Na konferenciji Srce DEI 2026 održan je četvrti Nacionalni tripartitni sastanak EOSC-a, ove godine pod nazivom „Sva lica otvorene znanosti“.
Dvodijelni tematski blok „Sva lica otvorene znanosti“ na kojem je sudjelovao više od 70 sudionika bio je usmjeren na jačanje implementacije Europskog oblaka za otvorenu znanost u Hrvatskoj te promociju praksi otvorene znanosti.
Izlaganja u prvom dijelu tematskog bloka imali su Ana Teresa Maia Mota, Europska komisija, prof. dr. Klaus Tochtermann, Udruženje EOSC, dr. sc. Hrvoje Meštrić, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih i Draženko Celjak, Sveučilišni računski centar.
Ana Teresa Maia Mota pojasnila je ulogu Udruženja EOSC i EOSC čvorova s naglaskom na prednosti, poput veće vidljivosti, FAIR načela i povezivanja. Predstavila je budućnost financiranja Udruženja EOSC za razdoblje novog okvirnog programa za istraživanje i inovacije FP10 te planirane daljnje smjerove razvoja Udruženja EOSC, te čestitala Srcu i hrvatskoj zajednici na uspješnoj prijavi za uspostavu nacionalnog EOSC čvora.
Prof. dr. Klaus Tochtermann, predsjednik Udruženja EOSC pridružio se online te dao pregled aktivnosti Udruženja EOSC, s naglaskom na nove nedavno odobrene nacionalne i tematske čvorove. Također je iznio strateške prioritete za 2026. godinu, koji se usredotočuju na uspostavljanje održive operativne strukture, podršku prijelazu na produkciju i omogućavanje kontinuiranog rasta Udruženja.
Ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih dr. sc. Hrvoje Meštrić predstavio je Hrvatski plan za otvorenu znanost, koji je Ministarstvo usvojilo u svibnju 2025. godine, s naglaskom na preporuke i aktivnosti koje Plan obuhvaća. Istaknuo je da su sredstva za provedbu aktivnosti iz Plana osigurana programskim ugovorima potpisanima sa svim sveučilištima u Hrvatskoj. Naglasio je i da je otvorena znanost jedan od nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija.
U nastavku izlaganja Draženko Celjak iz Srca dao je pregled stanja otvorene znanosti u protekloj godini, temeljen na podacima prikupljenima od članica Inicijative HR OOZ-a. Istaknuo je važnost vrednovanja primjene otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja u novm Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenih i umjetničkim kriterijima.
Predstavio je i uspješnu hrvatsku prijavu za nacionalni EOSC čvor te dva korisnička slučaja (use‑casea) kroz koja će hrvatski čvor utjecati na jačanje kapaciteta EOSC federacije u području upravljanja istraživačkim podacima i softverom.
Drugi dio tematskog bloka „Sva lica otvorene znanosti“ (Nacionalni tripartitni sastanak EOSC-a) donio je zaokruženu je priču o raznim aspektima otvorene znanosti.
Lovorka Čaja, Klinička bolnica Dubrava i Jelena Viličić, Sveučilište u Zagrebu Prehrambeno-biotehnološki fakultet, govorile su o planovima upravljanja istraživačkim podacima (PUP), službenim dokumentima koji opisuju što će se sve raditi s prikupljenim podacima tijekom i po završetku istraživanja. Predstavile su analizu kvalitete sadržaja 60 PUP-ova objavljenih u razdoblju od 2023.-2025. godine u repozitorijima Dabra, a s ciljem razumijevanja trenutne prakse i detekcije potrebnih poboljšanja. Analiza je pokazala da kvaliteta PUP-ova polako raste, ali i da ima puno prostora za dodatan napredak i edukaciju istraživača, s naglaskom na one dijelove Planova koji stvaraju najviše nerazumijevanja.
Iva Grabarić Andonovski, Sveučilište u Zagrebu Prehrambeno-biotehnološki fakultet je govorila o kvaliteti i održivosti časopisa u dijamantnom otvorenom pristupu pri čemu se osvrnula na osnovne komponentne koje časopis mora ispunjavati kako bi bio dijamantan, prema aktualnom standardu DOAS (Diamond Open Access Standard). U okviru izlaganja je predstavila i rezultate samoprocjene dijamantnog časopisa Food Technology and Biotechnology, čija je glavna urednica, uz vidljive rezultate napretka časopisa prema smjernicama DOAS-a, kao i ideje za daljnja poboljšanja.
Mr. sc. Alisa Martek iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu je predstavila projekte građanske znanosti u kojima je sudjelovala, ili sudjeluje, NSK. Izlaganje je obuhvatilo predstavljanje nekoliko zanimljivih i uspješnih primjera provedbe građanske znanosti u koje su bili uključeni učenici osnovnih i srednjih škola te studenti, ali i šire građanstvo, koji su tražili podatke, istraživali ili proučavali određene sadržaje sa svrhom prikupljanja podataka za projekte.
Nacionalni tripartitni sastanak EOSC-a održan na konferenciji Srce DEI 2026 još je jednom potvrdio kontinuiranu predanost Hrvatske i Srca kao mandatne ustanove, razvoju EOSC-a i otvorene znanosti, uz vidljiv napredak u politikama i njihovoj provedbi u nacionalnom istraživačkom ekosustavu.
