pitanja kojima će se baviti izlaganje. CoreTrustSeal je međunarodna neprofitna organizacija koja podatkovnim repozitorijima i arhivima nudi mogućnost certificiranja temeljem skupa od 16 kriterija. Postupakom certificiranja repozitorij dokazuje održivost i pouzdanost, što istraživačima i financijerima daje sigurnost da će podaci spremljeni u repozitorij biti dugoročno dostupni i upotrebljivi.

Prezentacija: CoreTrustSeal: Certificiranje repozitorija

Zašto upravljati istraživačkim podacima - iskustva iz prve ruke (izv.prof.dr.sc. Jadranka Stojanovski, Sveučilište u Zadru)
►Svoje bogato iskustvo u području otvorene znanosti te upravljanja i dijeljenja istraživačkih podataka sa sudionicima će podijeliti izv.prof.dr.sc. Jadranka Stojanovski, izvanredna profesorica na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.

Prezentacija: Zašto upravljati istraživačkim podacima? Koristi i prepreke

Planovi upravljanja istraživačkim podacima (dr.sc. Lovorka Barać Lauc, Hrvatska zaklada za znanost)
►Science Europe je krovna organizacija koja predstavlja velike europske organizacije koje financiraju znanstvena istraživanja. S obzirom na potrebu za usklađivanjem politika upravljanja podacima a kako bi se istraživačima pružila veća jasnoća Science Europe predstavila je smjernice za upravljanje istraživačkim podacima. HRZZ će uvesti obvezan plan upravljanja podacima kao dio projektne prijave od idućeg roka natječaja Istraživački i Uspostavni istraživački projekt, u studenome 2020. godine. Planovi upravljanja podacima uključivati će različite aspekte upravljanja podacima od početka istraživačkog projekta, tijekom te nakon provedenog istraživanja.

Prezentacija: Smjernice Science Europe za upravljanje istraživačkim podacima

Upravljanje istraživačkim podacima - primjeri najbolje prakse (Marta Matijević, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu)
►Upravljanje istraživačkim podacima obuhvaća organizaciju, pohranu, čuvanje i dijeljenje podataka prikupljenih i korištenih u istraživanju. Taj proces dugoročno štedi vrijeme i resurse, sprječava pogreške, povećava kvalitetu istraživanja i olakšava napredak znanosti. U izlaganju će se predstaviti najvažniji aspekti i najbolje prakse upravljanja istraživačkim podacima prije, tijekom i nakon istraživanja za pojedinog istraživača.

Prezentacija: Upravljanje istraživačkim podacima - primjeri najbolje prakse 

​Licenciranje podataka (Ljiljana Poljak, Sveučilišna knjižnica u Splitu)
►Nepoznavanje licenciranja podataka i autorsko-pravnih pitanja jedni su od najčešćih razloga zbog kojih se istraživači ne odlučuju na objavu ili korištenje već objavljenih istraživačkih podataka. U izlaganju će se objasniti važnost poznavanja licencija te karakteristike najčešće korištenih licencija. To je važno sagledati iz više aspekata: onoga tko objavljuje i onoga tko koristi te zahtjevima, odnosno preporukama financijera. Nadalje, izložit će se opće preporuke i prikazati korisni alati koji pomažu pri odabiru odgovarajuće licencije.

Prezentacija: Licenciranje podataka