Peto izdanje međunarodne konferencije Digitalna povijest umjetnosti pod nazivom Kritički pristupi izvorima u (digitalnoj) povijesti umjetnosti započelo je danas, 16. listopada 2025. godine u prostorima Srca.
Uvodno se okupljenima obratio ravnatelj Srca Ivan Marić i kao domaćin i suorganizator konferencije naglasio sve veću važnost podataka u humanističkom području, te skrenuo pozornost na nužnost pravilnog čuvanja i dijeljenja podataka. Podaci i moderne tehnologije obrade podataka, pogotovo tehnologije zasnovane na računarstvu visokih performansi, su ti koji dodatno jačaju suradnju između različitih znanstvenih područja i disciplina. Srce je ponosno što svojim uslugama te računalnom i podatkovnom infrastrukturom doprinosi povezivanju i novim znanstvenim spoznajama.
U programu konferencije Draženko Celjak, predstojnik Sektora za upravljanje podacima Srca, održao je predavanje na temu “What Does Data Say? How can Humanists Use Data Services and infrastructures?” u kojem je predstavio prednosti korištenja podatkovnih usluga i računalne infrastrukture kroz primjere dobre prakse u području digitalne humanistike. Sudionici konferencije doznali su više o podatkovnoj infrastrukturi te prednostima uporabe podatkovnih usluga koristeći primjere iz hrvatskog konteksta i prilagođene potrebama istraživačima u humanističkim znanostima.
Uz to, kasnije u programu bit će predstavljeni i primjeri primjene naprednih računalnih resursa Srca za potrebe digitalne humanistike te će sudionici konferencije doznati više o tome kako računarstvo visokih performansi može naći primjenu u slučajevima obrade zahtjevnih podatkovnih setova, kao što su to na primjer 3D slike u visokoj rezoluciji. Bit će govora i o primjeni superračunala „Supek“ prilikom treniranja modela umjetne inteligencije, koja je zatim korištena na zbirci digitaliziranih portreti kako bi se unaprijedila tehnika arhiviranja.
Srce sudjeluje u organizaciji konferencije Digitalna povijest umjetnosti od samog početka 2018. godine. Ovo, peto izdanje konferencije Digitalna povijest umjetnosti održava se pod temom „Kritički pristupi izvorima u (digitalnoj) povijesti umjetnosti‟ te je posvećeno epistemološkim, metodološkim i političkim pretpostavkama koje oblikuju naš odnos prema izvorima na temelju kojih gradimo znanje. Tijekom dvodnevnog programa konferencije četrdeset znanstvenika, nezavisnih istraživača i umjetnika iz šesnaest zemalja (Austrija, Brazil, Hrvatska, Češka, Francuska, Njemačka, Mađarska, Indija, Malta, Nizozemska, Rumunjska, Srbija, Singapur, Slovenija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države) održat će izlaganja na ovu temu te pritom pokazati širok raspon mogućnosti primjene moderne tehnologije u području povijesti umjetnosti, od mapiranja i vizualizacije do rudarenja podataka i algoritamske kritike.
Organizaciju konferencije predvodi Institut za povijest umjetnosti, uz suorganizaciju Srca i DARIAH-HR-a, hrvatskog nacionalnog ogranka europske istraživačke infrastrukture DARIAH. Time se dodatno naglašava važnost interdisciplinarnog i međunarodnog umrežavanja, kao i uloga Hrvatske u aktivnom razvoju i primjeni digitalnih istraživačkih metoda u humanističkim znanostima.
