Razgovori u Srcu: Kako učimo danas – i što uopće znači učiti u doba umjetne inteligencije?, 14. 10. 2026.

14
Oct
13:00 - 15:00
Lokacija

Srce, Josipa Marohnića 5

U godini u kojoj Srce obilježava 55. obljetnicu djelovanja, događanjima „Razgovori u Srcu“ otvaramo prostor za razgovor o temama koje su oblikovale i koje danas oblikuju budućnost obrazovanja, znanosti i tehnologije. Nakon razgovora o razvoju programiranja, ovog puta u sklopu 15. tjedna Centra za e-učenje Srca razgovaramo o učenju, jednoj od temeljnih ljudskih aktivnosti, i o tome kako se ono mijenja u vremenu umjetne inteligencije.

Danas je velika količina materijala za učenje dostupna online (tečajevi, video zapisi, radovi, tekstovi, knjige, itd.), a umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi pronaći i objasniti informacije, pripremiti nastavni materijal, napisati esej, riješiti zadatak ili ponuditi odgovor na pitanje. U takvom okruženju mijenja se temeljno pitanje obrazovanja: što i kako trebamo poučavati kada je znanje lako dostupno, a dio procesa učenja može preuzeti tehnologija, posebice umjetna inteligencija? Na to ukazuju i upravo objavljeni prvi rezultati PISA istraživanja 2025.

Kako danas osmisliti proces učenja i poučavanja u kojem student nije samo korisnik gotovih odgovora, nego aktivno gradi znanje, razvija sposobnost razmišljanja i uči samostalno? Što se događa s motivacijom, pažnjom i sposobnošću učenja kada tehnologija može preuzeti velik dio onoga što je student prije morao napraviti sam? Gubimo li postupno sposobnost učenja ili se ona samo mijenja?

Na ta ćemo pitanja pokušati odgovoriti u razgovoru s panelistima, koji će iz različitih perspektiva otvoriti raspravu o tome kako u novim uvjetima osmisliti kvalitetno učenje i poučavanje, koje su danas uloge nastavnika i studenta te kako oblikovati nastavne aktivnosti i vrednovanje koji će poticati razmišljanje, razumijevanje, stvaranje i samostalno učenje, a ne samo pronalaženje i generiranje odgovora.

Panelisti su:

  • izv. prof. dr. sc. Dario Bojanjac, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (biografija)
  • prof. dr. sc. Josip Burušić, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar (biografija)
  • izv. prof. dr. sc. Goran Hajdin, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (biografija)
  • doc. dr. sc. Ružica Jurčević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (biografija)
  • prof. dr. sc. Siniša Opić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (biografija).

Moderatorica i voditeljica događanja: doc. dr. sc. Sandra Kučina Softić, pomoćnica ravnatelja, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu.

Prijava na događanje:

Želim primati obavijesti o događanjima Srca:
Želim primati obavijesti Srca (elektronički bilten Puls Srca i online izdanje časopisa Srce novosti):

Navedeni podaci potrebni su za organizaciju događanja i obavještavanje o aktivnostima Srca, neće se koristiti u druge svrhe niti se prenositi trećim stranama. Sudionici svojim sudjelovanjem na događanju pristaju na mogućnost da će biti fotografirani ili snimljeni, a te fotografije ili snimke bit će korištene u svrhu promocije događanja Srca.

izv. prof. dr. sc. Dario Bojanjac, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

Dario Bojanjac izvanredni je profesor na Zavodu za komunikacijske i svemirske tehnologije Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je i doktorirao elektrotehniku na FER-u, a završio je i prijediplomski studij matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Tijekom znanstvenog usavršavanja boravio je na Sveučilištu u Michiganu, Sveučilištu u Sieni te na École Polytechnique Fédérale de Lausanne kao dobitnik stipendije Swiss Government Excellence Scholarship. Jedan je od pokretača projekta studentskog satelita FERSAT i razvoja svemirskih istraživanja na FER-u te član europskih stručnih tijela vezanih uz Galileo, EGNOS i Svemirski program Europske unije. Dobitnik je nagrade Roberto Giannini za izvrsnost u nastavi i radu sa studentima. Jedan je od pokretača diplomskog studija Primijenjena kognitivna znanost kojeg vode FER i Filozofski fakultet. Suosnivač je i voditelj prvog fakultetskog podcasta u Hrvatskoj, podkista posvećenog popularizaciji znanosti, a njegov rad na promociji znanstvenog načina razmišljanja doveo je i do osnivanja Instituta za promociju znanosti.

prof. dr. sc. Josip Burušić, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Josip Burušić je redoviti profesor i znanstveni savjetnik u trajnom izboru Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, gdje vodi više projekata iz područja obrazovanja. U okviru Znanstvenog centra izvrsnosti za školsku efektivnosti i školski menadžment direktor je Ustrojbene jedinice za školsku efektivnosti. Također je član Znanstvenog vijeća za školstvo i obrazovanje HAZU-a, te je član znanstvenih i stručnih skupina i tijela u području obrazovanja u nacionalnim, tijelima Europske komisije i međunarodnim istraživačkim mrežama (ESERA, AERA). U Republici Hrvatskoj je aktivno sudjelovao u osmišljavanju i razvoju sustava osiguranje kvalitete i vanjskog vrednovanja (današnji NCVVO, AZVO), sustava Kvalifikacijskog okvira Republike Hrvatske (autor trenutno važeće metodologije), nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske. Osobito je aktivan u brojnim programima vezanim uz hrvatsko osnovno obrazovanje. Kao posebni savjetnik Ministra obrazovanja, ključan je njegov autorski doprinos u osmišljavanju i uvođenju modela cjelodnevne škole u Republici Hrvatskoj. Među novijim međunarodnim angažmanima ističe se članstvo u Upravnom odboru Centra za istraživanje i inovacije u obrazovanju (CERI) pri OECD-u, kao predstavnik Hrvatske.

izv. prof. dr. sc. Goran Hajdin, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu

Goran Hajdin izvanredni je profesor na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, čiji je profesionalni fokus usmjeren na ključni izazov današnjice - kako tehnologija transformira načine na koje učimo i poučavamo. S jedinstvenim spojem ekspertize u pedagogiji i informacijskim znanostima, dulje od desetljeća aktivno premošćuje jaz između akademskih spoznaja i stvarne primjene u učionici. 

Njegov rad izravno oblikuje obrazovni sustav: sudjelovao je u izradi nacionalnih kurikularnih reformi, surađuje s resornim ministarstvom i agencijama te već devet godina vodi program cjeloživotnog obrazovanja nastavnika (PPDMO) na FOI-ju. Kroz više od 20 strateških domaćih i međunarodnih projekata te više od 60 autorskih radionica, kontinuirano osposobljava i osnažuje nastavnike za rad u digitalnom dobu. Autor je više od 40 znanstvenih radova i praktičnih priručnika, a na panel donosi jasnu, kritičku i na praksi utemeljenu perspektivu o tome što zapravo znači učiti u eri umjetne inteligencije.

doc. dr. sc. Ružica Jurčević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Dr. sc. Ružica Jurčević docentica je na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na istome je fakultetu završila prijediplomski i diplomski studij pedagogije, a 2019. godine doktorirala na temi iz područja politika visokog obrazovanja. Profesionalno iskustvo prije zaposlenja na Fakultetu stjecala je kao pedagoginja u osnovnim i srednjim školama te kao projektna menadžerica za ESF i Erasmus+ projekte u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. 

Od 2019. godine zaposlena je na Odsjeku za pedagogiju, gdje izvodi nastavu iz područja međunarodnih, europskih i nacionalnih obrazovnih politika, globalnog obrazovanja, demokracije i obrazovanja za ljudska prava. Područja njezinog interesa su visoko obrazovanje, globalne, europske i nacionalne obrazovne politike, globalizacija i europeizacija obrazovanja te reforme odgojno-obrazovnih sustava.

prof. dr. sc. Siniša Opić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Prof. dr. sc. Siniša Opić redoviti je profesor Sveučilišta u Zagrebu i član Hrvatske akademije odgojno-obrazovnih znanosti. Od 2018. do 2024. obnašao je dužnost dekana Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bio je gostujući profesor na nizu međunarodnih sveučilišta te predavač na brojnim sveučilištima u zemlji i inozemstvu iz područja kvantitativne metodologije (statistike), epistemologije znanosti i metodologije znanstvenih istraživanja. Godine 2024./2025. bio je gostujući znanstvenik na Sveučilištu Sydney.