Sveučilišni dan e-učenja 2023

Sveučilišni dan e-učenja i proslava 16. godina djelovanja Centra za e-učenje Srca obilježio se 13. prosinca 2023. s početkom u 10 sati u Srcu.

Kao i prijašnjih godina predstavili su se pojedini fakulteti Sveučilišta u Zagrebu s odabranim e-kolegijem kao primjerom dobre prakse implementacije e-učenja u obrazovni proces. Nakon predstavljanja e-kolegija i fakulteta uslijedio je vrlo zanimljiv panel na temu online studija.

 

Galerija slika

Priopćenje

 

Program - Sveučilišni dan e-učenja i 16 godina CEU

13. prosinca 2023.

9:30-10:00 Kava dobrodošlice
10:00-10:15

Pozdravna riječ

Ivan Marić, ravnatelj Srca

prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor, Sveučilište u Zagrebu
10:15-10:35

E-učenje na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
uvod: doc. dr. sc. Andreja Đuka, prodekanica za nastavu
predstavljanje e-kolegija Šumske prometnice, doc. dr. sc. Ivica Papa

Snimka
10:40-11:00

E-učenje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
uvod: izv. prof. dr. sc. Silvija Migles, prodekanica za nastavu
predstavljanje e-kolegija, Opći uvod u Sveto pismo, doc. dr. sc. Angelo Maly

Snimka
11:05-11:35

E-učenje na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
uvod: prof. dr. sc. Nino Maćešić, prodekan za znanost, poslijediplomske studije i međunarodnu suradnju
predstavljanje e-kolegija Histologija i opća embriologija, prof. dr. sc. Snježana Kužir

Snimka
11:40-12:00

E-učenje na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
uvod: izv. prof. dr. sc. Petra Gidak, prodekanica za nastavu
predstavljanje e-kolegija Hidrotehničke melioracije 1, izv. prof. dr. sc. Gordon Gilja

Snimka
12:10-13:10

Panel Trebaju li nam online studiji?
Cilj panela je raspravljati s upravama visokoškolskih ustanova, predstavnicima Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za znanost i visoko obrazovanje o tome kako u svojim strategijama planiraju uvođenje online studija, za koje ciljane skupine i s kojim resursima, zatim koji su kriteriji i akreditacije za takve studije, te kako proces digitalne transformacije utječe i na transformaciju studijskih programa prema potrebama polaznika i društva.

panelisti: 

  • prof. dr. sc. Tomislav Bolanča, prorektor za poslovanje i digitalizaciju, Sveučilište u Zagrebu
  • izv. prof. dr. sc. Danijela Horvatek Tomić, ravnateljica, Agencija za znanosti i visoko obrazovanje
  • prof. dr. sc. Senka Maćešić, prorektorica za digitalizaciju i razvoj, Sveučilište u Rijeci
  • Dijana Mandić, ravnateljica Uprave za visoko obrazovanje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
  • izv. prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ, dekanica, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

moderatorica: doc. dr. sc. Sandra Kučina Softić, pomoćnica ravnatelja Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Publika je također bila uključena u panel raspravu putem alata Mentimeter, te su mogli odgovarati na neka od pitanja koja su bila postavljena panelistima. 

Odgovori publike pokazali su da velika većina onih koji su pratili panel drži da online studiji ne bi trebali obuhvaćati samo studije koji se izvode u cijelosti online već i one koji se izvode u hibridnom obliku, s tim da bi u tom slučaju više od 50 % studija trebalo izvoditi online.

Publika smatra da je danas potrebno više studijskih programa koji se izvode ili u cijelosti online ili u hibridnom obliku kako bi se bolje odgovorilo na potrebe tržišta rada i društva u cjelini.

Kada je riječ o preduvjetima koje bi visoka učilišta trebala ostvariti za izvođenje online nastave ili uvođenje online studija, publika je prednost dala osiguravanju kvalitetne infrastrukture i opreme no i osnaživanju digitalnih kompetencija nastavnika. Nešto manje važnim smatrali su ugrađivanje e-učenja u razvojnu strategiju visokog učilišta i osiguravanje kvalitetne podrške studentima.

Mišljenje publike o spremnosti nastavnika na primjenu digitalnih tehnologija u nastavnom procesu dosta se razlikuje. Dok neki misle da to ovisi o samim nastavnicima i o visokom učilištu, većina ipak smatra da je potrebno dodatno podržati i educirati nastavnike za prikladnu primjenu digitalnih tehnologija u nastavi.

Konačno, publika je navela niz prednosti ali i nedostataka online studija. Među prednostima se ističu fleksibilnost i dostupnost dok nedostaci uključuju manjak socijalizacije, slabiji razvoj komunikacijskih vještina i probleme s infrastrukturom.
@email
+38516165171