Objavljene su dvije studije slučaja o korištenju računarstva visokih performansi (HPC) u kojima su znanstvenici sa Sveučilišta u Zagrebu koristili resurse Srca, primarno superračunalo „Supek“.
Tvrtka Hewlett Packard Entreprise redovito objavljuje studije slučaja s ciljem prezentiranja primjene svojih proizvoda i tehnologija. Srce je u okviru provedbe projekta HR-ZOO u suradnji sa stručnjacima tvrtke Hewlett Packard i domaćim kompanijama, uspostavilo superračunalo „Supek“ koje se temelji na HPE Cray tehnologiji.
U znanstvenstvenim istraživanjima sve češće dolazi do potrebe za procesiranjem velike količine podataka za određene simulacije pa se korištenje resursa za napredno računanje pokazalo kao idealno za ostvarivanje bržih i efikasnijih rezultata. Prva studija slučaja predstavlja znanstvenika Domagoja Vlaha, sa Zavoda za primijenjenu matematiku na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, te projekt u okviru kojeg se koriste resursi Srca za napredno računanje, kako bi pomogli liječnicima prilikom donošenja važnih odluka tijekom procesa liječenja.
U ovom slučaju za potrebe evaluacije ozbiljnosti pojedine aneurizme izrađuju se scenariji mogućih rješenja zdravstvenih problema koje one uzrokuju, a brze i precizne odluke donesene na temelju tih projekcija mogu sačuvati živote. Tradicionalne metode za simulaciju dinamike protoka krvi su spore i glomazne te traju danima ili čak tjednima. Korištenjem superračunala „Supek“ za tu svrhu potrebni rezultati se dobivaju u samo nekoliko minuta te se značajno unapređuje točnost izračuna što u konačnici omogućava liječnicima brzi uvid u potencijalne rizike aneurizmi i ostvarivanje poboljšanih ishoda liječenja pacijenata.
U drugoj studiji slučaja Filip Varga, postdoktorand s Agronomskog fakulteta Sveučilišta Zagrebu prikazuje kako superračunalo „Supek“ pomaže istraživačima iz područja bioinformatike.
Hrvatska je bogata prirodnim resursima, a jedan od tih resursa su upravo i određene biljne vrste koje uspješno obitavaju na ovim područjima. No, zbog klimatskih promjena i drugih okolišnih utjecaja neke genetske varijacije tih biljaka uspjevaju teže ili lakše u izmijenjenim uvjetima ili na različitim područja. Cilj studije je ispitati molekulrnu strukturu biljaka s tendencijom lakšeg preživljavanja u otežanim uvjetima te njezino raseljavanje na područja koja su do sada slabije podržavala rast tih biljaka ili dodatno zaštiti područja na kojima se biljka previše iscrpljuje branjem.
Rezultati ovog projekta omogućit će promicanje održivijih praksi uzgoja nedovoljno kultiviranih biljnih vrsta u Hrvatskoj, očuvanje genetske raznolikosti i bolje razumijevanje načina na koji se biljne vrste prilagođavaju klimatskim promjenama što je neophodno za razvoj učinkovitih strategija očuvanja biljnih vrsta i osiguravanje sigurnosti hrane.
Biljke koje se u projektu istražuju su Dalmatinski buhač koji je nekad služio kao isključivi izvor prirodnih pesticida, a sada se razvojem ekološkog uzgoja hrane ponovo vraća svojoj ulozi te smilje koje je poznato po svojim ljekovitim svojstvima i primjeni u kozmetici.
Tijekom provođenja oba izabrana projekta znanstvenici su osim naprednih računalnih resursa Srca imali na raspolaganju i kontinuiranu specijaliziranu podršku tima e-znanstvenika u okviru usluge Srca Napredno računanje što im je omogućilo da se potpuno fokusiraju na znanstvenu dimenziju samih projekata dok su brigu o tehnologiji preuzeli stručnjaci Srca.
Resurse Srca za napredno računanje, uključujući i specijaliziranu podršku te edukaciju znanstvenika koristi više od 790 korisnika s više od 80 različitih ustanova za 320 projekata koji pokrivaju različite znanstvene discipline poput kemije i računalne kemije, biologije, fizike i umjetne inteligencije.
Više detalja o obje studije slučaja možete pročitati na web stranici HPE posvećenoj studijama slučaja.
