U sklopu obilježavanja 55. godišnjice Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (Srce), 11. lipnja 2026. održano je događanje „Razgovori u Srcu“ na temu „Programiranje nekad i sad“. U opuštenoj atmosferi iskusni stručnjaci i jedan student podijelili su osobna sjećanja i promišljanja o tome kako se mijenjao posao programera – od prvih računala i bušenih kartica do današnje umjetne inteligencije.
U razgovoru su sudjelovali prof. dr. sc. Damir Kalpić (FER), mr. sc. Ladislav Mačkala (EasyBusy), Estera Prendivoj (Endava) i student PMF-a Nikola Mamić, a moderirao je dr. sc. Ognjen Orel, zamjenik ravnatelja Srca.
Profesor Kalpić prisjetio se programiranja u FORTRAN-u i rada s bušenim karticama, a kao jedan od ključnih trenutaka svog profesionalnog razvoja istaknuo je nabavu računala IBM 1130. Govorio je i o dugogodišnjoj suradnji sa Srcem, posebice na ITI konferencijama tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća te na uspostavi sustava CroRIS – Informacijskog sustava znanosti Republike Hrvatske.
Ladislav Mačkala ispričao je svoj prvi susret s računalom osamdesetih godina prošlog stoljeća, dok je Estera Prendivoj govorila o svom prijenosnom računalu koje je sredinom devedesetih godina bila prava rijetkost. Istaknula je kako joj je rad u Srcu bio iznimno značajan jer je imala priliku raditi s alatima koji su predstavljali sam vrh tehnološkog razvoja.
Svi su se složili da različite generacije različito doživljavaju prekretnice u razvoju programiranja, ali da ista strast prema rješavanju problema i stvaranju nečeg novog ostaje nepromijenjena. Kao ključne prekretnice istaknuli su pojavu baza podataka, razvoj strukturiranih programskih jezika poput Pascala, mobilne aplikacije i konačno pojavu umjetne inteligencije. Svaka je od tih promjena redefinirala što znači biti programer.
Umjetna inteligencija: vrijeme velikih promjena
Najnovija i možda najveća revolucija tek se odvija. Sudionici su se složili da će umjetna inteligencija automatizirati dio poslova i ubrzati razvoj – ali da će za mnoge zadatke i dalje biti nužna stručna ljudska procjena, nadzor i odgovornost kako bi se osigurala kvaliteta, pouzdanost i sigurnost rezultata. Sudionici su se osvrnuli i na velike i stalne promjene uzrokovane nastankom i izmjenama pravila i cijena developerskih ekosustava i alata umjetne inteligencije i njihovu utjecaju na rad razvojnih inženjera. Dodatno je otvoreno i pitanje kako će UI utjecati na obrazovanje budućih programera: hoće li dostupnost naprednih alata već na početku učenja donijeti više ili manje znanja?
Student matematike Nikola Mamić istaknuo je kako nove generacije programera danas ulaze u svijet razvoja softvera kroz znatno dostupnije i naprednije alate te često ne prolaze kroz sve razvojne faze koje su obilježile iskustva ranijih generacija. To je izdvojio kao jedan od mogućih izazova u budućnosti.
Odgovori na sva ta pitanja tek se oblikuju, no jedno je sigurno – znatiželja, razumijevanje temeljnih koncepata i sposobnost rješavanja problema ostat će jednako važni kao i dosad.
Digitalna suverenost kao strateški cilj
Razgovor je zaključen temom koja sve više dobiva na važnosti: digitalnom suverenošću. U vremenu rastuće ovisnosti o globalnim tehnološkim platformama, zadržavanje kontrole nad vlastitim podacima, znanjem i infrastrukturom postaje ključno. Upravo na tim načelima – suverenosti, otvorenosti i dugoročnoj održivosti – Srce gradi svoj razvoj, s ciljem osiguravanja pouzdanih i neovisnih digitalnih usluga te infrastrukture za akademsku i istraživačku zajednicu i u budućnosti.
